Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 25.10.2008.

Mastodonti opet dobri - Damir Rukovanjski

TJEDNI KOMENTAR - IZMEĐ MEĐA

  • 1.973
  • 95
  • 0

Ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u kolovozu ove godine u Hrvatskoj iznosio je 605,19 milijuna kuna, što je 10,2 posto više nego u kolovozu 2007. godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. No, sada tu imamo čistu statistiku koja govori sve u najljepšem svijetlu.

Kada nikne jedna farma kao ona Beljska kod Osijeka s novih 500 krava u mužnji doslovce skoče svi parametri. No, nas bi ipak više veselilo da je nastalo 10 seljačkih po 50 krava usporedo s ovom. Još ne tako davno isti ovi ljudi koji sada hvale na sva usta velike farme krava govorili su da su budućnost farme s 20 do 50 krava na obiteljskim gospodarstvima. Gasile su se tamo u prvoj polovici 90-tih godina redom jedna za drugom. Pikovi su bili mastodonti koji jednostavno moraju nestati, a farme poput Branjevine, Orlovnjaka, pa Vrane kod Zadra, Krndije i ogroman broj drugih jednostavno su bile tvornice troškova.

Sjećamo se kako godinama apsolutno nije ništa valjalo na farmi Slatina u Ivankovu. Kada je bila podignuta došli su se gostiti ondašnji sekretari sekretarijata, lokalni političari i svi su samo izlijevali superlative. Nama, studentima na fakultetu su pokazivali profesori slike i govorili kako je to hotel za krave i najmodernija farma u Europi. I propalo je. Danas tvrtka Osatina ima na istom mjestu jednu od najsuvremenijih farmi u Europi. U svim tim farmama su bile holstein krave kao i sada. Isti ljudi kao i danas su pravili recepture za smjese i obroke. I tada smo imali izmuzišta De Laval. Sijeno se pravilo od trava istih kao danas, a koje su sijane na istoj zemlji.

Samo tada tehnolozi, veterinari i menađeri nisu mogli imati tolike plaće i službene automobile. Zašto se danas može sve, a onda se nisu mogle ni plaće redovito isplaćivati. Raditi u kombinatu i na farmi značilo je i po nekoliko mjeseci kasnije dobivati plaću. Direktori farmi mogli bi se tada zvati mađioničarima. Prelijevali su iz šupljeg u prazno. I tako smo godinama pratili kako propadaju. Kako se zadužuju kod istih onih koji su ih kasnije kupovali. I kada su dosegnule dno bez problema se našao kupac koji s istom proizvodnjom, pa i često s istim ljudima u tim farmama stvara profit. Malo me ipak strah sudbine svih onih za koje kažu da su najbolje u Europi. Pa kako baš kod nas svaka nova farma koja proradi bude najbolja na starom kontinentu. To su, dakle, govorili na otvaranju farme Osatina, pa na otvaranju Orlovnjaka, a onda smo to slušali i na još nekoliko mjesto, a onda i prije nekoliko dana na farmi Topolik na Belju. Nadamo se samo da će im sudbina ipak biti drugačija. No, mora biti i tih velikih, ali nikako ne bi država smjela posustati u nakani da podržava farme od 50 krava. I one od 200 i 300 na obiteljskom gospodarstvu, bojim se, su ipak preveliki zalogaji za jednu obitelj. Nije pametno da se jednostavno sve kupuje od jednom, a posebice ako se još dođe u situaciju da nemaju dovoljno zemlje i hrane za stoku što zna biti slučaj.

Da nam ipak obiteljska gospodarstva nedovoljno sudjeluju u proizvodnji mlijeka govori i podatak da je prodaja iz vlastite proizvodnje pravnih osoba povećana 7,8 posto, na 387,4 milijuna kuna, što je 64 posto u ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda.
Otkup od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosio je 217,7 milijuna kuna i povećan je 14,8 posto u odnosu na kolovoz lani. Je povećan ali bi ipak ako govorimo da imamo nekakav objektivno dobar operativni program razvoja govedarstva, to povećanje trebalo biti barem dvostruko veće. U strukturi ukupnog otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u kolovozu ove godine najveći udjel, od 20,1 posto, ima sirovo kravlje mlijeko. Ukupna vrijednost otkupa i prodaje sirovog kravljeg mlijeka u kolovozu dosegnula je iznos od 121,4 milijuna kuna.

