Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krešimir Butković
  • 09.08.2015. 11:15

Propada nam ljetina - a gdje je NAPNAV?

Kad vidim sva izvješća o sušama i tome kako nam propada ljetina, dođe mi da zaplačem. Sjetim se onih kaubojskih romana od Zane Greya gdje stočari i farmeri vode ratove oko potoka koji im je nasušno potreban za preživljavanje.

  • 2.283
  • 348
  • 0

Vrućine ne jenjavaju. U kontinentalnom dijelu je nakratko jesen pokucala na vrata, no odmah se povukla pred još uvijek jakim ljetom. Ovdje na moru prži nemilice. Ožeglina na sve strane. Jedino što ne vene, uz pomoć faktora 50, su nadobudni turisti koji se uporno prže na plažama.

Kad vidim sva izvješća o sušama i tome kako nam propada ljetina, dođe mi da zaplačem. Sjetim se onih kaubojskih romana od Zane Greya gdje stočari i farmeri vode ratove oko potoka koji im je nasušno potreban za preživljavanje. Nije onda ni čudno da su Amerikanci odmakli tako daleko od doba Indijanaca do danas kad su otkrili sve blagodati navodnjavanja. U nas se ne navodnjava niti 1% obrađenih površina? Ej, snimamo Winetou, Likom nam šeću lički Indijanci s njemačkom šprehom, a kod nas u 21. stoljeću još uvijek uvjeti ko da nas Turci naganjaju oko gradskih zidina po Vojnoj krajini.

Navodnjavanje - još uvijek samo teorija

Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama. Naslov im je duži od liste projekata koje su proveli po pitanju dovođenja vode na sušna polja.

Kad proaktaš ovih 1%, ispadne maltene da se navodnjava tek trava na nogometnim igralištima. Ljudi se žale na Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (NAPNAV). Naslov im je duži od liste projekata koje su završili u Hrvatskoj. S ovih mizernih 1% nalazimo se na začelju po postotku navodnjavanja. Ej, Albanija je desetljećima ispred nas!

Zašto desetljećima? Zato što uhljebi koje je instalirala politika za naše novce obećavaju da će do 2020. biti navodnjavano čak 3,7% obradivih površina. Jeeee! Ajmo svi na proslavu Dana Hrvatskih voda. Dobro, tko je ovdje lud? Među bogatijim smo zemljama s vodom, a ispada da Sahara ima više vode od nas. Evo, Izrael je pustinju pretvorio u plodne ravnice. Naše vlade uredno rade na projektu - pretvorimo ravnice u pustinje. Da imamo Saharu, i pijesak bi nam poskupio svaki treći dan. Sustav ne funkcionira, a kad Vlada treba iskeširati odštetu, onda se busaju o prsa kako će nas navodnjavat da ćeš moći i rižu sadit.

Dvije, tri žetve godišnje?

Hrvatski poljoprivrednici mogli bi provesti i tri žetve godišnje da imaju pristup kvalitetnom navodnjavanju.

Jest, od sve vode, oni nas preveli žedne preko vode. Na Internetu postoje statistički podaci gdje se i koliko pokrenulo projekata. Razbacuje se s navodnjavanim hektarima, no nikako da to ide u korist malih OPG-ova. Ne da mi se gledati na kartu, no njušim da se voda, u ovih 1 do 4% navodnjavanja, skreće na mlin velikih gospodarstvenika, koncerna i inih bezosjećajnih grosista koje ne interesira budućnost malih i srednje velikih poljoprivrednika. I farme, i povrtlari i voćari i stočari trebaju vodu.

Dozvolili im bunare pa se snađi. Valjda bi kravama u ove vrućine trebalo nakapati onih 1% vode pa da daju 2deci mlijeka, taman za kavu. Pročitao sam mnogobrojne komentare ljudi na ovu temu. Poljoprivrednici su ogorčeni. Neki navode primjer iz Njemačke i kako kod njih funkcionira sustav. Navodnjavanjem su, u izrazito teškim uvjetima, postigli da imaju dvije žetve godišnje. Naši seljaci iz Slavonije i Baranje predmnijevaju da bi se kvalitetnim navodnjavanjem moglo doseći i tri žetve godišnje.

I njemu je pukla cijev!

Što nas čeka pred izbore, opet pusta obećanja?

