Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izbori 2015
  • 20.10.2015. 09:30

ORaH: Smanjiti poreze i sufinancirati usluge OPG-ima!

Sufinanciranje geodetskih i pravnih usluga OPG-ima, oštre kazne za neplatiše, pojednostavljenje dokumentacije, smanjivanje poreza, ali i potpore za udruživanje. Sve su to ideje koje će ORaH zastupati u Hrvatskom Saboru.

  • 475
  • 108
  • 0

Kako je poljoprivreda jedna od tri najvažnije gospodarske politike (uz energetiku i vodno gospodarstvo) Održivog razvoja Hrvatske, ORaH, ta stranka je među prvima odgovorila na 11 pitanja Hrvatske poljoprivredne komore, HPK i Agrokluba o budućnosti proizvodnje hrane u Republici Hrvatskoj.

Njihov prijedlog poljoprivredne politike temelji se na pet ključnih područja u kojima je nužno inicirati ozbiljne promjene: poboljšanje opće-proizvođačke klime, infrastrukturne mjere, ulaganje u znanost, tehnologiju i edukaciju poljoprivrednika, uspostavu kvalitetnog dijaloga između svih aktera te pokretanje alternativnih prodajnih kanala.

Provedbom politike ORaH-a, ostvarit će se vizija Hrvatske kao proizvođača kvalitetne i zdrave hrane za potrebe domaćeg stanovništva, kao izvoznice hrane koja se u znatnoj mjeri proizvodi ekološki te će se očuvati život na ruralnom prostoru i osigurati ruralni razvoj. A evo i kako.

Sufinanciranje geodetskih i pravnih usluga

1. Koje mjere mislite poduzeti kako bi stavili u funkciju državno neobrađeno zemljište, privatno (usitnjeno) poljoprivredne zemljište te zemljište koje nije na adekvatan način stavljeno u funkciju? Kako gledate na pitanje uvođenja poreza na neobrađeno zemljište?

Mnogo malih OPG-a u Republici Hrvatskoj još uvijek ima relativno male posjede sa dislociranim i usitnjenim parcelama te na tom zemljištu ne mogu rentabilnom poljoprivrednom djelatnošću ostvariti primjereni životni standard, a nemaju ni mogućnosti kao ni potrebna financijska sredstva za investiranje u svoje poljoprivredno gospodarstvo. Stoga ORaH smatra da se jedna od ključnih mjera u stvaranju konkurentnog poljoprivrednog sektora odnosi upravo na zemljišnu politiku čiji temeljni cilj trebaju biti okrupnjavanje posjeda i komasacija, ali prije svega poštena i transparentna raspodjela državnog zemljišta.

Održivi razvoj Hrvatske

ORaH smatra da treba osigurati sufinanciranje geodetskih i pravnih usluga poljoprivrednim gospodarstvima, kvalitetniju logistiku na lokalnom nivou za zemljišno-knjižne postupke i postupke prema odvjetništvu Republike Hrvatske, te uz to svaka jedinica lokalne samouprave mora imati zaposlenu stručnu osobu u odjeljenju za poljoprivredu radi što učinkovitijeg raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a navedena osoba mora biti stvarna logistika prema Agenciji za poljoprivredno zemljište (posebno prema lokalnim uredima Agencije).

Uvođenje poreza na neobrađeno zemljište

ORaH se snažno protivi dosadašnjoj praksi administracije u Ministarstvu poljoprivrede gdje smo svjedoci da su mnogi pravilnici i natječaji za raspodjelu poljoprivrednog zemljišta pripremani i prilagođavani kako bi veliki poljoprivredni proizvođači i prerađivači dobili veći dio državnog zemljišta u zakup. Osnivale su se tvrtke kćeri od jednog vlasnika koje se umjetno prilagođavaju uvjetima iz natječaja i svaka od tih tvrtki traži maksimalne površine. Na taj način ništa ne ostaje malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima - a ORaH smatra da se upravo na njima treba temeljiti poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj.

Hrvatska bi porez morala naplatiti samoj sebi?

ORaH smatra da bi trebalo uvesti neku vrstu poreza na neobrađeno zemljište, ali naglašavamo naš stav da se represijom ne može ostvariti niti jedan cilj. Po pitanju poreza na neobrađeno zemljište, ORaH skreće pozornost da je najviše neobrađenih površina u vlasništvu Republike Hrvatske pa bi porez Hrvatska morala naplatiti samoj sebi. Također upozoravamo da za mnoge katastarske čestice na kojima se nalazi poljoprivredno (neobrađeno) zemljište još uvijek nisu provedene ostavinske rasprave te da na mnogima česticama ima upisano desetak ili dvadesetak vlasnika.

