Napetost zbog otkupne cijene pšenice, prijave pljušte

Dok se neki ratari i dalje nadaju kako će ovogodišnji trud prodati za više od 1,35 kuna, koliko je trenutačna otkupna cijena kilograma pšenice u Hrvatskoj, u nekim se trgovačkim lancima gotovo po istoj cijeni može kupiti kilogram brašna.

Trgovci svjesno u gubitku

Zbog toga pljušte i prijave Državnom inspektoratu. Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, čije članice iz mlinarsko-pekarske industrije drže više od 80 posto hrvatskog tržišta brašnom, kruhom i pecivom, jučer je inspekciji podnijela prijavu protiv njemačkog diskontnog lanca Lidl, koji pakiranje od pet kilograma oštrog brašna tipa 400 prodaje za svega 7,97 kuna - 1,59 kuna za kilogram. Potrošačima je to i više nego primamljivo da dođu u Lidl pa uz brašno po dampinškim cijenama košaricu napune i nekim drugim artiklima na kojima će Lidl zaraditi.

No, zna li se da je veleprodajna cijena oštrog brašna na hrvatskom tržištu u prosjeku 3,30 kn/kg, ni trgovac ga za manje od toliko ne može kupiti, dok ga pet kilograma stoji 16,50 kuna, upozorava Barišić, ističući kako su takve stvari u nas očito izvan kontrole i ulaskom Hrvatske u EU bit će još gore. Mlinarska industrija, tvrdi ona, za otkup pšenice ove se godine morala i zadužiti, a onda se dogodi da otkupna cijena pšenice i brašna imaju istu cijenu, kako je to bilo i 2010., ili je njihovo brašno nekonkurentno u odnosu na privatne marke trgovaca, koje su i njih stajale skuplje, ali na njima smišljeno gube kako bi privukli što više kupaca. Zbog toga su, tvrde u Žitozajednici, ove godine već prijavljivali i Kaufland, Plodine i Billu.

- Inspekcija je utvrdila da su svi oni brašno prodavali ispod nabavne cijene i podneseni su optužni prijedlozi koji bi svakog od njih ih prema Zakonu o trgovini mogli stajati od 50.000 do 250.000 kuna - tvrdi Nada Barišić.

Iz Lidla nam je pak kasno sinoć stigao kratak odgovor kako se radi o rasprodaji artikla koji više nemaju u standardnom asortimanu. U međuvremenu, iako je glavnina pšenice iz ovogodišnjega uroda prodana, tinja tihi rat između Hrvatske poljoprivredne komore i mlinara te resornog ministarstva, koje poljoprivrednici optužuju da se ne može pozivati na slobodno tržište pšenice dok administrativne i ostale prepreke koče slobodno tržište repromaterijala, a poticaje ratarima isplaćuje tek jednom godišnje i izvan rokova.

Burzovna i tržišna cijena

Mato Brlošić, predsjednik HPK, ratarima je savjetovao da ne daju pšenicu ispod 1,40 kn umjesto za 1,35, s obzirom na to da je ove godine u zemljama u okruženju, poput Srbije i Mađarske, cijena i 1,50 kuna. Tajnik HPK Damjan Bogdanović kaže kako na francuskoj burzi očekuju da bi u siječnju 2013. pšenica mogla stajati 244 eura za tonu ili 1,83 kn/kg.

No kako je već prodana glavnina uroda koji se u početku procjenjivao na 720.000, a sada se već govori i o 900.000 tona i prosječnih 5,5 tona po hektaru, direktorica Žitozajednice smatra da je ponuđena cijena ove godine i više nego dobra i ratari će s njome, tvrdi, zaraditi. No jedno je burzovna cijena na koju se pozivaju, a drugo tržišna, objašnjava. Burzovnoj cijeni pribrojena je i provizija brokera, transport... po čemu bi otkupna cijena u RH bila 1,25 kn/kg, dok su kalkulacije o proizvođačkoj cijeni od 1,34 kn/kg rađene su za prosječan urod od 4,2 t. Prinosi su negdje i 8 tona, kazala je.

Autor: Jolanda Rak Šajn