Imaju li bjelovarski pčelari GMO med?

Nekoliko pčelara s područja Bjelovarsko-bilogorske županije javlja se sa upitom trebaju li ili ne biti zabrinuti jer je na bjelovarskom području pronađena GMO soja, prenosi Pčelarstvo.hr.

Naoko potpuno nebitno za pčelare s područja gdje je pronađena, no je li baš tako, pitaju se? Naime, prošloga mjeseca na gospodarstvu Steve Tišljareca iz Ćurlovca je došla inspekcija, uzela uzorke soje i analizom je utvrđeno da sadrži nedozvoljene udjele GMO-a. Stevo je ostao šokiran, naime sjeme soje je legalno kupio u bjelovarskoj tvrtki Vrt d.o.o. te dobio račune i deklaraciju u kojoj se ne navodi da se radi o GMO sjemenu.

Može li med sadržavati tragove GMO biljaka?

Med naravno, može sadržavati tragove peludi. Zakonski gledajući, takva pelud u medu se smije nalaziti samo ako je GM biljka odobrena za sadnju bez ograničenja, u skladu s uvjetima iz Uredbe EZ o genetski modificiranoj hrani (1829/2003). Ako to nije slučaj, takav med ne smije se stavljati na tržište (nulta tolerancija).

GMO označavanje

Pelud iz GMO biljaka je jedan od sastojaka za koje, baš kao i za sve ostale sastojke hrane, postoji potreba označavanja. GMO pelud treba biti označen kao sastojak meda na etiketama ako je količina peludi GMO veća od 0,9% (prag tolerancije) od ukupne količine peludi u medu (to se odnosi samo na dozvoljene GMO nasade).

Soja i oprašivanje

Boja cvjeta može biti bijela, ljubičasta ili kombinirana, a skupljeni su u grozd (tri do pet listova). Neke sorte soje imaju cvjetove koji se otvaraju samo u određenim uvjetima, a sam cvat može varirati unutar pojedinog područja ili čak, kako navode stručnjaci po tom pitanju, unutar pojedinog nasada.

Povezivost GMO nasada koji su inače u Republici Hrvatskoj zabranjeni i medonosnih vrsta pčela je takav da je u idealnim uvjetima ista najčešće vrlo siromašna peludom. Soja doduše, kako je dokazano, proizvodi nektar kako bi privukla oprašivače, no za razliku od nektara koji ne sadrži, pelud sadrži genetske informacije.

Kontaminacija meda

Rezultati istraživanja pokazuju kako postoje dokazi da prisutnost pčela, ukoliko se nalaze u dometu uzgojnih nasada soje, kao i svih ostalih oprašivača pa i solitarnih divljih pčela može povećati prinos soje. Za soju se dugo smatralo kako je biljka neovisna od oprašivača, što je pogrešno, a prednosti oprašivanja preko oprašivača, kao i u drugim poljokulturama, osim o prisutnosti oprašivača, mogu ovisiti i o sorti.

Nije nikakva tajna kako su medonosne vrste pčela idealni kandidati za povećanje uroda poljokultura. Kako ih na bjelovarskom području koje obiluje većim ili manjim pčelinjacima ne nedostaje, postavlja se pitanje je li zbog nedozvoljenog GMO nasada došlo i do nekontrolirane kontaminacije meda okolnih pčelara, a ako je došlo - u kojoj točno mjeri? Naime, kod meda je situacija kompliciranija jer se ne vrca kod svih na isti način i u isto vrijeme.

GMO med zbog nasada kukuruza

Kukuruz kao hrana za pčele nije interesantan. Pelud kukuruza se širi vjetrom, tako da kukuruz direktno ne ovisi o oprašivačima. Muški cvjetovi na vrhu kukuruza pčelama uglavnom nisu privlačni, jer oni ne proizvode nektar. Ipak, to ne znači da pčele neće skupljati pelud kukuruza, jer pelud je kao hrana potrebna za njihova legla pa se kao takva može naći i u medu. Nađe li se nasad GMO kukuruza u dometu medonosnih vrsta pčela, onda će i takav pelud postati hrana pčelama, a posljedično, i ljudima.

Med i dodaci prehrani koji sadrže pelud dobiven iz GMO-a su namirnice proizvedene od GMO-a koje se ne mogu se stavljati na tržište bez prethodnog odobrenja!

Svojevremano je do nekontrolirane kontaminacije meda pčelara došlo u Njemačkoj. Pčelar naime nije znao kako se na području oko njegova pčelinjaka zasadio GMO kukuruz. Tek slučajnim uzimanjem uzoraka i analize njegova meda ispostavilo se kako isti sadrži GMO pelud kukuruza i da kao takav ne smije na tržište, odnosno da količine koje su u prodaji odmah moraju biti povučene. Njemački je pčelar sa još četri pčelara vodio dugogodišnji postupak protiv države Bavarske tek pred Europskim sudom za ljudska prava.

Što ako se GMO pelud ipak pojavi u medu pčelara?

Većina pčelara, kako u Njemačkoj tako i u Hrvatskoj, ne žele prolaziti kroz takve dugotrajne procese, prvenstveno znajući da potrošači u Europi općenito u velikoj većini ne žele konzumirati hranu koja sadrži proizvode od GMO. GMO je u Europi još uvijek nešto nepoznato što je bolje izbjegavati ili se praviti da ni ne postoji.

No što ako se GMO pelud pojavi kod pčelara Bjelovarsko-bilogorske ili neke druge županije? Pčelari takav med prema Zakonu ne mogu više prodavati. Oni mogu poduzeti pravne mjere za nadoknadu izgubljene dobiti ili od poljoprivrednika koji to uzgajaju ili od tvrtke koja takvo sjeme nekontrolirano prodaje. Drugim riječima, tvrtka će morati platiti pčelarima za njihove gubitke zbog nekontrolirane kontaminacije njihova meda. Naravno, sve dok je Zakon koji brani takve nasade na snazi.

Laboratoriji za GMO u RH

Nacionalni referentni laboratorij za GMO:

• Odsjek za kvantifikaciju GMO-a i procjenu rizika, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, 10000 Zagreb

Službeni laboratorij za detekciju GMO-a:

• Odsjek za kvantifikaciju GMO-a i procjenu rizika, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, 10000 Zagreb
• Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb; Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Brijest, Usorska 19, 31000 Osijek

Foto: depositphotos.com, SimpleFoto