EU priznaje OPG - zašto ne bi i Hrvatska?

U cijelosti prenosimo dokument koji je Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske, kako je i najavila, u duhu svog javnog djelovanja, proslijedila na znanje Europskoj komisiji, hrvatskim državnim autoritetima i hrvatskim parlamentarcima u EU - a koja i dalje nastavlja s borbom za pravednu raspodjelu potpora u sljedećem programskom razdoblju.

Udruga OPGH Život pisala je, točnije žalila se Bruxellesu, prvenstveno povjereniku Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Ciolosu Dacianu, zbog nezadovoljstva nacionalnim modelom izravnih plaćanja poljoprivrednicima, koji je Vlada nedavno predložila, a u okviru najnovije verzije Zajedničke poljoprivredne politike EU-a. U Životu drže da je službena politika htjela "i kod Europe ispod žita provući" prednosti za korporacije, velike igrače u poljoprivredi, a na štetu malih, tj. obiteljskih gospodarstava. Europi se Život požalio i kako je taj prijedlog do 2020. široj javnosti dosad tajan.

Umjesto velikim tvrtkama - više potpora malim poljoprivrednim gospodarstvima

U Životu ocjenjuju kako je dosadašnja poljoprivredna politika dala vjetar u leđa "jakim korporativnim interesima" i uvozu, a na potpunu štetu obiteljskih gospodarstava te takvu praksu želi spriječiti u raspodjeli sredstava iz izravnih plaćanja.

"U rano ljeto Udruga OPG Hrvatske Život bila je intenzivno angažirana oko prijedloga hrvatske provedbe Zajedničke poljoprivredne politike EU do 2020., koji je Vlada morala dostaviti Europskoj komisiji do kraja srpnja. Naše smo prijedloge razradili u cjelovitom programu, potrebnom da se zaustavi propadanje sela i ruralnog prostora uopće. Udruga je zahvalna Odboru za poljoprivredu Sabora koji je u dva navrata (drugi put u formatu širokog Okruglog stola) diskutirao naše prijedloge, predsjedniku Sabora koji je s puno razumijevanja raspravio problematiku s našim izaslanstvom, te Ministarstvu poljoprivrede koje nas je primilo na visokoj razini.

Ministarstvo je prihvatilo neke naše prijedloge, ali je u više navrata kategorički odbilo raspravljati o najvažnijem od njih, naime veličini preraspodjele izravnih plaćanja po hektaru od najvećih (uglavnom korporativnih) primatelja malim i srednje velikim obiteljskim gospodarstvima. A upravo ona su u Europi kralježnica razvitka ruralnog prostora i jamac prehrambene samodostatnosti nacije.

Veliki korisnici subvencija koče gospodarski razvoj

Sudeći po izjavama visokih dužnosnika, Vlada je na prijedlog Ministarstva službeno predložila Europskoj komisiji da se za takvu preraspodjelu izrabi samo trećina prostora koji je u novom ZPP-u stavljen članicama na raspolaganje kako bi se barem donekle ojačale snage na kojima počiva preživljavanje i napredak sela. Prijedlog Udruge Život bio je u tom pogledu da se iskoristi znatno više - oko 85 % - mogućeg prostora. Najveća gospodarstva (preko 53 ha - koja čine 2 % primatelja a imaju 39 % zemlje) godišnje tako bi dobila 12-13 % manje potpora, ali bi to bilo dovoljno da sva manja i srednje velika gospodarstva dobiju više nego po prijedlogu Ministarstva."

Traži se intervencija Europske komisije

Ministarstvo se za vrijeme definiranja raspodjele potpora interno konzultiralo s korporativnim primateljima najvećih izravnih plaćanja, navodi predsjednik Života Antun Laslo.

"S obzirom na kategoričko odbijanje rasprave o veličini preraspodjele, Udruga Život bila je prisiljena upoznati Europsku komisiju sa svojim prijedlogom i zatražiti njenu intervenciju u pitanju koje je od velike opće važnosti u primjeni ZPP-a. Naime, načelo plaćanja po hektaru dovodi, u zemljama s ekstremno velikim udjelom velikih jedinica u ukupnoj površini, do velikih nepravdi spram manjih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) pa veličinu preraspodjele treba uzeti u obzir kako bi barem donekle uklonili disproporcije." Pismu su priložili i predstavku Udruge, kao i Power Point prezentaciju s argumentima Udruge koje možete naći u prilogu ispod teksta.

Europa priznaje obiteljska gospodarstva - zašto ne bi i Hrvatska?

EK za izravna plaćanja u poljoprivredi RH daje 423, no MP je ponudilo 373 milijuna eura, uopćeno pojasnivši da ta razlika od 50 milijuna ide u ruralni razvoj, ne preciziravši koje su to potrebe. Na inicijativu Udruge, i ostalih 50 milijuna sada je na raspolaganju svima.

"Mi nismo tražili ništa više nego što zapadne zemlje, članice EU-a, imaju. Samo tražimo već postojeći model, a ne da se velike korporacije isključe iz izravnih plaćanja. No, ne pristajemo da obiteljskim gospodarstvima ide samo trećina nego 85 % tog iznosa", kaže Laslo.

Ovakva katastrofalna politika prema obiteljskim gospodarstvima ne smije se nastaviti. Hrvatska je, unatoč izvrsnim prirodnim uvjetima, gurnuta u ovisnost o uvozu hrane za polovinu svojih potreba, a u središtu nesporazuma različiti su koncepti razvoja poljoprivrede i ruralnih područja.

Foto: depositphotos.com