Upitno je kako bi se zakonska regulative oporezivanja na neobrađeno zemljište uopće mogla provoditi zbog navedenih problema. Smatramo da bi za početak trebalo pripremiti kvalitetan i pošten Zakon o poljoprivrednom zemljištu te osigurati provedbu tog zakona od strane stručne i ekipirane Agencije za poljoprivredno zemljište u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave - ali tek nakon provedene reforme državne, regionalne i lokalne samouprave.

Oštrije kazne za neplatiše - porezne olakšice za kupce domaćeg

2. Kako ćete poboljšati trženje primarnih poljoprivrednih proizvoda, što uključuje regulaciju cijena, burze, otkupne stanice, označavanje proizvoda, sajmove, registraciju trgovaca, povećanje kapaciteta skladištenja, hladnjača i sustava za navodnjavanje? Što ćete vi učiniti da potaknete lokalnu distribuciju poljoprivrednih proizvoda?

ORaH se kroz svoju poljoprivrednu politiku zalaže da se trženje primarnih poljoprivrednih proizvoda (osim tradicionalnog načina na sajmovima, otkupnim stanicama) potiče i sufinancira svim raspoloživim sredstvima iz proračuna Republike Hrvatske, kao i iz fondova EU za poljoprivredu i ruralni razvoj. Kombinacijom poreznih, kaznenih, organizacijskih i tržišnih mehanizmima koja su na raspolaganju Vladi RH - potrebno je poticati jeftinije, lakše i poštenije povezivanje primarnih poljoprivrednih proizvođača sa otkupljivačima (veletrgovcima), turističkim i ugostiteljskim tvrtkama, te prerađivačkom industrijom.

ORaH smatra da su oštrije i brže kazne za neplatiše, porezne olakšice za kupce domaćih poljoprivrednih proizvoda (sa naglaskom na turistički i prerađivački sektor), jače povezivanje malih poljoprivrednih proizvođača putem zadruga i izgradnja zajedničkih skladišnih kapaciteta, te naglašavanje originalnost poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj (oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake tradicionalnih proizvoda), dobitna kombinacija sa kojom se može u kratko roku popraviti situacija sa trženjem primarnih poljoprivrednih proizvoda.

Zeleni kiosci za poticanje lokalne distribucije

Uz sve navedeno, ORaH potiče i razvoj ruralnog turizma te otvaranje zelenih kioska kao mjere za poticanje lokalne distribucije autohtonih proizvoda i jednog od vrlo učinkovitih načina direktne prodaje poljoprivrednih proizvoda od samih poljoprivrednika.

3. Kojim konkretnim mjerama mislite potaknuti i regulirati preradu poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima?

ORaH se kroz svoju poljoprivrednu politiku zalaže za lakšu, bržu i pošteniju dostupnost EU fondova za poljoprivredne proizvođače, sa posebnim naglaskom na povećanje potpore za izgradnju i opremanje prerađivačkih kapaciteta na poljoprivrednim gospodarstvima (kada su prijavitelji projekata poljoprivredni proizvođači koji žele svoju djelatnost proširiti na preradu svojih proizvoda).

Pojednostaviti dokumentaciju kod uspostave malih prerađivačkih kapaciteta

Uz to, ORaH smatra da je potrebno pojednostaviti ishođenje dokumentacije i smanjiti (ili potpuno ukinuti) dostizanje raznih nepotrebnih standarda kod otvaranja malih prerađivačkih kapaciteta na poljoprivrednim gospodarstvima. ORaH smatra da treba uvesti i porezne olakšice za poljoprivredne proizvođače koji se bave preradom svojih proizvoda.

Naglasiti originalnost poljoprivrednog proizvoda

4. Uvozni proizvodi često su nelojalna konkurencija istim, ali kvalitetnijim domaćim. Koje poteze porezne politike planirate provesti s ciljem povećanja konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvoda i proizvođača?

Tržište EU je jedinstveno i unutar EU promet roba se ne smatra uvozom te se domaći proizvod od proizvoda iz EU ne može zaštititi carinskom ili poreznom politikom, već se povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda treba tražiti naglašavanjem originalnosti poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj (oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake tradicionalnih proizvoda). Uz to, u javnosti treba promovirati zdravu, svježu i ekološki proizvedenu hranu za koju postoje svi preduvjeti u Hrvatskoj.

S druge strane, treba tražiti mogućnosti izvoza naše hrane u tzv. treće zemlje koje nisu članice EU (od zemalja u najbližem susjedstvu koja su naviknuta na naše proizvode i čije je tržište uvijek bilo zainteresirano za naše proizvode pa do arapskog tržišta jer mnoge naše tvrtke koje se bave proizvodnjom hrane imaju HALAL certifikat).

Smanjiti poreze da bi zadržali mlade na selu

5. Kako planirate zadržati mlade u ruralnim područjima kroz sustave potpore i prostorne planove?

Smanjenjem (i postepenim ukidanjem) poreza na dohodak (većina malih OPG-a i obrta je u sustavu poreza na dohodak), smanjenjem PDV-a na hranu, osnivanjem Agro banke sa osnovnim ciljem bržeg i jednostavnijeg kreditiranja projekata u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i ruralnom razvoju (ruralni turizam, uslužne djelatnosti na selu), poticanjem ulaska mladih osoba u poljoprivrednu djelatnost (oslobođenje od plaćanja doprinosa u prvim godinama poslovanja), pojednostavljenjem procedura za dobivanje sredstava iz EU fondova, zadržat ćemo mlade na selu.

Uz to, smatramo da se mladi mogu zadržati u ruralnim područjima promocijom i sufinanciranjem iz domaćih i EU fondova i ostalih gospodarskih djelatnosti sa kojima bi se mladi mogli baviti u ruralnim područjima (ne samo proizvodnjom hrane) i koji bi mogli pridonijeti povećanju kvalitete života na selu - dječji vrtići, škole stranih jezika, sportsko/rekreacijski centri, uslužne djelatnosti, turistički kapaciteti.

Potrebno je i poboljšati komunalnu infrastrukturu u ruralnim područjima kako bi život (i mladim i starijim žiteljima) bio kvalitetniji, a poljoprivredna proizvodnja efikasnija.

Financijske potpore za udruživanje

6. Mali proizvođači samostalno ne mogu opstati na današnjem tržištu, ali se nužno udruživanje trenutno ne događa. Kako ćete potaknuti udruživanje poljoprivrednih proizvođača?

Financijske potpore iz domaćih i EU fondova za udruživanje u zadruge i proizvođačke organizacije, za rad zadruga i proizvođačkih organizacija, za strojne prstenove gdje više poljoprivrednih proizvođača zajednički koristi poljoprivrednu mehanizaciju, za izgradnju zajedničkih skladišnih kapaciteta, zajednički nastup na tržištu te lakše dobivanje kreditnih sredstava za zadruge.

Poljoprivrednici sami moraju prepoznati HPK kao svog zastupnika

7. Zastupanje interesa proizvođača pretpostavka je njihovog kvalitetnog statusa pri donošenju odluka kod zakonodavca. Kako vidite ulogu Hrvatske poljoprivredne komore i što ćete poduzeti po pitanju njezinog statusa u odnosu na ostale komore? Zašto poljoprivredni proizvođač nema u tom smislu status jednak obrtniku ili trgovačkom društvu?

ORaH se kroz svoju poljoprivrednu politiku zalaže da se poljoprivredni proizvođači obavezno uključe u sve rasprave kod donošenja propisa iz agrarne politike, zajedno sa stručnjacima iz agronomije, veterinarstva, šumarstva i agroekonomije. ORaH smatra da Republika Hrvatska ima vrlo stručne kadrove (obrazovane na našim Sveučilištima), ali se ljudi ne koriste na pravi način jer u Hrvatskoj još uvijek nije važno znanje, već stranačka podobnost.

Hrvatska poljoprivredna komora treba imati isti status i ugled kao i HGK ili HOK, ali ORaH naglašava da je jedan od najvažnijih preduvjeta za kvalitetan rad HPK potreba da sami poljoprivrednici kao članovi HPK sami prepoznaju HPK kao instituciju koja im može pomoći u zastupanju njihovih interesa. Na čelu HPK moraju biti ljudi sa vizijom razvoja HPK i ljudi koji imaju podršku većine članstva, a HPK se mora izboriti da članovi HPK imaju ista prava (i obveze) kao i članovi HGK i HOK.

HPK mora imati mogućnost da kao i HGK ili HOK kroz svoje projekte dobije sufinanciranje iz EU fondova (u ovom slučaju iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoja - EAFRD).

Smjer: Savjetodavac

8. Suradnja znanstvene zajednice sa poljoprivredom nije na visokom nivou. Kojim mjerama mislite motivirati strane na suradnju?