Vlada, koja uporno napominje da im je hrvatski seljak itekako važan, ništa ne radi pod tim pitanjem zaštite sela i života na selu. Ako je voda resurs od opće važnosti za seljaka, a seljak je od opće i vitalne važnosti za ovo društvo, onda je ovih 1% čista sprdnja s njim. Čini se da je važnije uredno navodnjavati džepove uhljeba po raznoraznim državnim agencijama nego spašavati ruku koja ih hrani. Ne, oni uzmu hranu i odsijeku ruku. Onda se iščuđuju kad im pola Slavonije s polja odseli u Europu prati tanjure jer je i to isplativije od omalovažavanja sela.

Čim su izbori, političari natope ravnice domoljubljem, pjesmom, rakijom i kolačima. Teče im med i mlijeko iz usta. Na jednom kraju obećavaju Kaliforniju, na drugom Švicarsku, a mi rujemo nakraju po neimaštini poput kalifornijskih glista, a džepovi šuplji poput švicarskog sira. Svi oni računaju na lakomislenost seljaka i njegovu naivnost. Popušit će seljak političarevu retoriku i nadimit se magle koja mu se uporno prodaje. Umjesto navodnjavanja, tu i tamo kresnut će nas koja poplava, uništiti selo, polja, a premijer će lakonski zaključiti: Znam ja kako Vam je i meni je nedavno pukla cijev u stanu! Sućutan je, nema šta.

Problem cijene naknade za vodu

Smanjuje se bruto proizvodnja u poljoprivredi. Ako ništa ne ulažeš, kako možeš išta očekivati natrag?

Njima je isplativije pokriti štetu, obnoviti kuće, donijeti naselje kontejnera na školsko igralište i poslije lupat komarce na šetalištu kraj Vuke. S druge strane, ljudi se boje Hrvatskih voda. Ako kojim slučajem birokrati i odluče navodnjavati poljoprivredna zemljišta, seljaci se boje da bi si tu država mogla otvoriti novi izvor zarade. Naime, seljaci zbog slabe opskrbe vodom već godinama limitiraju usjeve i proizvodnju. Dolaskom vode, povećali bi i broj obrađenih hektara i time pokušali povećati zaradu. No, tu na scenu dolazi država koja bi zasigurno digla cijenu naknade za korištenje vode.

Tu se vraćamo na onu priču o pustinji i pijesku te poskupljenju. Dokle god se pogoduje uvozu jeftine hrane, sjemena i ne afirmira hrvatska poljoprivreda dotle ćemo imati kaos i neimaštinu. Hrvatska je prema statističkim podacima jadna zemlja da ne može biti jadnija. Dok je drugima voda na poljima, nama je ona došla do grla. U uvjetima koji su svima znani, država čini nebulozne poteze, ako se ikada i odluči na koji. Lijepo im je nazdraviti Iločkim tramincem, gricnuti kulen i probati kobasu. Nitko od njih ne pita otkud dolaze ti proizvodi. Valjda misle da ih je službeni vozač isprintao na 3D printeru.

Poplave se ne računaju

Inače, svake godine se smanjuje bruto poljoprivredna proizvodnja. Lani je ona bila za 7,7% manja u odnosu na 2013. Na pad proizvodnje utjecao je pad biljne proizvodnje za 9,9% te stočne proizvodnje za 4,6%. U ukupnoj bruto proizvodnji u 2014. biljna proizvodnja sudjelovala je s 57%, a stočna proizvodnja s 43%. Hrvatskoj pod hitno trebaju plaćeni revolveraši da unesu mir među kauboje koji nemilice rasipaju hrvatsko bogatstvo i resurse. Možda Winetou zna nekog, tek toliko da preplaši neke pojedince pa da Hrvatske vode napokon dovedu vode, a ne račune, one za odvodnju voda s poplavljenih područja. Samo kratka poruka NAPNAV-u: Poplave se ne računaju kao navodnjavanje, a 1% ostaje 1% pa se vi hvalite milijunima, milijardama i hektarima ničeg!


Tagovi

Krešimir Butković NAPNAV Navodnjavanje Albanija Winetou Sahara Suša Urod Projekti Velika gospodarstva Dvije žetve Zane Grey Vrućine Njemačka Napajanje stoje Bunari Kalifornija Švicarska Uvoz jeftine hrane


Autor

Krešimir Butković

Više [+]

Krešimir Butković rođen je 1973. u Zagrebu, kolumne kontinuirano piše od 1994. (Seebiz portal, Rapski list). Uz novinarski, bavi se i književnim radom, tekstopisac je za glazbu i recenzent. Istaknuti je borac za prava osoba s invaliditetom i pokretač plivačkog maratona za OSI na Rabu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije