Iz pretpristupnih fondova za razvoj poljoprivrede i jačanje konkurentnosti, SAPARD-a, a od ove godine i kroz dva kruga natječaja za IPARD, koje je Europska unija namijenila Republici Hrvatskoj, ostalo je neiskorišteno oko 100 milijuna eura europskih sredstva. Tvrdi to Branko Bobetić, direktor udruženja Croatiastočar, koje okuplja srednje i velike tvrtke što se bave stočarskom proizvodnjom i mesopreradom.
- SAPARD je zabilježio vrlo skromne, rekao bih gotovo čak simbolične rezultate, a prema svemu sudeći slično će biti i s IPARD-om, koji je namijenjen za male proizvođače, dok je većina poljoprivredne proizvodnje u srednjim i velikim tvrtkama. Stoga su procjene da će iskoristivost sredstva biti ispod 10 posto jer se mali proizvođači teško odlučuju na natječaje pretpristupnih fondova. Valja reći da tu nije kriv EU, već smo krivi sami jer smo dogovorili takve uvjete natječaja, odnosno dozvolili uvjete za manji volumen proizvodnje i za tov svinja, te za proizvodnju peradi, jaja i drugo - kaže Bobetić, te dodaje kako je sada vrlo teško nešto izmijeniti, ali je unatoč tomu njihovo udruženje, zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca, početkom godine uputilo zahtjev ze određene izmjene uvjeta IPARD-a. Prema našim informacijama, Europska komisija, dodao je Bobetić, načelno je prihvatila neke zahtjeve.

Međutim, na području Osječko-baranjske županije, jedne od triju slavonskih županija koje imaju najrazvijeniju stočarsku proizvodnju, o pretpristupnim fondovima za razvoj poljoprivredne proizvodnje i jačanje konkurentnosti vlada stav je da je za slabu iskoristivost fondova ipak kriv EU.

Kad je riječ o IPARD-u (u tijeku je već treći natječaj za sredstva tog pretpristupnog fonda EU koji traje do 30. rujna) od samog početka vlada mišljenje da nije za hrvatskog seljaka jer je većina prezadužena, već za europskog, koji je odavno svoje kredite otplatio i to je, smatra se, jedan od temeljnih problema njegove slabe iskoristivosti.
Međutim, Željko Kraljičak, dožupan osječko-baranjski, kaže da tu postoji još jedan, možda i veći problem.
- Iako se čini na prvi pogled da Europa kroz IPARD nešto nudi, ona zapravo kroz taj pretpristupni fond brani, i to sve ono što je Hrvatskoj u cilju razvijanja konkurentnosti potrebno - kaže Kraljičak.

Kraljičak: EU nas vidi kao veliku konkurenciju

- Sve ono što se ne može preko IPARD-a ostvariti su zapravo najvažnije hrvatske potrebe. Po tome se čini da nas Europska unija vidi kao veliku konkurenciju te je kroz pravilnike pretpristupnih fondova ograničila naše razvojne šanse konkurentnosti. Primjera za to je mnogo, od kojih valja navesti neke, primjerice kod sektora voća i povrća, u mjeri 101, gdje je pravilnikom određeno da izgrađen objekt mora biti veličine od 500 do 2.000 četvornih metara na kraju ulaganja, što je neprihvatljivo jer većina proizvođača već ima mnogo veću površinu pod plastenicima i staklenicima - veli Željko Kraljičak.

Autor: Zdenka RUPČIĆ