Živi zid: Izbaviti selo iz kreditnog ropstva!

Na 11 pitanja o budućnosti proizvodnje hrane u RH, Hrvatske poljoprivredne komore, HPK i informacijskog sustava Agroklub, odgovaraju i iz Živog zida. Politika upravljanja zemljištem, prema njihovom mišljenju, ima smisla samo kada poljoprivreda postane isplativa.

Prvo je potrebna regulacija monetarne i inflacijske politike kako bi tečaj kune oslabio i domaći proizvod postao jeftiniji od uvoznog. Kada se poljoprivrednici izbave iz kreditnog ropstva, razvoj i rast proizvodnje će se odvijati inercijom. Zato se traži ukidanje valutne klauzule.

O politici upravljanja se može govoriti tek kad obrada zemlje bude isplativa

1. Koje mjere mislite poduzeti kako bi stavili u funkciju državno neobrađeno zemljište, privatno (usitnjeno) poljoprivredno zemljište te zemljište koje nije na adekvatan način stavljeno u funkciju? Kako gledate na pitanje uvođenja poreza na neobrađeno zemljište?

Pitanje koje se mora postaviti prije svih ostalih pitanja je zašto proizvodnja hrane u Hrvatskoj nije isplativa? To je glavni uzrok neobrađenosti zemlje kod nas. Problem koji mi imamo je da se ljudi sa sela masovno iseljavaju i da nam prijeti demografska katastrofa. Uzrok tog egzodusa i sve manje obrađenosti zemlje nisu državna i usitnjena obradiva zemljišta. Naprotiv, s tim pitanjem samo se skreće pozornost seljaka s glavnog pitanja, jer jednom kada proizvodnja hrane postane isplativa, tek onda ima smisla raspravljati o politici upravljanja obradivim površinama.

Ukinuti valutnu klauzulu i srušiti tečaj kune

2. Kako ćete poboljšati trženje primarnih poljoprivrednih proizvoda, što uključuje regulaciju cijena, burze, otkupne stanice, označavanje proizvoda, sajmove, registraciju trgovaca, povećanje kapaciteta skladištenja, hladnjača i sustava za navodnjavanje? Što ćete vi učiniti da potaknete lokalnu distribuciju poljoprivrednih proizvoda?

U doba socijalizma, naši seljaci su mogli prodati svu hranu koju su proizveli. Samim time, društvo je po inerciji težilo razvoju i većoj proizvodnji. Zašto je tome bilo tako? Prije svega, monetarna politika bila je prijateljski raspoložena prema seljaku, tečaj dinara, odnosno njegova slabost u odnosu na druge valute činila je naše proizvode jeftinijima od uvoznih. S druge strane, krediti tada nisu bili vezani valutnom klauzulom i inflacija ih je s vremenom nagrizala. Tako da su seljaci imali dvostruku sreću - dobru tečajnu i dobru inflacijsku politiku.

Danas je sve obrnuto, tečaj kune čini uvozne proizvode jeftinijima, a umjesto klasične inflacije novčane mase, imamo samo inflaciju cijena s kojom se seljaci ne mogu nositi, kada se tome pridoda i kreditno ropstvo u kojem se nalaze, jasno je da u trenutnom sustavu seljaci nemaju budućnosti. Program Živog zida zato je usmjeren upravo na taj detalj, želimo da se ukine valutna klauzula, seljaci (i svi ostali) izbave iz kreditnog ropstva, a tečaj kune ruši sve dok uvozni proizvodi ne postanu skuplji od domaćih. Samo na taj način može se jamčiti otkup domaćih proizvoda i veća proizvodnja.

Kako banke uvijek moraju vratiti više novca nego što posude, dolazi do novih zaduženja kako bi se vratio dug umjesto da se sredstva od zaduživanja ulažu u gospodarski rast. Posljedica takve monetarne politike je stagnirajuća inflacija.

Domaći proizvod mora biti jeftiniji od uvoznog - tržište će se samo regulirati

3. Kojim konkretnim mjerama mislite potaknuti i regulirati preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima?

Jednom kada domaći proizvodi budu jeftiniji od uvoznih, tržište će se samo regulirati od sebe jer trgovci neće imati drugog izbora osim da nabavljaju hranu od domaćih seljaka - ako žele jeftinije proći. Hoće li seljaci njih dodatno prerađivati ili ne, ovisi o njima samima i potrebi za prerađenim proizvodima na tržištu. Ako se stvori potreba za tim, država će im jednokratnim subvencijama omogućiti nabavu opreme potrebne za to.

