Škola koja živi poljoprivredu i diše tržište

Riječ je o školi koja je zahvaljujući idejama i poduzetnosti njezina ravnatelja, nastavnika i stručnih suradnika među vodećim srednjim školama u Hrvatskoj.

"U ovome trenutku opremljeni smo na razini boljih strukovnih poljoprivrednih škola u Europi i Americi, nakon završetka školovanja kod nas, učenici su osposobljeni za svoja strukovna zanimanja i mogu raditi bilo gdje u svijetu", kaže ravnatelj Vlado Prskalo.

Regionalni centar za biotehnička istraživanja i razvoj BPŽ

Među najznačajnijim projektima slavonskobrodske škole je Regionalni centar za biotehnička istraživanja i razvoj Brodsko-posavske županije koji ima tri funkcije: proizvodnja bezvirusnih in vitro sadnica, istraživanje i razvoj genetike biljaka i uvođenje novih nastavnih metoda u redovnu nastavu te edukacije i savjetodavne usluge u području poljoprivrede i poduzetništva za poduzetnike u poljoprivredi.

Riječ je o projektu vrijednom milijun i pol eura, od toga dvije trećine novca, oko milijun eura bespovratno, iz pretpristupnog programa Europske unije IPA 3 C. Škola je zajedno sa Brodsko-posavskom županijom sudjelovala sa jednom trećinom sredstava.

Mogu proizvesti in vitro presadnice voća, povrća, ukrasnog bilja

"Mislimo da smo kroz ovaj naš projekt Regionalnog centra i opremanja škole stvorili uvjete koje u Hrvatskoj nemaju ni fakulteti i instituti. Tehnološki smo sada negdje na razini Italije, Austrije, Nizozemske. Mislim da smo u tom razvoju otišli desetak godina ispred većine srednjih strukovnih škola u Hrvatskoj. Možda čak i više", zadovoljan je ovim projektom ravnatelj Prskalo.

Učenici se susreću s najsuvremenijim tehnikama u agronomiji!

Dodaje da su zaokružili cijeli projekt, da Centar može proizvesti sve što tržištu treba. Primjerice, Odjel za poljoprivredu Zadarske županije je tražio da proizvedu sadnice autohtonog benkovačkog bijelog luka.

"Mi smo iz zdravih matičnih stanica tog luka iskopirali nove stanice i vratili im sadnice, oni su podijelili svojim seljacima koji sada uzgajaju domaći luk na jedan drugi način. Isto se događa i sa sadnicama višnje, maline, kupine. Možemo proizvesti sve što tržište traži povrće, voće, ukrasno grmlje. Dobro smo se ekipirali smo se, u Centru je zaposleno 9 ljudi, opremili smo se, radimo u tržišnim uvjetima".

U tim prostorima Centra praktičnu nastavu pohađaju i grupe učenika. Nakon četiri godine školovanja oni mogu raditi u najrazvijenijim državama: Nizozemskoj, Švicarskoj, Americi jer su obučeni za vrhunsku tehnologiju.

Važno educiranje nastavnika i učenika

U želji da stvore što bolje uvjete za modernu i suvremenu nastavu puno su učinili i na opremanju drugih prostora. Kroz 21 projekt do sada su osigurali oko 6 milijuna eura iz fondova Europske unije, po čemu vjerojatno prednjače među srednjim školama u Hrvatskoj..

"Morali smo stvoriti moderne praktikume, promijeniti opremu u školi, ali i pristup nastavi. Učenik ne može biti po strani, mora biti u centru događanja, nastavnik mora biti vješt voditelj da učenika nauči sve praktične vještine za koje se školuje. Zato je jako važno da se i nastavnici obrazuju, da se stalno educiraju, oni su ključ promjena. Ako ste nekad imali dobre majstore u gradu, vi ste imali dobre šegrte, ako u školama imate dobre stručne nastavnike teoretske i praktične nastave, imat ćete i osposobljene mlade ljude koji će nakon školovanja moći kvalitetno raditi poslove za koje su se obrazovali", kaže ravnatelj Prskalo.

Srednja škola Matija Antun Reljković Slavonski Brod koja učenike obrazuje za poljoprivredna zanimanja, razvila se u pravi centar izvrsnosti.

