Za rad proizvođačkih organizacija, koje su važan instrument osiguranja tržišta i naplate za poljoprivredne proizvode, Hrvatska ne može povući niti centa iz EU proračuna, jer Ministarstvo poljoprivrede još uvijek nije donijelo nacionalni program, koji je preduvjet za korištenje financijskih potpora.
Ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju prije dvije godine donio je mnogo novosti i mogućnosti hrvatskim građanima. Na temelju pravne stečevine EU, koju je Republika Hrvatska u razdoblju prije pristupanja Uniji, prenijela u svoje zakonodavstvo, otvorene su mogućnosti za punu integraciju hrvatskog društva u europsku zajednicu naroda i njihovih država s preko 500 milijuna stanovnika.
Potencijal tih noviteta moguće je prepoznati u brojnim sferama ljudskoga života, ali nažalost nije u potpunosti iskorišten.
“Premda je Zajednička poljoprivredna politika najdugovječnija i najskuplja politika EU, a članstvo u EU omogućava poljoprivrednim proizvođačima izlazak na EU tržište od 500 milijuna stanovnika, hrvatska Vlada je propustila iskoristiti mogućnosti koje su nam na raspolaganju. Zbog kašnjenja u donošenju Programa ruralnog razvoja prošle godine, s tog je naslova izgubljeno 50 milijuna EUR-a, a 330 milijuna EUR-a namijenjenih za ovu godinu neće se uspjeti iskoristiti, jer je Program, zbog loše pripremljenosti, dobio zeleno svjetlo tek polovicom ove godine. Za rad proizvođačkih organizacija, koje su važan instrument osiguranja tržišta i naplate za poljoprivredne proizvode, Hrvatska ne može povući niti centa iz EU proračuna, jer Ministarstvo poljoprivrede još uvijek nije donijelo nacionalni program, koji je preduvjet za korištenje financijskih potpora“ ističe naša europarlamentarka Marijana Petir.
Za otežane oblike poljoprivredne proizvodnje koristimo svega 4% sredstava, za razliku od Francuske koja koristi 80%, iako je ta mjera mogla pomoći proizvođačima mlijeka da prežive. Smisao Zajedničke poljoprivredne politike je osigurati poljoprivrednicima pristojan život i zajamčiti ustaljenu i sigurnu opskrbu hranom po cijeni prihvatljivoj za potrošače, vodeći pri tome računa o održivom upravljanju resursima.
"Od navedenih ciljeva te politike, Hrvatska ne slijedi niti jedan.Od osiguranja pristojnog života poljoprivrednicima sve se više udaljavamo te mali OPG-i propadaju. Koncept velikih koncerna i okrupnjavanja gospodarstva u rukama malog broja trgovačkih društava, proces je s kojim se susrećemo i realnost koju provodi današnja Vlada. A to zaigurno nije smisao Zajedničke poljoprivredne politike, utemeljene na potpori proizvodnji koja dolazi s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a za koju se i ja zalažem. Vlada RH od naših seljaka radi siromahe i bezemljaše, uništavajući pri tome svaku mogućnost za ravnomjernim razvojem ruralnog prostora,“ ističe Petir te dodaje kako, kao jedina Hrvatica, punopravna članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, poduzima sve u okviru ovlasti koje su joj na raspolaganju, kako bi propuste hrvatskog Ministarstva poljoprivrede ispravila, kad god je to moguće.
"Zato sam odmah na početku svog mandata poduzela potrebne aktivnosti kako bi naši proizvođači jabuka i mandarina pogođeni ruskim embargom, dobili financijsko obeštećenje i uspjela u tome, a nakon što im je prethodno naš ministar poljoprivrede rekao da se nemaju čemu nadati. Založivši se za ukidanje povijesnih kriterija koji priječe Republici Hrvatskoj sudjelovanje u Programu potpore za dostavu voća, povrća, banana i mlijeka u obrazovnim ustanovama, osigurala sam da i hrvatska djeca u školama ipak dobiju besplatne i zdrave obroke, a domaći proizvođači i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, novo tržište.
Poljoprivrednici u Hrvatskoj ostvaruju najniže mirovine te sam, želeći osigurati dostojan život ugroženih skupina društva, amandmanom koji je usvojen, potakla države članice da predvide uvođenje minimalne nacionalne mirovine koja ne smije biti ispod praga siromaštva što je u Hrvatskoj 1.850,00 kuna.
Shvaćajući neprocjenjivu ulogu žene u seoskim obiteljskim gospodarstvima, predložila sam pilot-projekt za dodjelu nagrade Europska ruralna žena, čiju je vrijednost u promicanju žena iz ruralnih područja, prepoznao i Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova, usvojivši ga.Od početka svog političkog djelovanja uporno se zalažem za uspostavu Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a, zbog očuvanja tradicionalne proizvodnje hrane i naše biološke raznolikosti te zaštite turizma", zaključuje Marijana Petir.
Nakon što su sve hrvatske županije donijele odluke, kojima su zabranile ispuštanje živih GMO-a u okoliš i sjetvu takvog sjemena, Petir, je podsjećamo, inicijativu podigla na razinu Europske unije i dobila podršku. Tako da sada stav hrvatskih županija dijeli preko 150 regija i 4.500 lokalnih uprava diljem Europe, koje su također donijele odluku o GMO-free statusu.
Tagovi
Autorica
borut dogša
prije 8 godina
ako iskreno radi na boljitku naše poljoprivrede trebamo je podržati. Što je bilo, nažalost bilo je. Tu ne možemo ništa promijeniti. Trebamo gledat unaprijed i podržat svako pozitivno djelo onih koji nas zastupaju.
Zea mays
prije 8 godina
Pohvalno za Petirku za ovo njeno zalaganje, osim toga za to je debelo plaćena. Ali bože mili šta je ona radila dok je sudjelovala u vlasti...koliko godina je unovčila saborsku fotelju kada mogla je utjecati da se to napravilo za vrijeme mandata. Sad svaljuje krivnju na nekoga a kriva je i ona i njezin HSS (trgovačka stranka) za takvo stanje ruralnog prostora Hrvatske.