Početkom listopada je Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva obećao da će riješiti problem skladištenja kukuruza i suncokreta, odnosno kupnje zrnevlja iz nove berbe. Ipak postoji problem viška 400-500 tisuća tona kukuruza, koji treba uskladištiti ili izvesti, iako i zemlje u okruženju također bilježe tržišne viškove kukuruza. Jer silosi možda i jesu puni, ali neće nitko ni da kupuje kukuruz, odnosno nude premalo novaca. I što se događa. Ide u čardake. U biti, nije ni to loše. Tko može neka čeka cijenu, ali što s kukuruzom koji nema gdje? Odnosno onaj koji se nalazi kod onih poljoprivrednika koji nemaju dovoljno čardaka. Taj kukuruz će za sada definitivno čekati bolja vremena. I tako je to vrlo često kod nas. Ili nečega imamo u jedno doba godine previše, a u drugo nemamo opće. Sada gotovo da i nema plavog dizela kada treba najviše, nema ni plina na benzinskim pumpama, a kada bude trebalo proizvoditi gnojivo za proljetnu sjetvu, Petrokemija neće imati plina koji je nezaobilazna sirovina u procesu proizvodnje mineralnih gnojiva.

Predstavnici seljačkih udruga jasno će tražiti svoje. A to je da se poticaj za kukuruz ove godine poveća 1000 kuna, odnosno sa 1250 na 2250 kuna. S obzirom da je kukuruzom zasijano otprilke 400.000 hektara, to znači da bi se za povećanje poticaja u poljoprivredni proračun trebalo pronaći dodatnih 400 milijuna kuna. Na burzama se cijena kukuruza kreće oko 80 lipa za kilogram, a po toj bi se cijeni kukuruz trebao otkupljivati i u Hrvatskoj. Kako je prošle godine bila velika kriza na tržištu poljoprivrednih roba, veliki se broj seljaka odlučio zasijati kukuruz, a to se sada pokazuje ponovno neprofitabilnim. To znači da bi oko 400 milijuna kuna trebalo završiti u rukama poljoprivrednih proizvođača i s tim bi oni trebali kompenzirati razliku u cijeni. Naime, objasnio je, cijena kukuruza lani je iznosila 1,7 kuna po kilogramu, a ove godine se kreće oko 80 lipa po kilogramu.

Kuterovac je istaknuo da se ove godine očekuje vrlo dobar urod kukuruza, procjene se kreću oko 2,3 do 2,5 milijuna tona, a zasijano je oko 300 do 350.000 hektara.

Seljaci su zadovoljni posebice jer je prvotno rješenje trebalo biti 500 kuna, koliko je Ministarstvo u početku ponudilo za povećanje poticaja. Međutim, postoji i još jedan problem. Nad glavom opet visi mač uvoza. I zato je pod hitno potrebno zatražiti povećanje carina na uvoz kukuruza, jer bi se moglo dogoditi da prerađivači uvezu jeftin kukuruz iz Mađarske, koja ima četiri milijuna tona kukuruza viška. »U tom slučaju seljaci su spremni blokirati državnu granicu«, napomenuo je ponovno aktivni seljački vođa Antun Laslo. Višak kukuruza je i kod Srba gdje se procjenjuju viškovi na oko tri milijuna tona, a cijene kukuruza na burzama trenutačno se kreću oko 72 lipe po kilogramu.

