Mladi uzeli zemlju u svoje ruke!

U vremenu opće krize, velike nezaposlenosti i slabe perspektive za mlade i tek obrazovane ljude, sve je više onih koji su shvatili kako im je jedina šansa za pronalazak posla pokretanje vlastitog poslovnog projekta. Mladi ljudi okreću se vlastitim sposobnostima, imaju znanje i viziju, a šansu, između ostaloga, vide u poljoprivredi.

Student svoju šansu pronašao u preradi heljde

U Bosni i Hercegovini situacija je posebno teška, ali odlučni mladi ljudi s vizijom i željom za radom odlučuju se uzeti stvari u svoje ruke. Petar Radulović iz općine Petrovac, u selu Drinić ima obiteljsku parcelu koju je sa svojom sestrom pretvorio u poljoprivredno dobro. Student Ekonomskog fakulteta nije planirao završiti u poljoprivrednom sektoru, ali je prenamjenom vlastitog zemljišta i dobivanjem subvencija u preradi heljde vidio svoju šansu za uspjeh.

Za dw.de Radulović izjavljuje, "Prijavio sam se na natječaj koji je pružao podršku mladim poduzetnicima. Odlučio sam se za proizvodnju i preradu heljde. Između ostalih i moja ideja je nagrađena sa 4.000 dolara, što mi je bilo dovoljno za početne korake." Nakon početnih koraka, Petrov proizvod pronašao je mjesto na tržištu i godinu dana nakon natječaja pokazalo se da je njegova ideja održiva, isplativa i da ima dalju perspektivu.

Ovo je idealna šansa da sestra i ja uvježbamo naše poduzetničke vještine, steknemo praksu. Nadamo se da će prerasti u ozbiljan posao, na dobrom smo putu.

Heljda je povrće specifično po tome što ne sadrži gluten te je zbog toga sve traženija i popularnija u prehrani. Potražnja za heljdom i njenim prerađevinama raste svakodnevno, a danas već cijela Petrova obitelj radi na zemljištu. Iako posla ima mnogo, i to od ranog proljeća do jeseni, sve što proizvedu, zasad bez poteškoća prodaju, i to samo na području Banja Luke. Do sada je ukupno proizvedeno oko četiri tone heljde, a većina je prodana putem preporuka, osobnih kontakata i slično. "Ovo je idealna šansa da sestra i ja uvježbamo naše poduzetničke vještine, steknemo praksu. Nadamo se da će prerasti u ozbiljan posao, na dobrom smo putu", smatra Petar.

Ekonomisti u poljoprivredi

Dvadesetdvogodišnji Semir Musić iz Sarajeva također je završio Ekonomski fakultet, ali se okrenuo poljoprivredi i u njoj vidi budućnost. Odlučio se za uzgoj bobičastog voća, prvenstveno ribizla, proizveo je oko 1.700 sadnica, a u planu je i proširivanje parcele i proizvodnje. Na ovakav životni put odlučio se nakon odrastanja pokraj susjedove plantaže, i gledajući njih kako sve što uberu, nose na tržnicu i bez problema i prodaju, zaključio je da je ponuda mnogo manja od potražnje te je počeo razmišljati o vlastitoj proizvodnji.

Ovakvih primjera mladih i uspješnih poljoprivrednika nalazimo i u Hrvatskoj. Miroslav Kolić iz Jarmine kod Vinkovaca ima 28 godina i od 2006. godine vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo od 30 hektara voćnjaka pod jabukama. Za berbu je angažirao 35 ljudi, planira ubrati tisuću tona ploda, a sav urod otkupljuje mu jedna zagrebačka tvrtka. "Nastojim učiti od drugih pa sam na sedam hektara postavio zaštitnu protugradnu mrežu; sad sam miran jer znam da mi led neće uništiti sav trud. Natjecao sam se za novac fondova EU, a odobren mi je i projekt natkrivanja još 11 hektara.", kaže Miroslav za Jutarnji list. U planu mu je sagraditi i hladnjaču za voće, a svakako je krajnji cilj i vlastite proizvode plasirati na tržište Europske Unije.

U EU od 8.000 do 35.000 € za mlade poljoprivrednike

U sklopu Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) moguće je dobiti i financijsku pomoć za mlade poljoprivrednike. Tako se u Francuskoj primjerice, iz Fonda za mlade poljoprivrednike može dobiti od 8.000 do 35.000 eura po gospodarstvu. Potpora iz tog Fonda uključuje bespovratna sredstva kao potporu mladim poljoprivrednicima koji u svojem vlasništvu imaju neodređenu količinu imanja, njiva ili šuma. Novac treba poslužiti za svladavanje specifičnih izazova s kojima se suočavaju mladi ljudi kada zakorače u sektor poljoprivrede, te ih za cilj ima motivirati da ostanu živjeti i raditi na selu, stvarajući sebi i svojim obiteljima nova radna mjesta.

U jeku deruralizacije i deagrarizacije koje su u tijeku, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu, mladi ljudi svakako predstavljaju ključ za razvoj moderne poljoprivrede i stvaranje pozitivnog ozračja za razvoj ruralnih sredina.

Foto: depositphotos.com, halfpoint