Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dobre priče
  • 08.10.2016. 07:30

Nitko ne zna zbog čega umiru pčele!

Iako je posljednjih godina povećano zanimanje za pčelarstvo, nitko pouzdano ne zna zbog čega propada sve veći broj pčelinjih zajednica i to jednako početnicima i iskusnim pčelarima! Odgovor smo potražili kod bilogorskog pčelara Dražena Kovača, jednog od najtrofejnijih pčelara Bjelovarsko-bilogorske županije.

  • 14.207
  • 648
  • 0

Pokraj košnica nanizanih kao "po špagi" u više redova, kojima se kraja ne vidi, na jednom od bilogorskih obronaka iznad sela Lipovo Brdo, petnaestak kilometara od Bjelovara, uz dobrodošlicu i rakiju medicu, postavio mi je domaćin, pčelar Dražen Kovač, neobično pitanje:

Jesam li primijetio vozeći se kroz bilogorska sela svu bijedu hrvatske poljoprivrede: ostarjele seljake bez mladih nasljednika, oronule kuće i prazne gospodarske objekte i dvorišta, brojne natpise na ogradama imanja "Prodaje se!".

Saznali smo odmah potom da je to ono što rastužuje Dražena Kovača, jednog od najuspješnijih pčelara na području Bjelovarsko-bilogorske županije koji je usprkos istini o propadanju sela ostao vjeran svome selu i koji pokušava dati svoj doprinos opstanku sela baveći se pčelarstvom.

"Uza sve nedaće, ja ipak ostajem vjeran selu. Pokušao sam i u gradu i u inozemstvu, ali nigdje nisam pronašao ljepotu, sreću i zadovoljstvo kao na svom obiteljskom imanju i uz svoj pčelinjak. Nije lako u današnje vrijeme vezati svoju egzistenciju uz bilo koju vrstu poljoprivredne proizvodnje, ali kod kuće je najljepše. Znaju to mnogi koji su otišli, ali ne žele to priznati ni sebi ni drugima. Mnoge sam životne odluke donosio stavljajući u prvi plan pčelinjak. Da nije tako bilo, možda bi moj život bio drugačiji", priča nam Kovač.

Pčelar sa šampionskim medovima

Pčelar Dražen Kovač s medom

Tako govori Dražen Kovač koji je kao školovani ugostitelj prije Domovinskog rata radio u restoranima diljem zemlje i potom kao branitelj proveo niz godina u Hrvatskoj vojsci, a sada pčelari na Bilogori. Pčelarstvom se počeo baviti prije više od 40 godina, još u šestom razredu osnovne škole. Tako je danas na području županije jedan od najstarijih i najiskusnijih pčelara, iako relativno ima malo godina starosti. Dopredsjednik je pčelarske udruge "Bilogora" Bjelovar čiji su članovi iz grada Bjelovara i devet općina.

Udruga uskoro slavi 50 godina, iako podaci o njezinu djelovanju postoje daleko prije od osnivačke skupštine održane 1968. godine. Dražen Kovač je član Pčelarske udruge od 1980. godine, a bio je niz godina član upravnog odbora i predsjednik i tajnik, ali je posebno ponosan što je bio i jedan od pokretača prvog pčelarskog sajma u Bjelovaru koji je prerastao u najveću pčelarsku manifestaciju danas u Hrvatskoj uz podršku županije i grada Bjelovar.

Dražen Kovač je jedan od najnagrađivanijih pčelara na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Što proizvodi? Prvenstveno med i to cvjetni med, lipov i bagremov med. Osim meda proizvodi i cvjetni prah i propolis. Također proizvodi i med u prirodnom saću.

Mislim da imamo najkvalitetnije medove u Europi i najviše različitih vrsta meda, čak 18 vrsta meda.

"Prvi put sam dao svoj med na ocjenjivanje tek nakon 20 godina pčelarenja i to 2000. godine preko svoje Pčelarske udruge Bilogora Bjelovar. Bilo je to prvo ocjenjivanje. Dobio sam tada svoju prvu zlatnu žlicu i postao šampion izložbe", kaže Dražen. Od tada redovito dobiva najbolje ocjene i na županijskim i na državnim izložbama. Rezultati ispitivanja kvalitete su bili fantastični.

"Zaista sam osvojio puno zlatnih žlica i sa bagremovim i sa lipovim i sa cvjetnim medovima, ali najviše s bagremovim, jer je naš bagrem kvalitetan i čist. Čak smo i brendirali bilogorski bagremov medi Zlatnu nit", pohvalio se Dražen.

Počeo pčelariti s tri košnice i "dogurao" do 160

Naučio je pčelariti s djedom svojega školskog prijatelja u selu, a počeo je samostalno s tri košnice da bi kasnije, tek nakon puno, puno godina pčelarenja, došao do više desetaka košnica, a u jednom trenutku njihov se broj popeo čak na 160. Iako je nabavio kamion za selenje, Dražen Kovač svoje pčele nikada nije selio s Bilogorskih obronaka. Isključivo se bavio stacionarnim pčelarenjem, ali za svaki slučaj kamion s pčelama je parkiran pokraj ostalih košnica.

