Đuro Japarić: Zakon o zemljištu je završno uništenje hrvatskih sela!

Prije donošenja Zakona o poljoprivrednim zemljištu, članovi Udruge OPG-a Hrvatske Život uputili su apel predsjednici Kolindi Grabar Kitarović, predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću, predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću, ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću i svim zastupnicima Hrvatskog sabora da Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne ide na glasanje.           

"Sadašnji zakon je završno uništavanje mnogih sela u Hrvatskoj. Udruga OPG-a Hrvatske Život i brojni poljoprivrednici smatraju da ovaj zakon nije u interesu hrvatskog naroda. Te male lokalne vlasti nemaju stručni ni ljudski kapacitet. 2001. sam nažalost bio u pravu, jer 180 općina 13 godina nije raspisalo nijedan natječaj za seljake. Tako smo kao narod ušli u EU s minimalnim površinama u ARKOD-u, u sustavu poticaja", rekao je Đuro Japarić, član Udruge OPG-a Hrvatske Život. 

Cijena za prodaju se plaća jednokratno

Najproblematičniji je, prema riječima poljoprivrednika, članak 70 prema kojem se cijena za prodaju poljoprivrednog zemljišta plaća jednokratno, 30 dana od sklapanja ugovora.   

"Ne znam točno tržišnu cijenu, ali ako je primjerice 3 do 5 tisuća kuna hektar, ja trenutačno ne mogu izdvojiti 70 tisuća kuna da bi se dalje razvijali. Malo nas je ostalo na ovim prostorima. Isključivo se radi o ljubavi prema selu, životinjama, svom kraju. Jednostavno, to nije lako napustiti, ali puno je ljudi otišlo odavde", rekao je Petar Bošnjaković iz Sovskog Dola. 

"Novca za jednokratnu isplatu u ovoj državi ima jako mali broj poljoprivrednika. To je antiseljački i antihrvatski zakon. Imam rješenja iz 2001. godine gdje je bila mogućnost isplate do 15 godina, a sada bi se zemljište trebalo moći plaćati i 20 godina. Primjerice ako jedna obitelj kupi 50 hektara da godišnje isplaćuje dva i pol. To bi bilo u interesu malih proizvođača", smatra Japarić.

Bošnjaković neće moći kupiti zemljište

Petar Bošnjaković trenutačno obrađuje 20-ak hektara zemlje, što mu nije dovoljno te planira kupiti još 15-ak hektara.  "Po ovim uvjetima koje nam sada država nudi, da moramo platiti to odjednom, nemamo mogućnosti širiti proizvodnju. Ne vjerujem da ima itko u općini Čaglin. Novca za to možda u ovoj državi imaju neki veći igrači koji će doći i za nekoga pokupovati tu zemlju", priča Bošnjaković. 

Budući da nije "veliki igrač", Petar je razočaran što prema novom zakonu, neće moći kupiti zemljište. 

"Pitam ministra i nadležne, odakle mi da to kupimo? Da dignem kredit na ovo malo kuće ili hipoteku? Što da napravim? Da prodam ovce pa kupim tu zemlju? Ili da prodam strojeve koje sam 20 godina kupovao i da kupim zemlju? Što da gledam onda u nju? Toliko o tome. Ako nas stvarno misle zadržati u ovim krajevima moraju promijeniti taj zakon. To ne može tako", razočaran je Petar Bošnjaković. 

Prema riječima našeg sugovornika, problem je što u jednaku klasu pripadaju neplodna zemljišta s brdovitih predjela, kao što je upravo Sovski Dol te plodnije površine, primjerice s područja Baranje. 

"Mi smo specifična lokacija te spadamo pod brdsko-planinski kraj. Ne znamo uopće je li nam to negdje priznato. Imamo otežane uvjete gospodarenja. Kad se priča o otežanim uvjetima svi spominju Liku, Gorski Kotar. Slobodno gospodin Tolušić, kada god želi, neka dođe u ovaj dio Slavonije pa neka pogleda kakvi su ovdje uvjeti gospodarenja. Najbolja klasa zemlje u Sovskom dolu je peta klasa", tvrdi Bošnjaković. 

Poljoprivrednici smatraju da zakon neće uroditi plodom

Marijan Delišimunović iz Pakraca, jedan hektar zemlje u Gornjim Grahovljanima, 2016. godine platio je 17,5 tisuća kuna. Kvalitetom tla nije zadovoljan.   

Prema riječima našeg sugovornika, problem je što u jednaku klasu pripadaju neplodna zemljišta s brdovitih predjela, kao što je upravo Sovski Dol te plodnije površine, primjerice s područja Baranje.

"To je bila šikara i drač, zemlja na kojoj korov ne raste, a ne trava. Ona je preorana, posijana je trava i na njoj ništa ne raste. To je "žnj" klasa zemlje, ali smo ju mi kupili zato što se naslanja na naš posjed. Znači država nas je "oženila" za 17,5 tisuća kuna, a proces kupovine je trajao jedno četiri godine", rekao je Marijan Delišimunović. 

Vraćanje ovlasti raspolaganjem zemljišta jedinicama lokalne samouprave, prema riječima poljoprivrednika, u Slavoniji neće uroditi plodom. 

"Negdje će to biti dobro. Takve sposobne lokalne samouprave postoje u Hrvatskoj, ali one ne obitavaju tu u ovom graničarskom području - Slavonski Brod, Osijek, Vinkovci, Požega, tu gdje je nekad bila Vojna krajina. Tako da sam skeptičan prema tom zakonu koji opet raspolaganje zemljom vraća na lokalnu razinu", nije optimističan Delišimunović. 

Japarić: Treba osnovati županijske agencije

Prema Japarićevim riječima, za gospodarenje državnim zemljištem trebale bi se osnovati županijske agencije. "To bi to bilo daleko jeftinije. Ovaj zakon je preskup i prespor, neće funkcionirati", rekao je za kraj Japarić. 

O problematici oko novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu poslali su upit Ministarstvu poljoprivrede, a odgovor prenosimo u cijelosti. 

Poštovani,

primjedbe nekih udruga da je predloženi Zakon o poljoprivrednom zemljištu prespor i preskup za provođenje te da ne ide u korist malim proizvođačima i poljoprivrednicima smatramo neutemeljenima. Rokovi su primjereni s obzirom na vrijeme koje je potrebno jedinicama lokalne samouprave i ovlaštenim institucijama (županija, ministarstvo, državno odvjetništvo) za pripremu i provedbu pojedinih faza raspolaganja (donošenje Programa raspolaganja, raspisivanje natječaja, rok za dostavu ponuda, davanje mišljenja, suglasnosti…).

Zakonom propisan način provedbe javnih natječaja nužan je kako bi se omogućilo svim zainteresiranim poljoprivrednicima da po jednakim uvjetima sudjeluju u natječaju i dođu u zakup ili kupe poljoprivredno zemljište. Sredstva za provedbu postupaka raspolaganja bit će osigurana kroz prihod od raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.

Primjedba da odredbe Zakona ne idu u korist malih proizvođača i poljoprivrednika je netočna jer su kriteriji za utvrđenje prava prvenstava kod zakupa i prodaje sasvim jasni i prednost daju obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, mladima i domicilnima.

Kada je riječ o jednokratnom plaćanju kupoprodajne cijene, u prodaju idu manje površine poljoprivrednog zemljišta (do 10 ha za kontinentalno područje i do 1 ha  za priobalno područje) stoga se očekuje da kupoprodajna cijena za takve čestice neće biti previsoka. U dosadašnjoj praksi kod obročne otplate kupoprodajne cijene uočeno je niz nedostataka i problema kod naplate (neredovito plaćanje, prestanak plaćanja nakon nekoliko godina od sklapanja ugovora te se nije naplaćivala kamata za obročnu otplatu). 

Isto tako, poljoprivrednicima su dostupna sredstva za sufinanciranje kupovine poljoprivrednog zemljišta iz pojedinih mjera Programa ruralnog razvoja.

Prema za sada dostupnim informacijama glasanje o konačnom prijedlogu zakonu o poljoprivrednom zemljištu predviđeno je ovaj tjedan te se ne očekuje  III. čitanje.

S poštovanjem, Ministarstvo poljoprivrede.

Foto: screenshot/youtube.com