Iz MOST-a potiču uslužnu obradu zemlje, uvođenje poreznog paušala i smanjivanje PDV-a na repromaterijal, domaće i eko proizvode. Porez na neobrađeno zemljište ne podržavaju jer je to - mjera kazne. Tu su i stroža sljedivost hrane, Centri izvrsnosti kao pokretači lokalne poljoprivrede te izjednačavanje prava HPK s ostalim komorama.
Iz Mosta nezavisnih lista, MOST odgovorili su na 11 pitanja o budućnosti proizvodnje hrane RH Hrvatske poljoprivredne komore, HPK i informacijskog sustava Agroklub te predstavili svoju strategiju poljoprivrede za naredno razdoblje. Dovođenje zemljišta u obradivo stanje, uslužna obrada zemlje, regulacija nasljeđivanja te jačanje kapaciteta proizvođača, neki su od načina postizanja, kako kažu, sigurnog državnog kapitalizma. Porez na neobrađeno zemljište ne podržavaju jer je to - mjera kazne.
Regionalni centri u vlasništvu proizvođača, stroža sljedivost hrane, organizirani otkup i debirokratizacija ishođenja dozvola u svrhu navodnjavanja i prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda primarni su ciljevi ove stranke. Tu su i Centri izvrsnosti kao pokretači lokalne poljoprivrede, izjednačavanje prava HPK s ostalim komorama, uvođenje poreznog paušala i smanjivanje PDV-a na repromaterijal, domaće i eko proizvode, ali i osiguravanje većeg dohotka mladima. MOST najavljuje i kandidata za ministra poljoprivrede, a iako još uvijek ne znamo njegovo ime, znamo da ima veliko iskustvo u vođenju poljoprivrednih tvrtki.
1. Koje mjere mislite poduzeti kako bi staviti u funkciju državno neobrađeno zemljište, privatno (usitnjeno) poljoprivredno zemljište te zemljište koje nije na adekvatan način stavljeno u funkciju? Kako gledate na pitanje uvođenja poreza na neobrađeno zemljište?
Brigu o državnom neobrađenom zemljištu najvećim dijelom treba preuzeti država na način da ugovori usluge dovođenja zemljišta u obradivo stanje, a zatim raspiše natječaj za obradu tog zemljišta. Najveći dio zemljišta nije pogodan za poljoprivrednu proizvodnju jer je uslijed višegodišnjeg nekorištenja zaraslo raslinjem i nisu na njemu provedene mjere melioracije. Operativnu brigu i odgovornost oko toga posla treba prepustiti Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za poljoprivredno zemljište.
Ukoliko se određeno zemljište ne može dati u najam, moguća opcija je uslužna obrada zemljišta gdje se urod s tog zemljišta koristi za potrebe državnih ustanova kao što su bolnice, vrtići, škole i đački domovi, sirotišta, vojska, policija i zatvori.
Glede privatnog usitnjenog poljoprivrednog zemljišta (smatramo da je to svako zemljište manje od 10ha) država ne treba, kao ni do sada, provoditi nikakve represivne mjere jer je riječ o privatnom zemljištu s kojim vlasnik može i mora moći raspolagati kako želi.
Osnovna prepreka okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta je Zakon o nasljeđivanju koji poništava mjere okrupnjavanja. Također, treba doći do izmjene poreznog zakona tako da se zamjena poljoprivrednog zemljišta ne smatra više kao dvije prodaje, što je značilo i dvostruko oporezivanje. Predlažemo nultu stopu poreza na zamjenu poljoprivrednog zemljišta u jednakim dijelovima zemljišta koje se zamjenjuje, a oporezovati isključivo razliku uz istodobnu zabranu pretvaranja zamijenjenog zemljišta u druge namjene.
Porez na neobrađeno zemljište je mjera kažnjavanja koja u našim uvjetima neće donijeti značajnije povećanje iskorištenosti poljoprivrednog zemljišta. Međutim, može biti jedan od alata uz mjere kao što je npr. skrbništvo nad zemljištem - dakle stavljanje u funkciju obrade pod zaštitom države uz pravičnu naknadu za korištenje. Učinak bi bio veći od pukog sankcioniranja vlasnika. Porez na neobrađeno zemljište nije dobro niti korisno rješenje te ga ne podržavamo. Mi nudimo kvalitetnija, smislena, pravedna i održiva rješenja, što je vidljivo iz gore navedenih prijedloga.