Dvojna stopa PDV-a

4. Uvozni proizvodi često su nelojalna konkurencija istim, ali kvalitetniji domaćim. Koje poteze porezne politike planirate provesti s ciljem povećanja konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvoda i proizvođača?

Ključ svega je tečajna politika, to stalno napominjemo, ali u našem programu postoji i koncept dvojne stope PDV-a, najviše 10% na domaće proizvode i najmanje 20% na uvozne, takav porezni model želimo primjeniti na cjelokupnu domaću proizvodnju, a ne samo poljoprivredu.

Uzgajati profitabilnije kulture

5. Kako planirate zadržati mlade u ruralnim područjima kroz sustave potpora i prostorne planove?

Njihov motiv za ostanak ili odlazak u pravilu je financijske prirode, ako proizvodnja nije isplativa, oni će otići jer nema zarade od toga, ako jest isplativa, ostati će i baviti se time. Koje mjere za isplativost namjeravamo poduzeti, već smo opisali, uz to bi dodali još jednu mjeru, a to je legalizacija profitnih kultura poput indijske konoplje.

Udruženi ili ne - ne mogu opstati na današnjem tržištu

6. Mali proizvođači samostalno ne mogu opstati na današnjem tržištu, ali se nužno udruživanje trenutno ne događa. Kako ćete potaknuti udruživanje poljoprivrednih proizvođača?

Bili oni udruženi ili ne, to je manje bitno, slučaj PIK Vrbovca to najbolje pokazuje, u doba socijalizma, tko god je uzgojio bilo kakav broj svinja, sve što je proizveo mogao je prodati PIK-u. Danas bez obzira nastupao zajednički ili samostalno, ne može ih prodati jer PIK uvozi jeftiniju svinjetinu iz inozemstva i tu je cijeloj priči o domaćoj proizvodnji kraj.

Ne treba nama komora već monetarna politika

7. Zastupanje interesa proizvođača pretpostavka je njihovog kvalitetnog statusa pri donošenju odluka kod zakonodavca. Kako vidite ulogu Hrvatske poljoprivredne komore i što ćete poduzeti po pitanju njezinog statusa u odnosu na ostale komore? Zašto poljoprivredni proizvođač nema u tom smislu status jednak obrtniku ili trgovačkom društvu?

Poljoprivrednicima ne treba komora, treba im dobra monetarna politika koja će im garantirati slabi tečaj kune i lakšu otplativost kredita. Na taj način moći će ulagati, proizvoditi i prodavati svoje proizvode.

Da je poljoprivreda isplativa - potaknula bi se istraživanja

8. Suradnja znanstvene zajednice sa poljoprivredom nije na visokom nivou. Kojim mjerama mislite motivirati strane na suradnju?

Da je bavljenje poljoprivredom isplativo, Agronomski fakulteti bi htjeli surađivati sa seljacima, ovako su seljaci prepušteni samo sebi, a fakulteti se u pravilu bave teorijom bez kontakta sa stvarnošću.

Savjetodavci moraju javno usmjeravati proizvodnju

9. U transferu znanja važnu ulogu imaju savjetodavci. Kako vidite ulogu Poljoprivredne savjetodavne službe i kako ćete realizirati njihovo financiranje u perspektivi odnosno smanjiti udio financiranja iz državnog proračuna?

Savjetodavna služba mora javno učiniti dostupnima podatke o procijenjenoj zaradi po hektaru svake kulture koja se može uzgojiti na ovim prostorima te potrebnom radu i novčanim ulaganjima u njen uzgoj. Na taj način seljaci će imati jasan izbor kakvog danas nemaju.

Ključna osoba je guverner HNB-a

10. Mislite li dodatno regulirati nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta ili farme?

Nema potrebe za time.

11. Za provođenje politika potrebni su ljudi. Smatrate li da raspolažete sa dovoljnim i kvalitetnim kadrom za vođenje resora poljoprivrede i koga smatrate poželjnim kandidatom za ministra poljoprivrede u narednom razdoblju?

Ključna osoba koja će odrediti isplativost uzgoja poljoprivrednih kultura je guverner HNB-a, Ministarstvo poljoprivrede ima više savjetodavnu i analitičku ulogu kako bi moglo usmjeravati seljake u pravom smjeru. Taj resor namjeravamo prepustiti stručnjacima koji imaju široko znanje i analitički um, izabrati ih namjeravamo putem javnog natječaja kako bi najstručnija osoba mogla doći na to mjesto.