Pet će medova dobiti etiketu izvornog "slavonskog"

Pčelari su odlučili stati na kraj uvoznom medu! Svoj proizvod zaštitit će etiketom Slavonski med. Kupcima će tako jamčiti kako njihov proizvod potječe iz Slavonije i Baranje, da je upravo ovdje proizveden te nije pomiješan s uvoznim.

Cilj je to proizvođača s područja pet slavonskih županija koji su se okupili i osnovali Udrugu proizvođača Slavonski med. Inicijativa je prije godinu dana krenula iz Virovitice gdje će im biti i sjedište. "Tendencija je u svijetu da hrana koja se proizvodi, jednostavno mora imati dodatnu kvalitetu. Europski kupac danas traži sljedivost proizvodnje od početka do kraja", objasnio je prvi predsjednik novoosnovane Udruge Željko Vrbos koji smatra kako Hrvatska nema objektivnih razloga za uvoz meda budući imamo 50 % vlastitog suficita.

Uvezeno 330 tona meda niske kvalitete

"Dakle, možemo ga izvoziti. No, što nam se događa? Samo prošle godine u Hrvatsku je uvezeno 330 tona od čega je 245 tona meda vrlo niske kvalitete iz Kine, a koji je pomiješan s našim medovima i takav stavljen na tržište", govori on.

Udruženi žele podići, kako kvalitetu vlastitih medova, tako i njegovu cijenu, a istovremeno povećati i isplativost proizvodnje te marketinški pokazati kako Slavonija i Baranja ima vrlo kvalitetan i prepoznatljiv proizvod koji se može koristiti i u turizmu.

Primorski medovi skuplji od slavonskih i do 50 %

"Ne vjerujem da su primorski medovi kvalitetniji od naših slavonskih, ali njihov marketing i velika potražnja tijekom turističke sezone su učinili svoje. Tako su primorski medovi skuplji od slavonskih do čak 50 %" nastavlja Vrbos koji je i sam pčelar posljednjih 30 godina.

Za početak će se krenuti sa zaštitom pet vrsta koji će moći dobiti etiketu Slavonski med, a to su bagremov, lipin, kestenov, med uljane repice i suncokreta. Time nije zaključena lista onih koji mogu dobiti potpis izvornog slavonskog.

"Cijeli projekt ne želimo zadržavati zbog nekoliko vrsta medova koji bi mogli biti uključeni. Međutim, ciklus pridruživanja je otvoren. Na nacionalnoj razini moramo te medove klasificirati, odrediti im parametre prema nacionalnom pravilniku i tek onda krenuti na poboljšanje njihove kvalitete i staviti ga na tržište", kaže on dodajući kako se kvaliteta, primjerice livadnom i cvjetnom medu ne može povećati jer nisu poznati ni minimalni parametri na nacionalnoj razini.

Za sada je nepoznato koliko će pčelara steći pravo na korištenje etikete izvornog slavonskog meda. U novoosnovanoj udruzi proizvođačima s područja Slavonije i Baranje dat će godinu dana vremena kako bi se mogli upoznati i uključiti u ovaj proces.

Za slavonski med 30 peludnih zrnaca!

"Kada se projekt jednom registrira, zatvaramo krug ljudi koji će u to biti uključeni. Nakon toga priključivanje će biti otežano i propisano posebnom procedurom. Neće biti ograničen broj takvih proizvođača, ali u prvoj fazi projekta moramo se ograditi od onih koji nisu spremni prilagoditi tehnologiju pčelarenja i nisu uključeni u naš sustav kontrole, da svoj med deklariraju kao slavonski", ističe Vrbos dodajući kako će svima biti objašnjeno o čemu se radi te potom imaju mogućnost izbora za poboljšanjem vlastite pčelarske tehnologije. Parametri koji se traže za ishođenje slavonskog meda, napominju u ovoj udruzi, lako su dostižni, ali se u njegovoj proizvodnji mora biti pažljiviji.

"Slavonski med će imati pojačanu kontrolu. Najprije i sam kao pčelar kada proizvedem, primjerice, bagremov med moram ga iskontrolirati kako bih vidio pripada li uopće u tu kategoriju. Prema Nacionalnom pravilniku dopušta se 25 peludnih zrnaca, a mi ćemo ih za slavonski med tražiti još pet više. Nakon toga postojat će nacionalna kontrola koju ćemo ustrojiti u okviru udruge, a slijedeći korak bit će europska markica i europska kontrola", zaključuje Vrbos.