Smatramo da u Republici Hrvatskoj postoji relativno skromna suradnja znanstvene zajednice sa poljoprivredom, te da za poboljšanje te suradnje treba redefinirati ulogu Savjetodavne službe kao svojevrsne poveznice između znanosti i proizvodnje hrane. Upozoravamo da na hrvatskim visokoškolskim ustanovama na polju agronomije, veterine i šumarstva ne postoji smjer savjetodavac, što bi svakako trebalo uvesti kako bi budući zaposlenici Savjetodavne službe dobili kvalitetnu obrazovnu pripremu. Naglašavamo da je veza između znanosti i prakse najvažnija upravo u proizvodnji hrane, te da agronomska i veterinarska znanost nisu same sebi svrha već svoja znanstvena dostignuća moraju implementirati u proizvodnji hrane. ORaH naglašava i potrebu za dodatnim edukacijama proizvođača u cilju što kvalitetnije i rentabilnije proizvodnje hrane.

Financijski i kadrovski preduvjeti za funkcioniranje Savjetodavne službe

9. U transferu znanja važnu ulogu imaju savjetodavci. Kako vidite ulogu Poljoprivredne savjetodavne službe i kako ćete realizirati njihovo financiranje u perspektivi odnosno smanjiti udio financiranja iz državnog proračuna?

ORaH smatra da Savjetodavnu službu treba ojačati (i financijski i kadrovski) kombinacijom obveznog financiranja od strane države, financiranja iz EU fondova, jedinica lokalne samouprave (nakon reforme lokalne samouprave i povezivanje malih i neodrživih općina kako bi udružili financijske resurse), te samih korisnika usluga Savjetodavne službe i jedinica lokalne samouprave. Tek kada se osiguraju financijski i kadrovski uvjeti za rad Savjetodavne službe, možemo očekivati da rad ove institucije doprinosi većoj produktivnosti naše poljoprivredne proizvodnje.

Poželjno bi bilo da se zemljište dodatno ne usitnjuje

10. Mislite li dodatno regulirati nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta ili farme?

Najvažniji zadatak poljoprivredne politike u Hrvatskoj u narednom razdoblju mora biti stvaranje uvjeta za ostanak stanovništva na ruralnim područjima, posebno mladih te osiguranje isplativosti i održivosti poljoprivredne proizvodnje - i za male i za srednje i za velike poljoprivredne proizvođače. Tek kada se ostvare ti uvjeti - tada će i tema nasljeđivanja farme dobiti zasluženo mjesto. Tada će i mladi u većem broju biti zainteresirani za nasljeđivanje poljoprivrednog biznisa i daljnje razvijanje obiteljskog gospodarstva. Poželjno bi bilo da se poljoprivredno zemljište nasljeđivanjem ne usitnjuje, ali smatramo da nije potrebno o tome donositi dodatne propise jer su poljoprivredni proizvođači svjesni važnosti okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. ORaH nema namjeru dodatno regulirati nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta i farmi.

ORaH će djelovati kroz Sabor

11. Za provođenje politika potrebni su ljudi. Smatrate li da raspolažete dovoljnim i kvalitetnim kadrom za vođenje resora poljoprivrede i koga smatrate poželjnim kandidatom za ministra poljoprivrede u narednom razdoblju?

Od prvog dana političkog djelovanja ORaH-a u Hrvatskoj, promoviramo Hrvatsku kao zemlju koja ima i znanja i resursa da proizvede hranu za svoje potrebe i potrebe turističkog sektora, te da nema potrebe za tolikim uvozom hrane u Hrvatsku. Ali za to je potrebna ekipa u Ministarstvu poljoprivrede koja zna, može i hoće ostvariti uvjete za takav razvoj poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Trebaju nam ljudi sa idejom i vizijom. ORaH ima ljude sa idejom i vizijom, ali u ovom mandatu ORaH će djelovati kroz Hrvatski Sabor i neće ulaziti u izvršnu vlast. Želimo kroz stabilan i jak klub zastupnika ORaH-a djelovati u Saboru kako zakonska regulativa na poljoprivrednom području ne bi kočila, već razvijala hrvatsku poljoprivredu.


Povezana biljna vrsta

Orah

Orah

Sinonim: Oras | Engleski naziv: Nut | Latinski naziv: Juglans regia L.

Orah (oras) se može saditi u jesen ili u proljeće, no za većinu naših agroklimatskih područja preporuča se jesenska sadnja jer se tako bolje primaju sadnice te je bolji rast u... Više [+]

Tagovi

Izbori 2015 ORaH Održivi razvoj Hrvatske HPK Agroklub 11 pitanja Izvoznica hrane Alternativni prodajni kanali Ruralni razvoj Edukacija Dijalog Infrastruktura Sufinanciranje geodestkih usluga Pravne usluge Okrupnjavanje zemljišta Porez na ne


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]