2. Kako ćete poboljšati trženje primarnih poljoprivrednih proizvoda, što uključuje regulaciju cijena, burze, otkupne stanice, označavanje proizvoda, sajmove, registraciju trgovaca, povećanje kapaciteta skladištenja, hladnjača i sustava za navodnjavanje? Što ćete vi učiniti da potaknete lokalnu distribuciju poljoprivrednih proizvoda?
Država se prva treba ponašati kao uzoran i odgovoran domaćin. Nikakvo raskućivanje i obezvrjeđivanje zajedničke imovine, nepotizam, korupcionizam, sprega s krupnim kapitalom, pogodovanje nekome na štetu lokalne zajednice i države te nerazvidnost unutar državnog aparata, više se ne može i neće tolerirati. Država se napokon mora aktivno uključiti u proizvodne procese društva, napose unutar poljoprivrednih sektora, jer želimo graditi stabilni i za stanovnike sigurni državni kapitalizam, društveno bogatstvo, a ne neoliberalizam, silno raslojavanje društva i nepravdu - koji pogoduju nestabilnosti, nehomogenosti i nesnošljivosti unutar društva.
Trenutno na području trženja poljoprivrednih proizvoda imamo kaotičnu situaciju, gdje postoji cijeli niz aktivnosti za jačanje kapaciteta proizvođača u prodajnom lancu, ali te aktivnosti nisu posljedica sustavnog rada, već prvenstveno lokalnih inicijativa. Rezultat je porazan. Uz to, brojne su opstrukcije velikih sustava koji vrše otkup proizvoda.
Nužno je uspostaviti niz regionalnih centara koji će biti u vlasništvu proizvođača - po uzoru na nizozemski model, a osiguravat će razvidnost prodaje uz pravično određenu kvalitetu proizvoda koji se prodaju po tržišno postignutoj cijeni.
Glede označavanja proizvoda, u sklopu cilja cjelovito uređenje tržišta našeg plana stoji: "Uvođenje strože sljedivosti hrane i označavanja porijekla prehrambenih namirnica kako bi kupac točno i nedvosmisleno znao koja je vrijednost onoga što kupuje". Naime, ne može se tolerirati da se nešto što sliči na neki poljoprivredni proizvod tako i zove. Na primjeru mesa: ne može se zaleđeno meso staro više mjeseci i godina deklarirati i prodavati kao svježe meso. Ako je dodan bilo koji dodatak, ne može se deklarirati niti kao sirovo. Dakle, samo se izvorni, tj. neprerađeni i svježi poljoprivredni proizvodi mogu zvati svojim pravim imenom, a sve ostalo nazivom mora pratiti prethodni postupak obrade.
Predložit ćemo da svi svježi i prerađeni poljoprivredni proizvodi na deklaraciji moraju imati navedenu prosječnu udaljenost od mjesta proizvodnje sirovine do mjesta prerade, od mjesta prerade do mjesta glavnog distribucijskog centra za Hrvatsku (ako je riječ u uvezenim proizvodima), te prosječno trajanje proizvodno-prodajnog ciklusa (od berbe poljoprivrednog proizvoda korištenog u gotovom proizvodu do prodaje).
Ovim se mjerama također želi spriječiti, koliko je to moguće, uvoz nekvalitetnih poljoprivrednih proizvoda jer je cilj poljoprivredne politike ne samo prehrana, već i zdravlje i dugovječnost stanovništva, kao i zaštita okoliša izbjegavanjem dugih lanaca opskrbe, nepotrebnih prerađivačkih postupaka i intenzivnog transporta.
Povećanje kapaciteta skladištenja i hladnjača ostvarit ćemo preko dodatne državne intervencije, konkretno državnom obnovom i izgradnjom (kao i preuzimanjem i korištenjem privatiziranih, a zapuštenih) silosa, hladnjača i drugih skladišnih oblika te željezničkih kolosijeka s ciljem osposobljavanja kapaciteta za prihvat robnih rezervi te organiziranim otkupom i skladištenjem 20%-ak domaće proizvodnje hrane po unaprijed poznatoj cijeni proporcionalno nutritivnim vrijednostima hrane.
Kod navodnjavanja valja popustiti trenutnu rigidnu i birokratiziranu proceduru ishođenja dozvola i suglasnosti za uređenje manjih sustava navodnjavanja iz rijeka i jezera. Naknada za korištenje mora biti takva da se investiranjem u sustave navodnjavanja osigura povećanje profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje.
