Svaku sumnju na etiniozu prijaviti mjerodavnima

Novogradiška Udruga pčelara Nektar mnogo čini na edukaciji svojih 107 članova pa su tako i nedavno u sklopu Poljoprivredno-poduzetničkih ideja odslušali nekoliko korisnih i zanimljivih predavanja.

Govoreći o potrebi kontrole i suzbijanja američke i europske gnjiloće pčelinjeg legla, dr. vet. medicine Zlatko Tomljanović, stručni savjetnik za pčelarstvo Poljoprivredno-savjetodavne službe, upozorio je, osobito populaciju mlađih pčelara, da pridaju veću pozornost sprečavanju širenja tih bolesti. Ako je jači napad, treba ići na spaljivanje košnica, u slučaju slabijeg napada ide se na pretresanje pčela, no o tome se valja posavjetovati sa stručnjacima. Rekao je da ne postoji opravdanost suzbijanja tih bolesti antibioticima.

Istaknuo je da posljednjih nekoliko mjeseci iz nekih dijelova Hrvatske ima dosta dojava o uginućima pčelinjih zajednica, ponajviše zbog varoe, ali i drugih razloga (pesticidi, pogreške u radu u pčelinjaku). Upozorio je i na novu bolest etiniozu koju uzrokuje kornjaš Aethina tumida. Bolest je zabilježena u Italiji i svaku eventualnu sumnju na prisustvo tog kornjaša u našim pčelinjacima treba što prije prijaviti mjerodavnima, kako bi se na vrijeme poduzele mjere suzbijanja i sprečavanja širenja te bolesti.

Pčelari se moraju prilagođavati klimatskim promjenama

Govoreći o suvremenoj tehnologiji pčelarenja prof. dr. Zlatko Puškadija, predsjednik Katedre za pčelarstvo, zoologiju i zaštitu prirode Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku istaknuo je da posljednjih godina i pčelari osjećaju sve veći negativan utjecaj klimatskih promjena. Zbog globalnog zatopljenja trebat će se znati dobro prilagoditi uvjetima pčelarenja u ekstremnim situacijama velikih suša, kišnih ekstremnih godina, toplinskih valova, poplava, isušivanje močvara i drugih nepogoda.

Sve veći je i negativan utjecaj na pčelarstvo zbog suvremenijeg načina ratarenja i drugih poljoprivrednih proizvodnji, velike uporabe pesticida, pojave novih štetnika i neprijatelja pčela (primjerice veliki azijski stršljen!). Sve to utječe na vegetacijske zone medonosnog bilja, medonosna flora je sve ugroženija.

"Mi pčelari se moramo mijenjati, prilagođavati novim uvjetima, mijenjati kalendar radova. Možda će se s vremenom dogoditi da na nekim lokacijama nećemo moći držati pčele. Ako pčelarenje ne prilagodimo tim promjenama pčelinjaci bi nam mogli ostati prazni, bez pčela", upozorio je Puškadija.

Med treba koristiti u svakodnevnoj prehrani

Novogradiški pčelari sa velikim zanimanjem slušali su i izlaganje dr. med. Josipa Lončara, liječnika i pčelara sa šezdesetogodišnjim iskustvom koji je govorio o apiterapiji, novijoj medicinskoj grani prevencije i liječenja medom, propolisom, cvjetnim prahom, matičnom mliječi i pčelinjim otrovom.

Rekao je da pčele skupljaju najplemenitije iz prirode. Nakon što uzmu nektar iz cvijeta prerade ga u svom "laboratoriju". Rezultat je proizvod koji ima 500 sastojaka, sa puno vitamina i minerala i drugih korisnih tvari. Podsjetio je da je med hrana i lijek, kao i drugi pčelinji proizvodi te da ih treba koristiti u svakodnevnoj prehrani bez obzira na životnu dob.

Dovoljno je ili 1-2 grama meda na 1 kilogram tjelesne težine. U proizvodnji hrane med se dodaje mnogim proizvodima da bi bili zdraviji i ukusniji. Med u kombinaciji s propolisom - u kojem je do sada otkriveno preko 300 tvari - još je korisniji.

Dobro organizirana novogradiška Udruga

Stjepan Vidošić, predsjednik Udruge pčelara Nektar kaže da su pčelari novogradiškog kraja dobro organizirani, a osim stručnjaka za pčelarstvo s kojima odlično surađuju, često se međusobno sastaju, razmjenjuju najnovije informacije i iskustva pa u posljednje vrijeme nemaju većih problema sa bolestima i štetnicima. Posebnu pažnju pčelari tog kraja pridaju borbi protiv varoe.

"Ove zime nije bilo većih i drastičnijih ugibanja društava u pčelinjacima, no treba pričekati veljaču i ožujak, kada će se znati pravo stanje". Stjepan kaže da je prošla godina bila bolja za pčelarstvo od nekoliko prethodnih i zadovoljan je što se med može prodati po dobroj cijeni. Puno očekuje i od inicijative zaštite imena Slavonski med na razini pet slavonskih županija, koji će biti zaštićen oznakom izvornosti. Izvrsnoj kakvoći proizvedenog meda pčelari žele dodati još neka obilježja, među njima je i brandiranje, kako bi njihov med kao certificirani proizvod postao što konkurentniji na zahtjevnom EU tržištu i našao se na policama velikih trgovačkih lanaca.

Prodaja meda na veliko, kućnom pragu, na sajmovima

Maricu Pavlović iz Batrine zatekli smo na štandu Udruge pčelara Nektar čiji članovi godinama sudjeluju na izložbama u sklopu tradicionalne manifestacije Poljoprivredno-poduzetničke ideje.

"Pa prošla sezona je bila solidna, medonosnija u odnosnu na pretprošlu sezonu kad je bila kišovita i prinos je bio slab. Mi se za sada dosta dobro nosimo u borbi sa nametnikom varoom i sa bolestima, držimo to pod kontrolom koliko možemo. Sa prodajom meda i drugih pčelinjih proizvoda nemamo problema, imamo svoje otkupljivače, imamo kupce kojima prodajemo na kućnom pragu, na tržnici na sajmovima. To je sad kod nas dosta dobro uređeno, med se može prodati, može se i naplatiti", zadovoljna je Marica.

Ističe važnost stručnih predavanja i edukacija na koja se pčelari novogradiškog kraja odazivaju u velikom broju, jer na njima, kaže, puno nauče o preventivi u zaštiti i liječenju pčela od bolesti i štetnika, ali i o svim drugim radovima u pčelinjaku.

Zadovoljni cijenom meda

Marija Jurenac iz Nove Gradiške, čije obiteljsko gospodarstvo ima oko 90 pčelinjih zajednica, po količini vrcanog meda prošlu godinu ocjenjuje prosječnom, ali kakvoću meda izvrsnom, med je, kaže, vrhunski. "Med se može prodati, to je proizvod koji se ne kvari, nismo prisiljeni odmah ga prodati. Inače, prodajemo na veliko i na kućnom pragu i na sajmovima".

Ivan Milobara iz Mašića pčelarstvom se bavi petnaestak godina, sada s oko 150 do 200 pčelinjih društava. "Za mene je prošla godine u odnosu na zadnjih 5 godina bila dosta dobra. Puno sam radio u pčelinjaku, brinuo o zdravlju pčela tako da do sada u ovom zimskom razdoblju nisam imao gubitaka pčelinjih zajednica". Ivan kaže da se na veliko otkupljivačima može postići dobra cijena od 25 do 28 kuna za kilogram meda, a na malo se prodaje od 40 do 45 pa i do 50 kuna po kilogramu.

Počela je nova pčelarska sezona za koju se pčelari moraju dobro pripremiti i veliku pozornost posvetiti svojim pčelinjim zajednicama.