Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sven Marcelić
  • 19.08.2016. 12:00

Komunističko naslijeđe koči udruživanje na selu

Sociolog Sven Marcelić analizira fenomen ne(zadrugarstva) u Hrvatskoj!

Foto: bigstockphoto.com, Goodluz
  • 2.810
  • 410
  • 0

Ljudi imaju loše povijesno iskustvo sa udruživanjem u zadruge. Prije više od 100 godina svi su dobrovoljno ulazili u zadruge, kada su se one pokazale kao dobar model, ali danas više utjecaja na njihovu odluku ima iskustvo iz prošlog sustava.

Tada je zadrugarstvo bilo nametnuto od strane države. Tu je još i nizak stupanj povjerenja u ljude koje imamo u Hrvatskoj. Na pitanje može li se ljudima vjerovati, barem dvije trećine Skandinavaca odgovara potvrdno, dok je kod nas taj postotak 20%, kaže dr. sc. sociologije Sven Marcelić.

Visok stupanj nepovjerenja

Loše povijesno iskustvo i visoki stupanj nepovjerenja, glavni su uzroci koje dr. sc. sociologije Sven Marcelić, sa Sveučilišta u Zadru, navodi kao razlog zašto hrvatski OPG-ovci zaziru od svih oblika gospodarskog udruživanja. Ekonomisti često ističu važnost i potrebu za udruživanjem s ciljem smanjenja troškova proizvodnje i ostvarenja povoljnijih uvjeta u nastupu na tržištu. Sam pojedinac teško može ostvariti 3K zahtjeve velikih kupaca i distributera (3K = kvaliteta, količina i kontinuitet).

S druge strane, otkupljivačima predstavlja dodatni trošak kad moraju pregovarati sa 100 proizvođača umjesto da razgovaraju sa jednom osobom. Sve to čini proizvodnju ekonomski upitnom i održivom. Udruživanjem malih u veliki sustav ta slika bi se promijenila, a ujedno bi se ostvarili drugi sinergijski efekti u samom procesu proizvodnje.

Unatoč navedenim plusevima, OPG-ovci teško ulaze u proizvođačke zajednice i drže se modela svaštarenja.

Model svaštarenja i mali broj agronoma

Marcelić napominje kako je problem hrvatske poljoprivrede i mali broj agronoma u ruralnom prostoru. Iskustvo pokazuje kako ljudi s diplomom Agronomskog fakulteta lakše rješavaju i ekonomske probleme u svojoj seoskoj proizvodnji. To je rezultat većeg socijalnog kapitala stečenog tijekom visokoškolskog obrazovanja. Međutim većina je ljudi na selu okrenuta tradicionalnom načinu, kako življenja tako i proizvodnje.

"Ljudi na selu rade po modelu svaštarenja. Malo voća i povrća, cvijeća. Njima se taj model pokazao kao dovoljan za preživjeti. Oni nisu spremni ulaziti u neki rizični pothvat, makar on bio profitabilniji. Na to utječe patrijarhalni način života kao i nedostatak poduzetništva. Mi smo izašli iz sustava koji nije poticao poduzetništvo među ljudima", kaže Marcelić te zaključuje:

"U skorije vrijeme se ne može očekivati da se nešto drastično promijeni. Inicijativa za ponovno udruživanje seljaka treba doći od dna, od njih samih. Ne smije biti nametnuta od države. Ljudi se trebaju susresti s primjerima dobre prakse na kojima će oni sami vidjeti koju korist imaju od udruživanja."

Foto: bigstockphoto.com, Goodluz


Tagovi

Sven Marcelić Udruživanje


Autor

Ante Vidović

Više [+]

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]