Pšenicom iz Robnih rezervi Vlada će namiriti poljoprivrednike?

Točno šest mjeseci od posljednje vijesti, od 8. rujna 2011., čija je realizacija, na veliko razočarenje svih, samo “minutu do 12” pala u vodu, nova poruka poljoprivrednicima čiji je urod prije gotovo tri godine pokraden u đakovačkoj aferi “nestalo žito” - Vlada bi ih uoči proljetne sjetve trebala namiriti intervencijom iz Robnih rezervi!

Takva se poruka može iščitati s jučerašnjeg sastanka ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine s čelnikom Brazde Matijom Brlošićem, također iz grupe još neobeštećenih poljoprivrednika, i Pericom Mitrovićem, sada već bivšim stečajnim upraviteljem također bivše Đakovštine, uz čiji se krah vezuje spomenuta afera.
- Zadovoljni smo rezultatima sastanka s ministrom, koji je upoznat s problemom nas 522 poljoprivrednika. Uzeo je sve podatke i s kvalitetnim prijedlogom za naše obeštećenje ide na Vladu. Zbog što kvalitetnije pripreme prijedloga, na Vladi će se naći za 15-ak dana, a što nama “ne igra ulogu”, već nam je želja da se on što bolje pripremi za realizaciju. Ako smo čekali skoro tri godine, još od ljeta/jeseni 2009., možemo još 10-15 dana. Ono što ohrabruje jest da ministar drži da i ova skupina seljaka, poput 2.000 ratara što ih je država obeštetila odmah nakon izbijanja afere, treba jednako biti obeštećena - kaže Brlošić.

Prema riječima čelnika Brazde, na svojevrstan način nastavilo bi se s prijedlogom od jesenas, ondje gdje se s njegovom realizacijom stalo, a prema njemu prošla je vlada trebala (u 100-postotnom iznosu) obeštetiti 522 poljoprivrednika iz Robnih rezervi. Čak su neki akti bili i doneseni, zeleno svjetlo dao je i Odbor za zakonodavstvo, no zapelo je na inzistiranju tadašnjeg ministarstva financija da se dostave dodatna pojašnjenja, a potom i na činjenici da je došlo do izbora te promjene vlasti.

Jučer se moglo čuti, kaže Brlošić, da će Jakovinin prijedlog ići u smjeru da Vlada proda dio pšenice iz Rezervi i poljoprivrednike obešteti u novcu isplaćenom na njihove račune, ili da ih obešteti u robi, žitu iz Robnih zaliha, pa da ju oni sami prodaju i tako se namire. U svakom slučaju, Vlada, resorno ministarstvo, u proračunu za to manevarskog prostora nema.
- Ono što nam je rečeno danas u Zagrebu jest da Vlada ne bježi od te za nju naslijeđene obveze od svojih prethodnika. Stvar se kreće u dobrom smjeru, bitno da se nađe na Vladi - kaže Brlošić, ocjenjujući da ovaj trogodišnji problem treba biti riješen za 20-30 dana, a njegova realizacija dobrodošla je i za travanjski start proljetne sjetve ili bar prihranu.

S kilogramima bi bilo loše kalkulirati

Propaloj Đakovštini, koje više nema ni u Sudskom registru, 2009. godine 522 poljoprivrednika predalo je oko 8.000 tona uroda - žita, suncokreta, soje, kukuruza, vrijednog 6,7 milijuna kuna. Pojedinačna potraživanja kreću se od petstotinjak do 500.000 kuna. Na upit prema čemu napraviti obračun, Brlošić kaže: “Nemamo podatke u kilogramima, nego u iznosima. S kilogramima bi bilo loše kalkulirati jer riječ je o različitim kulturama koje su predavane, pa je najbolje voditi se novčanim vrijednostima.”

Autor: Suzana ŽUPAN