Uspjeh Udruge Život: Milijarda kuna više potpora!

Jučer su se članovi Udruge OPGH Život Antun Laslo, Zvonko Pipić, Nikola Pajek te Miroslav Kovač, susreli s predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Leko, zamjenicom ministra Snježanom Španjol, potpredsjednicom Hrvatskog sabora Dragicom Zgrebec i predsjednikom Odbora za poljoprivredu Franjom Lucić, u nadi da će se izdefinirati najbolja rješenja za hrvatski model potpora i da će njihovi prijedlozi biti saslušani. Kako kažu, "sastanak je prošao u zaista toploj atmosferi i uz veliki interes, iskazan pitanjima, od strane predsjednika i potpredsjednice Sabora RH, i uz uvažavanje predsjednika Odbora za poljoprivredu, gospodina Lucića".

"Ne odustajemo! I dalje inzistiramo na 25,5 % omotnice za prve hektare!"

Kako bi se pokrenuo dijalog među svima na koje će nova poljoprivredna politika imati utjecaja, Ministarstvo poljoprivrede provelo je i zaključilo javnu raspravu koja je za cilj imala utvrđivanje najoptimalnijeg prijedloga modela izravnih plaćanja. Navedeni će prijedlog biti poslan Europskoj Komisiji zaključno s 01. kolovozom 2014. Ono što Udruga Život jasno traži jest transparentnost i pravednost, koja nadolazi - sporo, ali sigurno?

Sastanak sa predsjednikom Sabora

"Iako je za 20 prvih hektara povećana omotnica na 10 posto, i dalje inzistiramo na 30 ha i 25,5 % omotnice, jer ovakav sustav koji predlaže Ministarstvo, jednostavno je manje pravičan. Iduću srijedu rasprava će se ponoviti, a od Ministarstva poljoprivrede očekujemo materijale kojima će i oni argumentirati svoje prijedloge. Ne smijemo bježati od osnovnog načela EU, a to je - potpora dohotku, a ne još profitabilnija proizvodnja. Da bi nastavili proizvoditi hranu u jednom održivom sustavu te da bi postigli prehrambenu neovisnost, s obzirom da smo kao država, u tolikoj mjeri ovisni o uvozu, imamo još više razloga od bilo koje druge članice EU, držati se osnovnog načela! Podržimo potporu dohotku i kontinuitetu, stabilnosti proizvodnje i životu sela, a ne gomilanju kapitala. Iskoristimo u potpunosti preraspodjelu sredstava. U normalnim uvjetima, to što predlažemo mi, iz Udruge Život, trebalo bi predlagati Ministarstvo jer je u interesu hrvatske poljoprivrede!", navodi Kovač za Agroklub.

Novi poboljšani model izravnih plaćanja

Pristupanjem Hrvatske u članstvo EU, izravna su plaćanja u poljoprivredi financirana dijelom iz sredstava EU, a dijelom iz hrvatskog proračuna. Omotnica za izravna plaćanja, prema prijedlogu Udruge Život, više ne iznosi 373, već 423 milijuna eura godišnje, a udio koji će Hrvatska financirati za izravne potpore iz vlastitog proračuna, postupno će se smanjivati sve do 2022., kada će iznos u potpunosti biti financiran sredstvima iz fondova Europske unije.

U odnosu na potpore u 2012. i 2013., poljoprivrednici će po osnovi svih budućih mjera dobiti oko milijardu kuna više.

Prema tom modelu, izravna plaćanja podijeljena su u tri glavna stupa. Prvom stupu pripada spomenuto osnovno plaćanje. Drugom pak stupu pripadaju tzv. "zelena plaćanja", namijenjena okolišno korisnim poljoprivrednim praksama. Tu bi mogući iznos izravne potpore iznosio dodatnih 1.072 kuna po hektaru, zahvaljujući opet - Udruzi OPGH Život, umjesto nedavno predlaganih 410 kuna po hektaru. Prema novom modelu dodjele poticaja, svakom će mladom hrvatskom poljoprivredniku do 40 godina, koji pokreće ekološki prihvatljivu proizvodnju, biti osigurano, sada kada je omotnica povećana, i više od 2.520 kuna poticaja za hektar poljoprivredne površine, kako je bilo najavljeno. Ovako poboljšana poljoprivredna politika Unije, bit će na snazi idućih sedam godina, odnosno u ovome se trenutku utvrđuju pravila koja će za Hrvatsku, kao članicu Europske unije, vrijediti u razdoblju od 2015. do 2020. Riječ je o itekako važnim odlukama, koje će kroz duže vrijeme utjecati na našu poljoprivredu. Što je još dogovoreno?