3. Kojim konkretnim mjerama mislite potaknuti i regulirati preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima?
Kod malih se poljoprivrednih gospodarstava (OPG-i, obrti i manje zadruge) koji prerađuju svoje i lokalne poljoprivredne proizvode nema što regulirati, osim onoga navedenog u odgovoru na prethodno pitanje u vezi označavanja proizvoda. Prerada se primarnih poljoprivrednih proizvoda (ukoliko je riječ o prodaji na domaćem tržištu) treba tretirati kao domaća radinost, treba ju svim snagama poticati i ohrabrivati, a nikako gušiti birokracijom, nekim minimalnim higijenskim zahtjevima, normama, dokumentacijom, administracijom i slično. Ljudi su se tisućama godina hranili isključivo primarnom hranom i elementarno prerađenim svježim sirovim poljoprivrednim proizvodima i od toga se nema što praviti znanost. Najvažnije je osigurati kratke lance dobave kako bi se izbjeglo dodavanje aditiva i ostalih nepotrebnih kemikalija u hranu te vršiti senzibiliziranje stanovništva prema takvim proizvodima.
4. Uvozni proizvodi često su nelojalna konkurencija istim, ali kvalitetniji domaćim. Koje poteze porezne politike planirate provesti s ciljem povećanja konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvoda i proizvođača?
Glede porezne politike, koja je našim planom pojašnjena u sklopu cilja "uspostava konkurentne porezne i kreditne politike", ostvarit ćemo slijedeće aktivnosti. Radi jednostavnosti i bavljenja temeljnom djelatnosti, a ne poslovima servisiranja države raznim papirima, predlaže se uvođenje poreznog paušala na poljoprivredne obrte i na OPG-ove temeljem broja grla, površina koje se obrađuju i kultura koje se sade/siju (nema vođenja računovodstva radi plaćanja poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit i sl.) te smanjenje PDV-a na gotove domaće poljoprivredne proizvode i na repromaterijal na 10%, a za ekološki proizvedene proizvode smanjiti PDV na 5%.
5. Kako planirate zadržati mlade u ruralnim područjima kroz potpore i prostorne planove?
Poljoprivreda doživljava svoju tranziciju u kojoj se mladi otuđuju od poljoprivredne proizvodnje, a mladi u ruralnim krajevima su ono što nam je najvrjednije i njima ćemo posvetiti veliku pažnju. Trenutno je u hrvatskoj poljoprivredi broj mladih vlasnika do 35 godina svega 4,5% (njih 8.356), dok je prosječna dob vlasnika previsokih 59,8 godina. Ispada da je poljoprivreda aktivnost za umirovljenike, a ne jedan od temeljnih stupova opstojnosti svakog naroda i države.
Jedan od glavnih ciljeva naše poljoprivredne politike je osiguranje dostatnosti dohotka za mlade poljoprivrednike. U sklopu cilja "poboljšanje socijalnih i kulturnih uvjeta" ostvarit ćemo aktivnost animiranje mladih za bavljenje poljoprivredom, što uključuje pohađanje poljoprivrednih škola i prekvalifikacije, mogućnosti školovanja djece od kuće i školovanja preko Interneta; davanje povoljnih dugoročnih kredita, dovođenje društvenih sadržaja u ruralne predjele radi poticanja naseljavanja.
U sklopu cilja "Efektivno korištenje EU fondova i poticaja" ostvarit ćemo aktivnost povećanje iznosa za mlade poljoprivrednike s 50.000 eura na 75.000 eura jer je cilj osnažiti proizvodni potencijal mladih ljudi i poljoprivrednika, kao i spustiti prosječnu dob vlasnika s gotovo 60 godina prema 40-ima.
6. Mali proizvođači samostalno ne mogu opstati na današnjem tržištu, ali se nužno udruživanje trenutno ne događa. Kako ćete potaknuti udruživanje poljoprivrednih proizvođača?
Prema onome što smo kroz noviju povijest svi skupa imali priliku vidjeti, zbog negativnih prošlih iskustava, naši su ljudi prilično sumnjičavi prema udruživanju tipa zadruga. Stoga nećemo niti inzistirati na takvim oblicima udruženog rada, već ćemo aktivnosti usmjeriti na uspostavu i modernizaciju centara izvrsnosti kao žarišnih točaka rasijavanja znanja i pokretača lokalne poljoprivrede kroz suradnju. Takvih bi centara izvrsnosti trebalo biti desetak u svakoj županiji i na tome ćemo intenzivno raditi.
Centri trebaju pružati konkretnu potporu radu proizvođača, osiguravati jasnu svrhu i profitabilnost različitih oblika povezivanja te jačanje njihovog ukupnog kapaciteta - npr. potpore rada stručnjaka za tržište nabave i prodaje, proizvodnje, marketinga, financija, talijanski model povezivanja lanaca opskrbe, prodaje i financiranja poljoprivredne proizvodnje primjer je krajnjeg rezultata kojeg želimo postići u povezivanju svih dionika tržišta poljoprivrednih proizvoda.
7. Zastupanje interesa proizvođača pretpostavka je njihovog kvalitetnog statusa pri donošenju odluka kod zakonodavca. Kako vidite ulogu Hrvatske poljoprivredne komore i što ćete poduzeti po pitanju njezinog statusa u odnosu na ostale komore? Zašto poljoprivredni proizvođač nema u tom smislu status jednak obrtniku ili trgovačkom društvu?
Hrvatska poljoprivredna komora treba biti žarišna ustanova hrvatske poljoprivrede i ruralnog razvoja, a time i jedna od temeljnih ustanova očuvanja tradicije, identiteta, privatne inicijative, samodostatnosti, promocije dobrih proizvođačkih praksi, diseminacije znanja, uvida i ideja koje su od koristi ne samo poljoprivrednicima, već čitavoj državi. Isto tako, HPK treba biti temeljni izvor kontakta s tijelima Europske unije, susjednih zemalja i raznih vanjskih ustanova zaduženih za poljoprivredu i s njom povezani razvoj. Hrvatska poljoprivredna komora mora imati status jednak statusima drugih komora. Moguće je članstvom pripadati samo jednoj komori, što znači da nećemo dopustiti nastavak sadašnje prakse da pojedini članovi u isto vrijeme budu i članovi npr. Hrvatske gospodarske komore.
Naš plan razvoja sadrži dva konkretna prijedloga koja definiraju koordiniranu komunikaciju između proizvođača i institucija. To su:
Na žalost, prateći dosadašnju sudbinu HPK i odnos politike prema njoj, ispada da je skrb i zastupanje interesa poljoprivrednika, kao i sama poljoprivredna djelatnost i područje proizvodnje hrane, prilično nevažan i neodgovoran posao.
8. Suradnja znanstvene zajednice s poljoprivredom nije na visokom nivou. Kojim mjerama mislite motivirati strane na suradnju?
Pri sadašnjem je stanju kod privatnih gospodarstava teško provoditi motivaciju ukoliko sami vlasnici ne vide razloga za suradnju, a znanstvene ustanove možda nisu dovoljno proaktivne. Također, više puta ni sami vlasnici, iako bi i bili voljni za takvu suradnju, nisu dovoljno informirani i ne znaju kako napraviti prvi korak. Stoga su određeni, pa i značajni pomaci mogući posredstvom HPK: komora kroz sektorske odbore i odbore Copa-Cogeca može spajati nositelje znanstvenih projekata s poljoprivrednicima za koje procijeni da bi im bili od koristi ili s onima koji su unaprijed zainteresirani za suradnju po pitanju istraživanja, razvoja, transfera znanja i tehnologija te sličnog. Bilo bi, u tom smislu, vrijedno razmotriti mogućnost povećanih poticaja za određene oblike suradnje poljoprivrednika sa znanstvenom zajednicom.
9. U transferu znanja važnu ulogu imaju savjetodavci. Kako vidite ulogu Poljoprivredne savjetodavne službe i kako ćete realizirati njihovo financiranje u perspektivi odnosno smanjiti udio financiranja iz državnog proračuna?
Savjetodavna služba, prema Programu ruralnog razvoja, planira se financirati iz Mjere 1 Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja i Mjere 2 Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima. Na taj način, Savjetodavna služba u cijelosti može financirati svoje troškove. Također, s obzirom da će se financirati iz EU sredstava, ne bi smjela naplaćivati svoje usluge.
Poljoprivredno savjetodavna služba se mora reorganizirati tako da ima dvije temeljne funkcije potpore poljoprivrednim proizvođačima - (1) pružanje savjeta oko proizvodnje i (2) pružanje pomoći u administrativnim poslovima i savjetovanje oko potpora proizvodnji.
