Kritike Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Razvoj ruralnog prostora i poljoprivrede otežavaju i problemi administrativne prirode. Jedan od njih je i primjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Glavni cilj tog zakona je stavljanje zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje, no pojavljuju se tu i neke prepreke. Naime, zakon kaže kako nije moguće prenijeti prava zakupa na druge osobe, osim u slučajevima kada obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju manje prava od pravnih osoba i ne mogu iskoristiti punu vrijednost svoga imanja prijenosom prava.

Farma koja nema zemlju, voćnjak i vinograd bez punog prava korištenja, kroz ugovoreno razdoblje ima puno manju vrijednost. Damjan Bogdanović, direktor Otvorenog ureda, istaknuo je za Glas Slavonije kako je pomlađivanje ruralnih područja i provođenje gospodarskog programa koji je bio osnova za dobivanje ugovora o zakupu, vrlo važno za Hrvatsku.

Predlaže se i izmjena kojom bi zakupnik imao pravo prenijeti ugovor o zakupu na drugu osobu - ako će se ispunjavati gospodarski program. To znači da on mora držati u funkciji ne samo zemljište koje je u zakupu, nego i imanje na osnovi kojeg je i to zemljište dano u zakup. U suprotnom se raskida ugovor.

Zanimljiv je i Zakon o umirovljenju koji pomiče granicu za umirovljenje na 67 godina te je pitanje hoće li tada sadašnji zakupnici moći ispunjavati gospodarski program. To će zapravo omogućiti starijim poljoprivrednicima da predaju imanja mladim poljoprivrednicima. Ujedno će biti izjednačena s pravnim osobama, pogotovo dioničkim društvima gdje se fizički vlasnik prava na tvrtku, a time i na zemljište, može mijenjati svaki dan.

Foto: freepik.com