U ovoj školi nastavu iz učionice praktično su preselili u dobro opremljene praktikume za cvjećarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, šumarstvo. Škola ima puna praktikuma, puna je vježbališta gdje učenici zajedno sa nastavnicima svladavaju potrebne vještine za buduća zanimanja.

Na stotinjak hektara učenici i djelatnici škole proizvode ratarske kulture za tržište: pšenicu, uljanu repicu, soju, šećernu repu, poštujući plodored i uz suvremenu agrotehniku. Imaju i voćnjak, jabuke prerađuju u sokove, razmišljaju i o uzgoju industrijske konoplje.

Veliki projekt Pokušalište Jasinje

"U četiri godine teoretske i praktične nastave učenici puno rade u praktikumima, mi smo praktično za svakog od njih otvorili radno mjesto u školi, uče na radnom mjestu.

Po tome smo jedna od specifičnih škola, ali ima tu još puno prostora za osuvremenjavanje. Naglasci su na plasteničkoj proizvodnji, ratarskoj proizvodnji, hidroponskom uzgoju, mikropropagaciji. U stočarstvu puno očekujemo od projekta Pokušališta Jasinje", najavljuje ravnatelj Prskalo još jedan veliki projekt.

U suradnji sa osječkim Poljoprivrednim fakultetom, kojemu je Agencija za poljoprivredno zemljište prošle godine dala na 25-godišnje korištenje područje novog ribnjaka Jasinje od 1.180 hektara, slavonskobrodska srednja škola sudjelovat će u stvaranju uvjeta za kvalitetnu nastavu bazu za školu, kao i Veleučilište iz Slavonskog Broda i Poljoprivredni fakultet iz Osijeka.

Godinama zapušteno područje, kojim se dugo vremena nije raspolagalo, napokon će biti stavljeno u funkciju. Prenamijenit će se za ekološki i slobodan uzgoj autohtonih slavonskih životinjskih vrsta: konja, goveda, svinja, kokoši, gusaka, pataka. Na tom projektu se naveliko radi, a najvećim dijelom trebao bi se financirati novcem iz fondova Europske unije. Bit će to svojevrsna škola na otvorenom ali, nada se i poticaj Slavoncima za vraćanje neki tradicijskim proizvodnjama zdrave hrane.

Škola je izvrsno opremljena dobro osmišljenim projektima vrijednim oko 6 milijuna eura financiranim iz fondova Europske unije.

Svi projekti vezani za razvoj Slavonije

"Svi su naši projekti vezani za razvoj Slavonije. Znači, zemlja, selo, razvoj tehnologije i osuvremenjivanje poljoprivrede za kvalitetniji život u Slavoniji. Želimo pomoći ljudima u stvaranju uvjete da ostanu kod kuće na svojim gospodarstvima. Slavonija je uvijek bila bogata zemlja, bila je žitnica, ali dajmo uvedimo tu tehnologiju, proizvedimo veće količine i kvalitniju hranu. Idemo naše ljude educirati, da oni budu konkurentniji zapadnoeuropskim poljoprivrednicima".

Dodaje, treba oživotvoriti projekte da ljudi ne napuštaju Slavoniju. Ako se tisuću godina tu živjelo od poljoprivrede, neka se i dalje živi, ali kvalitetnije, dohodovnije i s boljim rezultatima. Najvažnije je ljudima omogućiti samozapošljavaju kod svoje kuće, da mladi ljudi ostaju, da se žene, da stvaraju obitelj, da imaju djecu.

"Zauzmimo se da Slavonija opstane, a ne da nam sela odumiru i da se svaka svaka druga kuća prodaje. U tom smislu radimo projekte. Bože, daj da uspijemo, želja nam je da Slavonija oživi i napreduje, a ne da bude slijepo crijevo u Hrvatskoj i da ljudi bježe iz Slavonije.

I ljudi se moraju mijenjati. Ne može se živjeti od praznih priča, mora se početi raditi, mora se početi učiti, moramo se više žrtvovati, pa će nam biti kasnije drugačije", poručuje ravnatelj Prskalo. Posebno ističe važnost cjeloživotnog učenja, edukacije, ali i stvaranja projekata u čemu ova škola do sada postigla iznimne rezultate.

Foto: Katedra za hortikulturu Poljoprivrednog fakulteta Osijek, OS Matija Antun Reljković