Veliki poduzetnici besplatno bi obradili državnu zemlju samo da zauvijek ne propadnu EU poticaji
Iako su nam obrađeni hektari preduvjet za dobivanje poticaja EU, čak 295 eura po hektaru, u Hrvatskoj je 14 mjeseci prije ulaska u Uniju više od milijun hektara poljoprivrednog zemljišta neobrađeno. Država ne zna ni kako u funkciju staviti 53% zapuštenih poljoprivrednih površina u njezinu vlasništvu, čak 300 tisuća hektara, što koči i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, pa se veći poduzetnici u poljoprivredi ovih dana nude da će je oni besplatno obraditi i zasijati, samo kako bi proces okrupnjavanja zemlje, bez kojega nema konkurentnosti u EU, što hitnije započeo. Vlada je u recesiji, tvrde, čak mogla jeftino angažirati i građevinski sektor i njihove strojeve koji trunu na otvorenom kako bi se uredilo zapušteno zemljište i odvodni kanali te stvorila mogućnost za dodatno okrupnjavanje. No, očito ni ova Vlada nema poljoprivredne strategije.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina još je, naime, polovicom siječnja objavio moratorij na prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, do ustrojavanja Agencije za poljoprivredno zemljište, dok su ozbiljni poljoprivrednici svjesni kako bez najmanje 200 hektara ni ratari ni stočari nemaju što tražiti u EU. Kako i u praksi izgleda hrvatski problem, ovih je dana dovoljan i jedan pogled na Črnečko polje u Zagrebačkoj županiji. Sitne parcele uglavnom su zarasle u korov i pune mišjih rupa, što će nekim poljoprivrednicima, koji ni u najboljim godinama ne znaju kako se brinuti o svojim njivama, biti novi alibi za traženje neopravdano visokih cijena nakon žetve, dok državna zemlja pet do 12 čeka novi Jakovinin zakon o poljoprivrednom zemljištu zbog kojega se okrupnjavanje i dalje odgađa, najmanje do jeseni. Zbog dva desetljeća neodgovornog politikantstva u poljoprivredi, od čak 190 tisuća gospodarstava u upisniku Ministarstva njih 120 tisuća danas ne obrađuje ni tri hektara zemlje. Samo šest tisuća obrađuje ih između 20 i 100 hektara, a samo 22 više od 1500 hektara, dok država nije u stanju pronaći model kojim bi se u funkciju stavila još polovica od oko 2 milijuna hektara obradivih površina ili barem hektari u njezinu portfelju. Zemlje, koja će ulaskom Hrvatske u EU biti ključna za dodjelu milijunskih poticaja - očito imamo i previše kad se s njome tako kockamo, tvrdi jedan od inicijatora s početka priče.
Sa 295 eura po hektaru u EU, samo bi se na državnim oranicama, ostanu li neobrađene, svake godine gubilo 86 milijuna eura pa je, u jednu ruku, i opravdana nostalgija nekih poljoprivrednih stručnjaka za nekadašnjim PIK-ovima zahvaljujući kojima se u RH obrađivalo i 1,7 milijuna i koristilo još 1,5 milijuna hektara. Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, uvjeren je da čak 30% poljoprivrednika danas vara na poticajima i zemlju je od države kupilo ili zakupilo samo zbog toga umjesto da se davala pravim poljoprivrednim proizvođačima.
- U nekim je općinama, naime, baš svatko mogao dobiti zemlju - čak i bez registracije poljoprivrednog gospodarstva - pa zato nemamo ni dostatne proizvodnje ni rezultata - tvrdi Laslo. Kako je ministar Jakovina zabranio prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima, Laslo optužuje Vladu da ni ona nije zainteresirana za reforme i okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
Poljoprivrednik koji zemlju dobije u zakup njome ne može jamčiti ni za podizanja kredita, što se zadnji put, tvrdi Laslo, događalo 1945. Kada bi država prodala oranice u svom vlasništvu po osnovnoj cijeni od 3000 eura po hektaru, proračun bi bio bogatiji za 874 milijuna, a po maksimalno dopuštenoj 1,75 milijarde eura. Zna li se da je država u zakup već dala 194,4 tisuće ha, državni hektari danas vrijede između 1,46 i 2,92 milijardi eura.
Autor: Jolanda Rak Šajn
Foto: Davor Javorovic
Izvori
Tagovi