Roboti su budućnost poljoprivrede jer će potpuno iskorijeniti sezonske, obično najteže poljoprivredne poslove.
Jesu li budućnost poljoprivrede robotizirani radnici? Zadnjih godina su nas stručnjaci za robotiku već upoznali s nekoliko strojeva sposobnih za izvršavanje simultanih zadataka na farmama. Povećan broj farmbota razvija se kako bi mogli obavljati i najsloženije zadatke koje prije nije bilo moguće obaviti teškom mehanizacijom.
Roboti su sada već dostupni na tržištu, a mogu sijati, orezivati lozu, letjeti iznad usjeva i provjeravati zdravstveno stanje biljaka pomoću infracrvenih senzora, plijeviti travu između usjeva i prskati insekticide. Postoje čak i roboti koji mogu odrađivati delikatne poslove poput branja jagoda i krastavaca koji su se uvijek radili ručno. Robot koji je već u primjeni u nekim francuskim vinogradima je idejno dijete dva inovatora iz francuske pokrajine Burgundije, Christophea Millota i Guya Juliena.
Roboti predviđeni za radove u vinogradima su veliko olakšanje jer vinogradari uvijek muku muče s pronalaskom radne snage za najteže i najiscrpnije radove. Doista, ta nesvakidašnja slika mogla bi postati svakodnevica. Nova vizija robota koji patroliraju livadama i poljima kukuruza nekima izgleda mračno i bezlično, no prema mišljenju primjerice, britanske Vlade i poljoprivrednika, to će donijeti dobrobiti i veću efikasnost, ali će i iskorijeniti neke od najtežih poslova u poljima.
Iz perspektive farmera, roboti reduciraju troškove, ne samo u vidu plaćanja sezonskih radnika, već i prilikom gubitka usjeva. Za to će vjerojatnost biti puno manja. No, postoji i socijalni aspekt ovog trenda. Do 2050. će nas na planetu biti devet milijardi, a prinosi će morati biti dvostruko veći kako bi prehranili svijet. Produktivnost se zato mora povećati za 25%.
Nužno je da proizvođači hrane imaju pristup najširem mogućem tehnološkom spektru mogućnosti, od novih aplikacija robotike i senzorne tehnologije do novog LED osvjetljenja u plastenicima, smatraju stručnjaci, ali i vodeći razvijenih zemalja.
Vlade Velike Britanije je postavila i agri-tech strategiju pa je tako za financiranje komercijalizacije novih tehnologija u poljoprivredi 2014. otišlo 70 milijuna funti. Uspostavljeni su centri za inovaciju i proizvodnju tehnologije koja će postati hit izvozni proizvod za ostale zemlje koje budu zainteresirane za njezino korištenje i modernizaciju. Na prostranim ravnicama južne Amerike se pak koriste sve više letjelice i dronovi za nadzor usjeva, a u Japanu se programiraju manji modeli koji su programirani za prskanje pesticidima. U SAD-u se eksperimentira s robotskom tehnologijom u stočarenju.
Automatski strojevi za mužnju se i tako sve više upotrebljavaju na velikim mliječnim farmama. Tako se nekoliko krava muze u isto vrijeme, na platformi koja podiže krave do mjesta za mužnju. U Velikoj Britaniji, dronovi se neće toliko koristiti jer tamo su farme manje i lakše ih je voditi s tla. Ratari i povrćari su također iskoristili tehnologiju u pogledu GPS-a za mapiranje usjeva i monitoringa prinosa i pojave korova.
Naravno, tu je, s druge strane i skepticizam. Još uvijek nema praktičnog dosega u upotrebi robotske tehnologije na farmama. Ovakav koncept poljoprivrede naravno je puno privlačniji voditeljima farmi koji bi uvijek željeli više i bolje, a manje sezonskim radnicima koji tako gube posao koji ih hrani. Drugi pak smatraju da bi trebalo pažnju posvetiti postojećim tehnologijama i stvaranju svrsishodnijih poslova u poljoprivredi. Organske farme primjerice stvaraju 50% više poslova po hektaru od neorganskih farmi.
Stručnjaci smatraju kako je komercijalna upotreba robota još daleko, dok neki predviđaju već 2050. godinu kada će praktično sve o čemu danas pričamo biti stvarnost. Sanjaju li farmboti električne ovce?
Foto: Philippe Desmazes
Tagovi
Autorica