Trenutačna potrošnja, s obzirom na stočarsku proizvodnju, u Hrvatskoj je oko dva milijuna tona kukuruza, što znači da će ga ove godine biti viška. Dio se planira otkupiti za strateške rezerva (predlaže se do 100.000 tona), a jedan dio će izvesti. Korekcijom poticaja postupno se hrvatsko tržište prilagođava tržištu u okružju, osigurava se relativno jeftina sirovinu za stočarsku proizvodnju, što bi trebao biti dodatni poticaj razvoju stočarske proizvodnje.
I sada se opet nađu oni kojima ništa nije pravo. Kako sve zadovoljiti. Hrvatska, želi li biti konkurentna u dijelu izvoza i u dijelu stočarske proizvodnje, mora imati cijenu koja je što bliža toj cijeni. A sada dio seljačkih tribuna negoduje je će kao s povećanjem poticaja za kukuruz bolje proći stočari, a slabije proizvođači, odnosno ratari. Pa neka bar netko bolje prođe. Ratari uvijek mogu lako na toj svojoj njivi promijeniti kulturu. A onaj koji ima objekat za tov svinja, ili pak mliječnu farmu može se, da tako kažemo, slikati. Može samo to raditi jer u njoj ako je objekat za svinje, ne može miješati. Pa jedne godine svinje, a druge kokoške, i tako redom, kao što to mogu ratari. Upravo i zato je potrebna i veća zaštita stočara.

Očito da je došlo takvo vrijeme. Ministarstvo poljoprivrede jednostavno svagdje mora intervenirati. Vrijeme je berbe voća i grožđa. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja osigurat će za otkup i skladištenje mandarina i jabuka 43,5 milijuna kuna u državnom proračunu. Predviđeni iznos odnosi se na otkup 40.000 tona mandarina te 35.000 tona jabuka prve klase i 20.000 tona jabuka za industrijsku preradu.

U Ministarstvu napominju da je to sve radi reguliranja tržišta i eliminiranja sivog tržišta mandarina i jabuka, i da je upravo to jedini razlog što je Vlada potkraj rujna donijela zaključak o sufinanciranju troškova otkupa i skladištenja ponuđenih količina tog voća. Ministarstvo će sufinancirati troškove otkupa i skladištenja tako da se za otkup mandarina i jabuka I. klase otkupljivačima pokrije dio troškova u iznosu 0,50 kuna po kilogramu, pod uvjetom da ponuđene količine mandarina otkupljivači plate proizvođačima po minimalnoj cijeni od 2,60 kuna za kilogram, a jabuke I. klase minimalno 2,80 kuna po kilogramu.

Za otkup jabuka za industrijsku preradu proizvođačima će se isplatiti 0,30 kuna po kilogramu, na temelju dokumentacije koju dostavlja otkupljivač. Treba se pitati što rade druge službe koje bi trebale spriječiti prodaju na crno. No, da ne bi tu bilo kao i s onim profesorima s fakulteta koji su zatvoreni zbog mita od nekoliko stotina eura, a oni koji ukradu milijune se izvuku. Čak što više, postanu ugledni članovi društva. Nakon toga grade zgrade, podižu gospodarske objekte i lijepo oplemenjuju i po nekoliko desetaka puta onaj svoj prvi stečeni milijun. Tako bi moglo biti da se onemoguće prodaje jabuka ispred kuće, a onaj koji uzme na vagone i ne plati, a proda dalje bude i dalje u mogućnosti da radi i uživa u plodovima svojih nečasnih poslova.

Veliki i mali

Treba se pitati što rade druge službe koje bi trebale spriječiti prodaju na crno. No, da ne bi tu bilo kao i s onim profesorima s fakulteta koji su zatvoreni zbog mita od nekoliko stotina eura, a oni koji ukradu milijune se izvuku. Čak što više, postanu ugledni članovi društva. Nakon toga grade zgrade, podižu gospodarske objekte i lijepo oplemenjuju i po nekoliko desetaka puta onaj svoj prvi stečeni milijun

Mogu se slikati

I sada se opet nađu oni kojima ništa nije pravo. Kako sve zadovoljiti. Hrvatska, želi li biti konkurentna u dijelu izvoza i u dijelu stočarske proizvodnje, mora imati cijenu koja je što bliža toj cijeni. A sada dio seljačkih tribuna negoduje je će kao s povećanjem poticaja za kukuruz bolje proći stočari, a slabije proizvođači, odnosno ratari. Pa neka bar netko bolje prođe. Ratari uvijek mogu lako na toj svojoj njivi promijeniti kulturu. A onaj koji ima objekat za tov svinja, ili pak mliječnu farmu može se, da tako kažemo, slikati.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije