Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredne mirovine
  • 21.12.2014. 12:20

Poljoprivrednici s mirovinama manjim i od 500,00 kn!

A što reći o onih 1.870 osoba koji imaju mirovine niže od 500,00 kn? Možda jedino zapitati se, znaju li aktualni političari da i takvi postoje, da su ti ljudi tu negdje oko nas, možda u našem mjestu, ulici?! Vjerojatno ne, usuđujemo se pretpostaviti.

Foto: depositphotos.com
  • 4.598
  • 205
  • 0

Stjepan Vugrinec iz mjesta Miličana u Koprivničko – križevačkoj županiji star je 71 godinu, boluje od raka, radno je nesposoban, iza njega su brojne operacije i hoda pomoću štaka. Na spisku je dužnika Porezne uprave s dugom većim od 54 tisuće kuna.

Supruga mu Marija Vugrinec, također je bolesna i na istome je popisu dužnika s dugom većim od 20 tisuća kuna. Država joj je već zaplijenila zemlju koju je imala. Kako preživljavaju, samo oni znaju. Najtužnije je to što se dugovi odnose na navodna neplaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za koja nisu ni znali da ih imaju.

Prosječna poljoprivredna mirovina iznosi 1.082,00 kn

Čak i da su im ti dugovi stvarni, stari su i kao takvi otišli u zastaru, odnosno da su, po primitku rješenja, podnijeli prigovor u kojem bi se pozvali na tu činjenicu, dug bi im bio službeno otpisan. Ili barem uvelike smanjen. No stari, bolesni i teško pokretni ljudi daleko su od grada, ne razumiju se u pravo, za odvjetnike novca nemaju i nisu poduzeli ništa. U sličnoj je situaciji i Dragutin Štimac, slijepi 87-godišnjak iz Večeslavca, mjesta u istoj županiji.

Ove tužne podatke iznio je Nikola Pajek, podpredsjenik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život, na okruglom stolu koji je u organizaciji hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu i potpredsjenice HSS-a Marijane Petir, održan u Zagrebu. Tema su bile poljoprivredne mirovine. Jer i po tom pitanju, stanje u Hrvatskoj je više nego jadno.

Hrvatska ima 69.405 poljoprivrednih umirovljenika, a prosječna mirovina iznosi 1.082,00 kn. No čak 1.871 poljoprivredni umirovljenik u našoj zemlji dobiva mirovinu manju od 500,00 kn! Nešto više od 27 tisuća njih ima imeđu 500,00 i 1.000,00 kn, one između 1.000,00 i 1.500,00 kn prima 25.295 umirovljenika, dok mirovine veće od 1.500,00 kn dobiva njih 14.850.

Nijedan čovjek ne može imati mirovinu ispod praga siromaštva!

"U većini zemalja Europske unije niti jedan čovjek ne može imati mirovinu manju od iznosa koji se smatra pragom siromaštva. Stoga smo napravili prijedlog zakona da tako bude i u Hrvatskoj, no nažalost, nije prošao. Naime, tražili smo da nitko u ovoj zemlji nema mirovinu manju od 1.500,00 kn, koliko je kod nas donedavno iznosio prag siromaštva. Sada se taj prag povećao, pa je siromašan svatko tko prima manje od 1.885,00 kn.

Institut nacionalne mirovine

Živim na selu i svakodnevno susrećem ljude koji su cijeli svoj život proizvodili hranu za sve nas, a danas gladuju, jer država ne prepoznaje njihovu važnost. U posljednjih 10 godina, HSS je kroz zakonske izmjene pokušao ustanoviti institut nacionalne mirovine koji bi garantirao najnižu mirovinu. No za to nije bilo sluha u drugim političkim opcijama, što je i dovelo do problema s kojima su danas suočeni poljoprivrednici. Zato ću i dalje inzistirati na uvođenju zagarantirane, nacionalne mirovine", kazala je Marijana Petir.

Državna mirovina ili oslobađanje od plaćanja doprinosa

"Hrvatski poljoprivrednici odnosno ljudi koji su naporno radili, izloženi svakakvim vremenskim nepogodama, čuvali naš prostor i proizvodili hranu, u svojoj poodmakloj dobi doista ne bi smjeli živjeti na rubu egzistencije. Da ne govorim da im ovako sramotno niske mirovine ugrožavaju i ljudsko dostojanstvo. A ne zaboravimo, postoje i oni koji mirovine uopće ne ostvaruju! Zbog toga bi uvođenje minimalne nacionalne mirovine osiguralo barem određeni stupanj pravednosti, uzimajući u obzir dugotrajan rad poljprivrednika u teškim okolnostima i barem donekle bi se vrednovao njihov izniman doprinos društvu", kazala je Petir.

U Austriji takva mjesečna mirovina iznosi 857,73 eura, u Bugarskoj 77,00, Italiji 543,16 eura, Poljskoj 199,00, a u Sloveniji 197,19 eura.

Dr. Josip Mičija, nekadašnji zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pojasnio je da se poljoprivrednici osiguravaju po tri osnove te dodao da bi osobe starije od 65 godina, koje nemaju nikakve prihode, trebale biti oslobođene plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje.

"U mjerodavnim službama diljem zemlje stanje je, blago rečeno kaotično. Npr. neke područne službe zdravstvenoga osiguranja rade po najnovijim propisima, neke po prethodnim, a neke čak i po onim trećima odnosno vrlo starima. I dok je god tako, ljudi ne mogu biti sigurni jesu li od nekog službenika ili službenice dobili pravi, kvalitetan odgovor. Danas na jednog umirovljenika dolazi 1,3 aktivnih osiguranika, što je jako zabrinjavajuće, jer kad se te brojke izjednače, doći će do puno problema.

Poznaju li poljoprivrednici svoja prava?

U Njemačkoj je prošle godine određena najniža mirovina od 850 eura mjesečno. U Švedskoj je na snazi tzv. zajamčena mirovina koja na mjesec iznosi 887,16 eura, dok se u Irskoj primjenjuje tzv. državna mirovina u iznosu od 368 eura mjesečno.

Ili će se morati povećati participacija ili smanjiti prava ljudi. Članovi OPG-a također imaju pravo na novčanu naknadu za vrijeme bolovanja. No kako po Zakonu bolovanje do 42 dana ide na teret poslodavca, to znači da bi si u tom razdoblju sami morali to plaćati, a tek dalje država. No važno je reći da se na naknade za bolovanja ne smije stavljati ovrha, već si poljoprivrednik mora u Fini otvoriti zaštićeni račun. Nažalost, puno ljudi nitko s tim nije upoznato.

Također, ako je netko upućen na liječenje u mjesto udaljeno 50 i više kilometara, ima pravo na troškove prijevoza. I taj je novac izuzet od ovrhe. Rok za povrat takvih i sličnih sredstava bio je 45 dana, no sad su svi rokovi u HZZO-u produženi, neki i na čak šest mjeseci.

Spomenut ću još i činjenicu da, kada je račun poslodavca blokiran, radnik ima pravo zatražiti da se naknada za bolovanje isplaćuje direktno njemu", istaknuo je dr. Mičija. Zrinka Jurčec, načelnica Odjela za pravne poslove Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, podsjetila je da je mirovinsko osiguranje poljoprivrednika i članova njihovih domaćinstava uvedeno 1980. godine s ciljem ostvarenja socijalne sigurnosti kao i poticanja te razvoja poljoprivredne proizvodnje. Od tada su se Zakoni često mijenjali.

Velika skupina mladih umirovljenika

"Od. 1. siječnja 1999. reforma mirovinskog osiguranja obuhvatila je mirovinsko osiguranje poljoprivrednika koji su u pravima izjednačeni s ostalim osiguranicima. Osnovice osiguranja poljoprivrednika iznose tek 40% prosječne plaće u RH, što zajedno s kratkim mirovinskim stažem rezultira znatno nižim mirovinama od ostalih. Tako starosne mirovine poljoprivrednika ostvarene nakon 1. siječnja 1999. godine iznose 836,00 kn mjesečno,dok mirovine ostvarene u razdoblju do 1998. godine iznose 753,00 kn.

Može se konstatirati da položaj poljoprivrednika nije zadovoljavajući te da su dovedeni u pitanje ciljevi uvođenja mirovinskog osiguranja. Hrvatski problem je i velika skupina mladih umirovljenika. Npr. čak 40% naših umirovljenika mlađe je od 65 godina", zaključila je dipl. prav. Zrinka Jurčec. Također je kazala da je u rujnu ove godine, prosječna starosna mirovina za osobu s 40 i više godina mirovinskoga staža iznosila 3.369,35 kn.