Počeo je s LR košnicama, a sada više ima AŽ košnice. Odlučio se na AŽ košnice slušajući jednog starog pčelara, ali i zbog iskustva s novim metodama pčelarenja koje je stekao pčelarenjem na jednom velikom pčelinjaku u Makedoniji za vrijeme boravka u vojsci prijašnje države. Doduše, AŽ je više seleća košnica, a LR stacionarna, ali sada ispada da se sele i jedne i druge. Koje bi bile bolje? Dražen ima i jedne i druge. Bagramove paše bile su tako dobre da su se trebale proširivati standardne AŽ košnice s deset okvira. Postale bi premale i počele su se proširivati, a okviri povećavati.

AŽ jedanaestica je danas postala prevelika. Sada je paša daleko slabija. Nekada se moglo u jednoj košnici na bagremu dobiti 40 i 50 kilograma meda, kaže Dražen, pa nastavlja da sada toga više nema. O takvim godinama može samo sanjati. Košnica ima plodište i medište, s LR-kom se može igrati, ističe. Može biti jedno plodište, može i dva, tri ovisno o paši. Nažalost, nema više paše.

"Za sljedeće godine nekako imamo nadu. Valjda je sada završeno loše razdoblje za pčelarenje", objašnjava tehnologiju pčelarenja naš sugovornik, nadajući se boljim vremenima.

Dražen Kovač svojih stotinjak košnica, točnije 80 proizvodnih i 30 pomoćnih košnica, ne seli s jedne paše na drugu. Ne vidi isplativost. Troškovi su preveliki u odnosu na povećanu proizvodnju koja se selidbom može postići. Puno je pčelara odustalo od selidbe koja je prijašnjih godina bilo uobičajena.

Pčelar Dražen s brojnim nagradama i priznanjima

"Priroda se promijenila, okrenula se. Bilo je loših klimatskih godina, ali sada su se zaredale od 2011. godine koja je bila posljednja dobra pčelarska godina. Sve posljednje godine su bile loše s 2014. godinom kao katastrofalnom. Pčele su ugibale, legla su bila loša, paše nije bilo i rojevi se nisu ni mogli razvijati. Priroda nas muči. Može biti i lijepog vremena, ali nektara je nestalo. Biljke slabo mede", govori Dražen Kovač o teškoćama pčelarenja posljednjih pet godina.

Prskanje poljoprivrednih kultura uništava pčelinjake

Upotreba otrova u poljoprivredi, pesticida i inskticida postalo je ključno za budućnost pčelarenja, mišljenje je našeg sugovornika. Na prskane vinograde i voćnjake pčela ne ide.

Gledam pčele kojih je velik broj kod mojega susjeda na lozi zato što vinograd ne prska. Oprašuju kao lude, ali osjete li otrove i špric, bježe.

Nažalost, ne mogu ih izbjeći. Jedino rješenje je u zabrani prskanja, ističe Dražen te nastavlja kako nakon prskanja godinama ostaje zemlja zatrovana i otrovi ulaze u biljku. Naša pčela oprašivanjem unosi otrov i u košnicu. Zbog izbacivanja toksina iz pčela moramo danas koristiti u prihrani neke minerale. Mi rješenje godinama tražimo, ali više ne znamo što smijemo reći ili javno objaviti. Bojimo se posljedica ako kažemo istinu, požalio se sugovornik.

"Gledam pčele kojih je velik broj kod mojega susjeda na lozi zato što vinograd ne prska. Oprašuju kao lude, osjete otrove. Mislim pčelinjak preseliti na novu lokaciju. Došla su takva vremena da moramo bježati od takve intenzivne poljoprivrede. Sreća je da u Bilogori još ima zabiti do koje nisu stigli špricevi", kaže Dražen pokušavajući pronaći razlog zbog čega sve više pčela umire.

Što je uzrok propadanju košnica, Dražen Kovač ne zna, a ni drugi hrvatski pčelari. Nažalost, ne zna se ni zašto ni zbog čega i nitko pčelarima o tome ne želi govoriti.

Pčela je do te mjere ugrožena da će jednostavno nestati. Razbolit će se i ljudi od poljoprivrednih proizvoda koji su zatrovali naše oranice, kaže Kovač i spominje da Njemački pčelari govore da je njima normalno da svake godine gube polovicu pčelinjih zajednica. "Nama to nije normalno. Oni koriste neke lijekove koje su i nama preporučili, ali nam se to ne sviđa i nisu se pokazali dobri rezultati. Imali smo mi svoje bolesne pčele, gubili bismo do 10% pčelinjih zajednica, ali sada neki veliki pčelari koji dobro poznaju pčelarski posao gube čak sve svoje košnice i kreću ispočetka".

