HR poljoprivredne površine premale za GMO uzgoj

Arcitc Granny i Arcitc Golden genetski su modificirane jabuke koje ne trunu. Pod tim nazivom, u manjim količinama mogle bi se pojaviti krajem iduće godine na tržištu. Razvila ih je kanadska tvrtka Okanagan Speciality Fruits Inc., a nedavno su ih odobrile američke regulatorne vlasti, unatoč protivljenju industrije organske hrane i ostalih kritičara.

Iako je u Hrvatskoj već 10 godina na snazi Zakon o GMO-u, koliko je poznato bioetičaru Ivici Kelamu, do sada nitko nije podnio zahtjev od proizvođača za GMO usjeve.

Odobravanje sjetve GMO usjeva

"Znači sve što se trenutno nalazi kod nas je nelegalno", kaže Ivica Kelam, znanstvenik koji se posvetio proučavanju GMO-a. Prema tome zakonu, napominje, postoji oko deset koraka u proceduri odobravanja sjetve GMO usjeva.

"Ako nešto zabrljate, ne vraćate se na prethodni korak, nego na sam početak. Tako da se obeshrabi svaki onaj koji kreće u taj postupak. Oko toga ne treba praviti veliku dramu, ali treba biti oprezan i definitivno zaštititi hrvatska polja", objašnjava on.

Nelegalna sjetva GMO soje - kazne i do milijun kuna!

Za ovoga znanstvenika najveći problem je trenutno nelegalna sjetva GMO soje u Hrvatskoj. Pretpostavlja kako ona završava na domaćem tržištu jer se soja i uvozi u značajnim količinama za potrebe uzgoja stoke.

"Sjetva GMO usjeva zakonski nije zabranjena, ali da bi bila legalna trebaju se ishoditi dozvole za njegovo unošenje u okoliš. Znači, ako nema dozvole, proizvođač se može kazniti i s do milijun kuna. U trag im se uđe vrlo jednostavno, imamo inspekcijske službe koje trebaju izaći na teren, na polja za koja se sumnja, uzeti uzorke te ih dati na testiranje", napominje on. No, za ovoga bioetičara nema niti jednog racionalnog razloga da Hrvatska proizvodi GMO usjeve.

GMO usjevi dizajnirani radi prodaje herbicida

"Oni su prvenstveno dizajnirani radi prodaje herbicida. Njihova prvotna svrha nije povećanje prinosa pa da smo u moralnoj dvojbi proizvoditi ga zbog toga što će udvostručiti prinose kad GMO usjevi mogu roditi jednako ili čak i manje nego normalni" tumači Kelam.

Javnost u Hrvatskoj, smatra, glede GMO-a je vrlo oprezna i senzibilizirana. Tome u prilog govore i podaci iz istraživanja provedenog 2005. godine na razini EU, prema kojima su građani Hrvatske bili najveći protivnici GMO-a.

"Kada ljudi čuju za GMO, imaju neke svoje pretpostavke o tome. Riječ je o jednoj problematičnoj tehnologiji koja ne donosi ništa ljudskom rodu, osim njegovim tvorcima", poručuje Kelam.

Sreća u nesreći - HR površine premale i prerascjepkane za GMO

"Globalnim korporacijama, smatra on, nismo zanimljivi jer su hrvatske poljoprivredne površine za GMO usjeve premale. Potkrepljuje to činjenicom kako je na našem području oko dva milijuna obradivih površina, dok je primjerice u Argentini koja je postala sinonimom za GMO poljoprivredu 19 milijuna hektara pod GMO sojom.

Parcele su rascjepkane, pa konfiguracija nije pogodna za GMO. To je monokulturna poljoprivreda gdje se sije jedna kultura na ogromnim površinama", objašnjava ovaj bioetičar koji smatra kako GMO proizvodi nemaju tržišnu komparativnu prednost.

Foto: depositphotos.com, @chloe7992