Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj hrane
  • 30.11.2012.

Uzgoj hrane u gradovima

Urbani vrtovi u gradu

  • 749
  • 29
  • 0

Živite u gradu, volite biljke, pazite da jedete kvalitetno i žalite što nemate prostora da si rajčice, paprike i luk zasadite i uzgajate sami? Onda spadate u sve širi krug ljudi koji se pridružuju građanskoj inicijativi Parkticipaciji čiji je cilj tematizacija urbanog vrtlarstva i općenito uzgoja hrane u gradu te uspostava zajedničkih gradskih vrtova, kako stoji na njihovoj stranici.

Omogućavanje individualnog uzgoja hrane u gradu je važno iz više razloga. Dok s jedne strane ima snažnu ekološku komponentu, u vrijeme krize i recesije uzgoj hrane je sve povoljnija alternativa kupovini u dućanima i tržnicama u kojima cijene rastu svakim danom.

Ova ideja nas je jako zaintrigirala pa smo o urbanim vrtovima, uzgoju hrane u gradovima i ciljevima inicijative razgovarali s Gordanom Dragičević iz Parkticipacije.

Urbani vrtovi su zelene oaze u gradu u kojima se ljudi mogu ne samo družiti, nego raditi i nešto korisno, za sebe osobno i za zajednicu. Oni čine svježu hranu lako dostupnom svakome, a dobrobiti vrtova su osim ekonomskih, socijalni i ekološki. Čak i organski uzgojena hrana, ako je doputovala s polja udaljenog na stotine, ako ne i tisuće kilometara, u pravom smislu nije `ekološka`, a transport hrane je glavni čimbenik koji čini gradove neodrživima”, rekla je naša sugovornica.

Jestive kulture iz urbanih vrtova često su manje `zagađene` nego konvencionalno uzgojene

No, ima li Zagreb dovoljno kvalitetan zrak, vodu i zemlju za uzgoj kvalitetnog voća i povrća? Gordana kaže da grad može biti i bolja opcija od ove na koju smo navikli: “Jestive kulture iz urbanih vrtova - dakle voće, povrće i začinsko bilje, ako se poštuje organski uzgoj (dakle bez korištenja kemikalija), zapravo su često manje `zagađene` nego konvencionalno uzgojene izvan gradova. Ako nas brine kvaliteta zraka, moramo se prisjetiti da taj isti zrak već i udišemo i ako živimo u gradu, ne možemo od njega pobjeći, a s druge strane, povrće na ponudi u dućanima je možda raslo uz neku autocestu, a i tretirano je dodatnim konzervansima da se održi u transportu - da li je to bolja opcija? Ako ima potrebe kišnica se može filtrirati, a vrtovi se mogu zaštititi od prometnica slojem grmlja. Ako sumnjamo na zagađenost teškim metalima u tlu, možemo ili uzgajati hranu u posudama/teglama, ili saditi plodove (npr. rajčicu) koji ih ne upijaju”.

S obzirom da na njihovoj stranici stoji i da rad u vrtu dokazano smanjuje stres i da se u kontaktu s prirodom bolje i zdravije osjećamo, što građani trebaju učiniti da bi imali urbane vrtove? Dragičević kaže da zapravo uopće ne treba puno odricanja: “Ako bi se Grad pobrinuo za uspostavu društvenih vrtova na neiskorištenim i zapuštenim javnim površinama, unutar ili u neposrednoj blizini naselja, da bi imali produktivne urbane vrtove, građani bi se trebali odreći tek malo vremena pred televizijom. Nema potrebe uništiti za to parkove, a osim toga hrana se može uzgajati i na terasama i ravnim krovovima”.

Ove godine pokrenuti društveni vrtovi u Varaždinu, Ivanić-Gradu i Virovitici

Urbani, društveni vrtovi nisu nepoznanica niti u europskim niti u nekim hrvatskim gradovima: “Urbani vrtovi zapravo su ustaljena praksa u većini velikih europskih i svjetskih gradova. U nekim zemljama građani tradicionalno mogu od lokalne uprave sezonski unajmiti parcelu po simboličnoj naknadi, a u nekima je urbano vrtlarenje relativno novi trend koji se brzo širi, pa tako ne samo da građani obrađuju svoje pojedinačne parcele ili osnivaju prave zajedničke vrtove, nego i mnoge škole, sveučilišta, knjižnice, a i institucije vlasti, održavaju i jestive vrtove”, kaže Gordana, ali naglašava da i kod nas postoji zainteresiranost: “U Hrvatskoj su tradicija privatni povrtnjaci, ali i u gusto izgrađenim naseljima gdje ljudi nemaju privatne okućnice postoji velik interes za uzgojem vlastite hrane. Od ove godine pokrenuti su društveni vrtovi u Varaždinu, Ivanić-Gradu i Virovitici. U Varaždinu inicijativu vodi udruga građana, parcele su dodijeljene natječajem i poštuje se organski uzgoj, a već se planira i proširenje. U Ivanić-Gradu vrtove je pokrenuo sam Grad. U Zagrebu inicijativa za vrtove djeluje od proljeća, zasad bez većeg uspjeha u komunikaciji s Gradom, a upravo je pokrenuta i jedna u Rijeci”.

Zakonski okvir za javne vrtove uglavnom ne postoji jer nikome nije palo na pamet da se njima bavi, kaže Gordana. Njihovo osnivanje nije nikakav problem ako za to postoji politička volja, gdje u priču ulazi Parkticipacija: “Tražimo od grada Zagreba da izađe ususret građanima i dodijeli zemljišta za tu svrhu. S kim god smo pričali o vrtovima, nailazimo na jako pozitivne reakcije i ljudi se čude zašto Zagreb kasni i još uvijek nema niti jedan društveni vrt. Idealno bi bilo da društveni vrtovi postanu aktivni po svim gradskim kvartovima. Za početak predlažemo zemljište u Novom Zagrebu južno od Islandske ulice. Konkretna površina je na idealnoj lokaciji jer je okružena naseljima čiji stanovnici već iskazuju interes za sadnjom, a trenutno nema nikakvu drugu namjenu”. U Parkticipaciji su vrlo aktivni po ovom pitanju pa Gordana kaže da su slali više dopisa gradskim Uredima i komunicirali s Gradskom četvrti Novi Zagreb Istok.

Ako ste se zaljubili u ovu ideju kao i mi, u inicijativi rade na daljnjoj edukaciji građana o uzgoju hrane u gradu. Pratite njihove aktivnosti jer u pripremi za 12. mjesec je jedan trodnevni informativni događaj pod naslovom “Hrana, a ne beton!” koji će temu još više približiti zainteresiranima.

Autor: Antina Bratić

Foto: RGBStock.com


Izvori

Index


Tagovi

Uzgoj hrane Urbani vrtovi Organski uzgoj

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić