Proizvodnja bagremovog meda pala za 80 posto!

Izuzetno nepovoljni klimatski uvjeti koji su glavno obilježje ovogodišnje poljoprivredne proizvodnje, nisu zaobišli niti pčelare. Naime, dio je pčelara zatražio da za pčelarsku proizvodnju proglasi stanje elementarne nepogode. Loši su vremenski uvjeti bili uzrokom da su pčelinje paše na bagremu i uljanoj repici potpuno zakazale, što je dovelo do vrlo niske proizvodnje našeg najvažnijeg izvoznog proizvoda.

Proizvedeno samo 20 posto od uobičajene količine proizvedenog bagremovog meda!

Zvonimir Pajnić, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko – baranjske županije, okupljenih pod imenom Pčelari Panonije, za Glas Slavonije je naveo da je najvažniji domaći sortni med onaj od bagrema i da se od njega i ove godine, budući da je zima bila blaga, najviše očekivalo. No, upravo su kiše i niske temperature u vrijeme cvatnje bagrema uzrokovale potpun gubitak pčelinje paše. U usporedbi s prosječnom godinom, proizvedeno je samo 20 posto od uobičajene količine proizvedenog bagremovog meda. Bolji se rezultati nisu postigli niti od uljane repice, gdje je proizvedeno tek 30 posto od uobičajene proizvodnje. Iako je očito da je domaća proizvodnja meda ove godine strahovito podbacila, trenutno ne postoji mogućnost procjene štete.

Naime, prema trenutno važećem Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda, pomoć nastradalima sredstvima iz državnog proračuna utvrđuje se, ako je nepogoda prouzročila umanjenje prinosa pojedine poljoprivredne kulture ili dugogodišnjeg nasada preko 30 posto po hektaru, prema trogodišnjem prosjeku u određenoj županiji. Prema tome, u Hrvatskoj još uvijek nije izrađen sustav koji bi se primijenio pri određivanju šteta nastalih u pčelarstvu, što potvđuje i Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko – baranjske županije. Ipak, postoji način na koji se pomoć može zatražiti, a to je putem kontaktiranja Europske komisije. Ukoliko ministar poljoprivrede Europsku komisiju uputi u problematiku i stanje sektora pčelarstva, sredstva za nadoknadu nastalih šteta, mogu se ostvariti putem korištenja fondova Europske unije.

Izvozimo 2.000 tona meda

Med je inače jedan od naših najznačajnijih izvoznih proizvoda, a prosječno se godišnje izveze 2.000 tona proizvoda. Ipak, Pajnić naglašava da je upravo raznovrsnost proizvodnje važna za budućnost pčelarstva u nas. Sve se više traže dodatni proizvodi poput propolisa, cvijetnog praha ili matične mliječi i oni proizvođači koji ih već pružaju, u velikoj su prednosti. Hrvatski je med izuzetne kvalitete, što dokazuju brojne inozemne nagrade, kao i certifikati naših proizvođača. Stoga smanjenu proizvodnju ovog "domaćeg zlata" ne smijemo olako shvatiti, već na vrijeme reagirati i osigurati prosperitet onih koji nam omogućuju uživanje u jednom od najzdravijih proizvoda prirode – u domaćem medu.

Foto: freedigitalphotos.net