Poljoprivrednici imaju najniže mirovine

Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, naglasio je kako su upravo poljoprivrednici ti koji u čak 99% slučajeva ostvaruju najniže mirovine dok je udio radnika 40%, a obrtnika 55%. Također se osvrnuo na one poljoprivrednike koji su stari, a ne primaju nikakvu mirovinu te se kao takvi nalaze u začaranom krugu.

"Jer, nisu više radno sposobni i mirovinsko osiguranje si nemaju od čega plaćati, iz čega proizlazi da nikada niti neće imati mirovine. Preostaje im jedino osloniti se na mlađe članove obitelji, pod uvjetom da su zaposleni, te da će im oni do kraja života davati ono najnužnije za život. Podsjećam i da zdravstveno osiguranje ne moraju plaćati stariji od 65 godina, ukoliko se nalaze u nekoj od socijalnih kategorija. No unatoč tome imamo primjere da umirovljenik od 86 godina dobije rješenje prema kojemu bi kroz godinu morao za zdravstveno osiguranje platiti više od 2.000,00 kn", kazao je Mato Brlošić.

Teško je biti umirovljenik, a još teže poljoprivredni umirovljenik!

Na kraju ovoga okrugloga stola možemo zaključiti da je teško biti umirovljenik u Hrvatskoj, a biti poljoprivredni umirovljenik katastrofa, jer ni one najviše poljoprivredne mirovine ne omogućuju starim ljudima dostojanstveni život. Također, sudionici preporučuju svima koji dobiju uplatnice s ogromnim ciframa na ime raznih dugova, da, koliko god im bilo teško, uz pomoć neke mlađe i po mogućnosti stručnije osobe, odu u Poreznu upravu i zatraže detaljnije pojašnjenje o dugovima. Jer, čuli smo, često je tu uračunato i ono što ne bi trebalo biti. Pa pravodobna žalba ili prigovor, mnoge stare ljude mogu skinuti s liste poreznih obveznika.

A što reći o onih 1.870 osoba koji imaju mirovine niže od 500,00 kn? Možda jedino zapitati se, znaju li aktualni političari da i takvi postoje, da su ti ljudi tu negdje oko nas, možda u našem mjestu, ulici?! Vjerojatno ne, usuđujemo se pretpostaviti.

A neće to saznati niti iz ovoga teksta, jer oni ne čitaju portale s poljoprivrednom tematikom. Uostalom ovo je doba godine, kad se užurbano listaju katalozi turističkih agencija i biraju najbolje destinacije za skijanje te kupuju kvalitetne navigacije, jer sad se kao više do bijelih inozemnih padina ne smije službenim autom koji vozi i tankira službeni vozač, na račun nas, poreznih obveznika, uključujući i Stjepana i Dragutina s početka priče.

Komunikacija između HR i EU - tko je kriv?

Pa, evo političarima dodatne brige niotkuda. Inicijatorica ovoga okrugloga stola, zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, na kraju je dodala kako naš ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, iako je ona jedina hrvatska članica u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj u Europskom parlamentu, s njom ne želi komunicirati. No očito ne komunicira ili barem ne, onako kako bi trebao, niti s onima koji su u poziciji našoj zemlji dati ili ne dati stotine milijuna eura.

Posljednji slučaj je uporno neispravljanje pogrešaka u programu Ruralnoga razvoja, na kojima inzistira EU, a Hrvatska ih ne ispravlja. Upozorio je na to ovih dana i povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske unije, Phil Hogan, no za sada bez efekata. A bez toga Hrvatska neće moći povući 330 milijuna eura koje bi, osim poljoprivrednika i stanovništva na selu, mogli koristiti i općine i gradovi za izgradnju škola, vrtića, vodovoda, kanalizacije i sličnog.
No da ovaj tekst ne bude baš kompletni crnjak, ajmo malo o nečem lijepom. Recimo, da imate love, kud bi ove zime ženu i klince odveli na skijanje? Madonna di Campiglio, Bad Kleinkirchheim, Kranjska Gora.

Foto: depositphotos.com


Fotoprilog


Tagovi

Poljoprivredne mirovine Marijana Petir HSS Nikola Pajek Dragutin Štimac Mirovinsko osiguranje Zdravstveno osiguranje Marija Vugrinec Porezna uprava Dugovi Blokirani računi Prag siromaštva Program ruralnog razvoja Phil Hogan Institut nacional


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nedjeljni obilazak polja ;)