Stočarima koji odu u diverzifikaciju proizvodnje dodatni iznos potpora

Najzadovoljniji bi reformom ZPP trebali biti mladi, mali i srednji poljoprivrednici iz kategorije stočara, voćara i povrćara te ekološki proizvođači. Planiranim mjerama, planira se da će poljoprivredna proizvodnja na godišnjem nivou rasti od 2 do 5 %. Generalno je već, kažu, potvrđena i suglasnost Europske komisije da će se na račun alokacije iz sredstava za ruralni razvoj, financijska omotnica za izravna plaćanja podebljati s planiranih 373 milijuna eura na 423 milijuna za proizvodnu 2015.

Preporuke su da stočari koji, primjerice, imaju 30 hektara zemlje, na njima sade dvije ili više kultura kako bi dodatna sredstva mogli ostvariti iz zelenih plaćanja, tzv. greeninga. Proteinski usjevi, voće ili povrće u kombinaciji sa stočarstvom, poljoprivrednicima mogu donijeti i 170 eura više po hektaru od prosjeka, nakon što je prvotno planirana granica od 410 kuna po hektaru pomaknuta na 1.072 kune, a pomaknuta je i ljestvica za plaćanje za prve hektare sa 5 na 10 % omotnice, odnosno 42,3 milijuna kuna za prvih 20 hektara (umjesto 7 ha kako je planirano) je sada u rukama poljoprivrednika. Ipak, cilj Udruge Život je 25,5 % omotnice za 30 prvih hektara i oni od svojih prijedloga, iako su već daleko dogurali, ne odustaju.

Na primjeru izračuna prava za mliječno gospodarstvo sa 40 hektara ispada da bi zajedno s osnovnim i zelenim plaćanjima te dodatnim plaćanjem za prvih 20 ha i 10 ha proteinskih kultura u plodoredu, takvo gospodarstvo u 2015. ukupno dobilo 40,1 tisuću eura umjesto 30,4 tisuće eura, kako je bilo 2013.

Voćarima i povrćarima sugerira se udruživanje i povećanje zemljišta

Za voćare i povrćare pak, planirane su dodatne potpore ukoliko se udruže u proizvodnu zajednicu. Voćari bi, uz uvjet da se udruže i imaju najmanje 20 hektara, sa svim pravima po novom ZPP-u imali 14,4 tisuće eura potpora u 2015. umjesto 7 tisuća, koliko im pripada prema obračunu za 2013. Do obećanih potpora iz EU prepreka je, međutim, još uvijek premalo hektara za rentabilnu proizvodnju i dobivanje potpora. Do kraja godine će stoga, obećavaju u Ministarstvu, biti raspisana tri natječaja s po 30.000 hektara državne poljoprivredne zemlje u koncesiju.

Na bojazan da poljoprivrednici zbog manjka infomacija neke mogućnosti koje im pruža novi model raspodjele sredstava neće biti u mogućnosti iskoristiti, ukazao je predsjednik Poljoprivredne komore, Matija Brlošić. Iz Ministarstva smiruju situaciju, tvrdeći da su je u planu organizacija edukacija za poljoprivredne proizvođače, kako bi ih se upoznalo sa svim mogućnostima koje pruža poljoprivredna politika EU. "Ne razumijemo, zašto ljudi do sada nisu educiarni? Zašto uvijek čekamo na novi početak? Zašto se daje toliki naglasak na udruživanje u proizvođačke organizacije samo u određenim sektorima, a u ostalima ne?"

Foto: depositphotos.com, photography33