Savjetodavna služba svojim radom i edukacijom vlastitog kadra mora slijediti i podržavati strategiju razvoja Hrvatske u dijelu u kojem će se ona odnositi na strategiju razvoja poljoprivrede i na poljoprivrednu politiku koju ćemo provoditi. Ono na što ćemo staviti poseban naglasak je podizanje ekonomskog i financijskog znanja poljoprivrednika te uvesti neke sasvim nove teme i područja savjetovanja u domenu rada savjetodavne službe. Nisu samo stručna znanja, vrlo često parcijalno iznesena, dovoljna za dugoročni uspjeh i proboj na vanjska tržišta. Naše je poljoprivredne proizvođače potrebno cjelovito obrazovati - kako bi razumjeli ne samo svoju poziciju i vlastite izazove, već i interese, motive, odnose i tok stvaranja vrijednosti kod svih sudionika lanca opskrbe.
Ne bismo željeli da se određeni poljoprivredni proizvođači, što je slučaj sada, osjećaju marginalizirani od strane državnih ustanova i da se Savjetodavna služba i Ministarstvo poljoprivrede najčešće bave istim sektorima, kulturama i temama. Postoje brojni izazovi po pitanju transfera znanja, tehnologija i mogućnosti s novim i vrlo dohodovnim kulturama i na ta područja namjeravamo uputiti djelovanje savjetodavne službe.
10. Mislite li dodatno regulirati nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta ili farme?
Potencijali za proizvodnju u Hrvatskoj su teško urušeni, a poljoprivredna proizvodnja nije iznimka. Nije bit u rješavanju stvarnog vlasništva, nego namjene zemljišta koje ne može biti predmet sporova ili nezainteresiranosti vlasnika. Vlasništvo je neosporivo, ali ćemo uspostaviti mehanizme kako bi se poljoprivredno zemljište više koristilo za svoju namjenu.
Nesporna je činjenica da je nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta značajan i specifičan problem u Hrvatskoj. Ako nam je cilj sačuvati značajke pravih obiteljskih farmi, a ne njihovo dijeljenje, tada su nužne izmjene prvenstveno postojećeg Zakon o nasljeđivanju. Činjenica je da su kroz različite postupke komasacije, okrupnjivanja zemljišta nastale cjeline koje osiguravaju optimalne uvjete proizvodnje. Međutim, nedostaci u Zakonu o nasljeđivanju onih odredbi kojima bi se reguliralo nasljeđivanje dovode upravo do suprotnih tendencija, dakle usitnjavanja parcela u privatnom vlasništvu. Nadalje, trebalo bi voditi računa i o načelu pravednosti te uvažiti činjenicu da je jedan od nasljednika dugi niz godina živio i radio s ostaviteljem na toj zemlji te je dao često odlučujući doprinos uvećanju i prosperitetu gospodarstva u odnosu na potencijalne sunasljednike, iz čega svakako proizlazi potreba za dodatnim uređenjem ovog instituta.
11. Za provođenje politika potrebni su ljudi. Smatrate li da raspolažete s dovoljnim i kvalitetnim kadrom za vođenje resora poljoprivrede i koga smatrate poželjnim kandidatom za ministra poljoprivrede u narednom razdoblju?
Most nezavisnih lista idealna je kombinacija obrazovanih, hrabrih, odlučnih, iskusnih i poštenih ljudi u punoj životnoj snazi iz svih dijelova Hrvatske, pri čemu su ljudi koji su tijekom života bili u izravnom doticaju s poljoprivredom i ruralnim područjima vrlo zastupljeni. Stoga poručujemo da imamo dovoljno kvalitetnih ljudi za tako zahtjeva i odgovoran posao kao što je vođenje poljoprivrednog resora. Naš kandidat za ministra poljoprivrede će imati višegodišnje osobno iskustvo u vođenju velikih poljoprivrednih firmi, iskustvo u pregovorima s državom, velikim industrijskim i trgovačkim sustavima, bankama, kao i bogato međunarodno iskustvo i kontakte.
Tagovi
Autorica
ratarstvo stočarstvo
prije 8 godina
sve u svemu svi se lome preko naših leđa. GOSPODO SELJACI SVIMA ĆE NAM BITI BOLJE ALI PRVO ZA TO TREBAMO PLATIT .MA KOME ĆE UZET AKO NAMA NEĆE, SVI ŽIVE OD NAS A NAJVIŠE NAS TUKU PO GLAVI.UZMI MALO DA VELIKI BUDE JOŠ VEĆI UVIK BILO I BIĆE!