Letonija, Litva, Poljska i Finska najveći su gubitnici ruskih sankcija, a Rusi su na svojem novčaniku počeli osjećati posljedice embarga.
Procjenjuje se da će zemlje Europske unije izgubiti 12 milijardi eura zbog embarga na prehrambene proizvode koji je Rusija uvela kao odgovor na sankcije EU. Posljedice ovog trgovinskog rata pomalo podsjećaju na prošlo stoljeće, a prije svega će ih osjetiti Letonija, Litva, Poljska i Finska - kao veliki izvoznici prehrambenih proizvoda na rusko tržište. Na primjer, Finska je na rusko tržište isporučivala 77 % izvoznog sira, preko 70 % maslaca i 47 % smrznute ribe. Rusiji je namijenjeno i 43 % ukupnog izvoza suhomesnatih proizvoda iz Letonije i Litve. Poljska i Litva su više od polovice voća i povrća namijenjenog izvozu slale na tržište Rusije.
U slučaju Njemačke, Italije, Velike Britanije i Španjolske, ruske sankcije će utjecati samo na izvoz pojedinih proizvoda. Španjolska u Rusiju izvozi 9 %, a Italija 6 % svog smrznutog goveđeg mesa. Njemačka na rusko tržište isporučuje 6 % izvoznog svinjskog mesa i suhog voća. Kada je riječ o SAD-u, Kanadi i Australiji, Rusija iz ovih zemalja uvozi meso, ribu, povrće i tartufe, ali u znatno manjim količinama.
Zbog embarga će sve spomenute zemlje izgubiti jedno od perspektivnih tržišta. Pretpostavlja se da će Rusija u narednih nekoliko mjeseci moći osigurati stabilno snabdijevanje tržišta domaćim prehrambenim proizvodima. Tome će pomoći i poticanje kupnje domaćih proizvoda umjesto uvoznih koje spominju u vladi. No, uz pravilnu državnu politiku, za godinu dana tek 15 do 20 % proizvoda obuhvaćenih sankcijama može biti zamijenjeno domaćim proizvodima. Dotad ih Rusija mora nabavljati iz inozemstva. Rusija će se najvjerojatnije okrenuti partnerima iz Azije i Južne Amerike i tako proširiti postojeću ekonomsku suradnju.
Police ruskih prodavaonica ni u kojem slučaju neće biti prazne, Turska i zemlje Latinske Amerike su naime spremne u potpunosti nadoknaditi nedostatak prehrambenih proizvoda iz Europe. Jedini problem će biti veći troškovi transporta robe, što će svakako utjecati na cijene. Osim toga, proizvodi iz spomenutih zemalja mogu biti nešto lošije kvalitete od onih iz Europe, a cijene poljoprivrednih proizvoda mogu porasti 5 do 10 %.
Cijene prehrambenih proizvoda će porasti, a zbog mogućeg privremenog deficita, dobavljači su već podigli cijene, ne samo stranih nego i domaćih prehrambenih proizvoda. Postoje i druge mogućnosti. Prehrambeni proizvodi iz Europe na rusko tržište mogu stizati preko trećih zemalja i tako ostati na policama ruskih prodavaonica. Nije isključeno da će prehrambeni proizvodi iz europskih zemalja i dalje stizati u Rusiju preko članica Carinske unije, Bjelorusije i Kazahstana, koje s Rusijom imaju bescarinsku granicu, a same ne sudjeluju u embargu na zapadne prehrambene proizvode.
Uvozna svinjetina koja se koristi kao prerađevina, primjerice, u Moskvi je već poskupila za 6 %. U St. Petersburgu cijene hrane su porasle za 10 %. Inflacija se kažu, dogodila i prije utjecaja sankcija. Cijena svinjetine je porasla za 23,5 %, a piletine za 25,8 %. U istočnim dijelovima Rusije, cijene sira su povećane za 10 %, a mesa za 15 %. One su ipak nadmašene cijenom pilećih batkova, koja je porasla za 60 %. U Primoryu je cijena jabuka iz Kine navodno porasla za trećinu, dok su neki mesni proizvodi porasli za 26 %, a riba za 40 %.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Autorica