Dražen Kovač s košnicama

I Draženu je 2013. godine sve propalo, a imao je i nove košnice, novo saće. Išao je vaditi ljetni med i vidio da se nešto čudno događa. Pčele su jednostavno nestale. Ostao med, ostalo leglo. O tom neobjašnjivom nestanku pčela upozoravao je prije nekoliko godina. Ali, nikome ništa. Ne znaju tko je krivac. Kaže kako stariji pčelare iz ljubavi prema pčelama.

Novi pčelari koji ulaze u komercijalno pčelarenje ne mogu to prihvatiti kao normalno. Ljudi su se godinama borili s varoom, a sada je došlo do toga da i on razmišlja prestati se baviti pčelarenjem i da ostavi samo desetak košnica za sebe i prijatelje. Stalno propadanje i obnavljanje je neizdrživo, pomalo ogorčeno ukazuje Dražen Kovač na sadašnje probleme pčelara.

Kada smo posjetili njegov pčelinjak posljednjeg dana rujna, bilo je neuobičajeno toplo za ovo doba godine i pčele su još uvijek marljivo radile na veselje našeg domaćina.

"Naše livade i otava je puna cvijeta i u prirodi se još uvijek nađe nektara. Nešto će biti da bi se moglo vaditi. To što sada pčele skupljaju popravit će stanje pčelinjih zajednica. Pčele nastavljaju dalje raditi, ali i trošiti hranu. Treba to kontrolirati. Najteže je za pčelara kad mu pčelinja zajednica umre od gladi", žali se Dražen.

Kontrolirana upotreba ili zabrana prskanja štetnim sredstvima je ključno za budućnost pčelarenja.

Nekada je već u rujnu bilo završeno pčelarenje i počele bi pripreme za zimu. Sada ima i ljetnih legla. Intenzivno je sada kod bršljana. Zadnja hrana koja ostaje. Medu koji je ostao treba dodati prihrane. Svaki pčelar treba znati koliko ostaviti meda u košnici za prezimljavanje i zimsku hranu. Na medu, med rodi, poznata je pčelarska istina. Treba dobro procijeniti ostaviti med ili staviti neku zamjensku prihranu i koliko. Nekada su zime bile hladne i trebalo je ostavljati više hrane. U jesen je bolje dodati zamjensku, a prije nego počnu pčele na proljeće raditi, bolje je da imaju svoj med jer se bolje razvijaju pčelinje zajednice od vlastitog meda. Pčelarstvo je velika nauka i bez iskustva je teško, kaže Dražen.

Prepoznavanje kvalitete meda

Na pitanje kako kupci mogu prepoznati kvalitetu meda, Dražen kaže da prije svega treba kupovati kod registriranih pčelara koji imaju svoje punionice, jer su oni pod stalnom kontrolom inspekcije. Svi su educirani i imaju pčelarske škole. Naši medovi imaju svoj certifikat.

Mi pčelari između sebe se dobro poznajemo. Kod nas nema patvorenih medova.

Odnos države prema pčelarima

Inspektori u nadzoru provjeravaju da li se zadovoljaju uvjeti na kućnom pragu. Do 80.000 kuna se ne podliježe oporezivanju, a kako je već niz godina mala proizvodnja, mi kao srednji pčelari i ne premašujemo te iznose, kaže Dražen. Kad je riječ o poticajima, s obzirom da je dugogodišnji pčelar, uglavnom je sam ulagao u svoju opremu, ali je ipak iskoristio poticaj za kupovinu opreme, od košnica do vrcaljki gdje država daje do 60%. Procedura je dosta složena i sve je pod nadzorom, svaki račun. Do pet godina moraju držati kupljenu opremu. Kupio je 30 košnica, i daje se povrat novca za lijekove koje koriste za pčele.

Najbolji uvjeti za poticaje

Dražen kaže kako su najbolji uvjeti za poticaje bili prije 2011. godine, kada je zbog opće gospodarske krize više mladih ušlo u pčelarstvo jer su ostali bez posla. Ušli su s malim znanjem, ali mi stari pčelari smo se trudili da im što više pomognemo, jer nam je bilo zanimljivo da se što veći broj mladih nauči pčelariti.

"Žao mi je što su ušli u nepovoljno vrijeme za pčelarstvo. Novi pčelari imaju priliku iskoristiti poticaje koje daje država. Županija se priključila davanju poticaja što treba pohvaliti. Davali su do 10.000 kuna za opremu uz sudjelovanje pčelara s 40%. I grad Bjelovar pomaže nama pčelarima na razne načine", kaže Dražen.

Autor: Tugomir Pemper


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Pčelarstvo Dražen Kovač Pčelar Ugibanje Pesticidi Poticaji Oprema


Partner

Bjelovarsko-bilogorska županija

Dr. Ante Starčevića 8, 43000 Bjelovar, Hrvatska
tel: +385 (0) 43 221 912, e-mail: boris.tomsic@bbz.hr web: http://bbz.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]