Prodaja državne zemlje, veće ovlasti lokalnoj i regionalnoj samoupravi, revizija direktne dodjele zemljišta i prioritetno poticanje mladih poljoprivrednika poduzetnika, samo su neki od prijedloga razvoja agrara HDZ-a.
U ime HDZ Odbora za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo, primili smo odgovore na 11 postavljenih pitanja o budućnosti proizvodnje hrane u Republici Hrvatskoj, Hrvatske poljoprivredne komore, HPK i informacijskog sustava Agroklub.
Prodaja državne zemlje, veće ovlasti lokalnoj i regionalnoj samoupravi, revizija direktne dodjele zemljišta i prioritetno poticanje mladih poljoprivrednika poduzetnika samo su neki od prijedloga razvoja agrara HDZ-ove Domoljubne koalicije. Poljoprivredni centri će služiti za razvoj kooperacije, prerade i marketinga, a u planu je i 40 sustava za navodnjavanje.
Smanjenjem PDV-a i uspostavom mikropogona potaknut će se prerada primarnih poljoprivrednih proizvoda, a cilj je i urediti ugovorne okvire proizvođača i otkupljivača. Potrebna je i aktivna potpora države u osnivanju proizvođačkih organizacija, a Centri kompetencija će povezivati sve institucije kako bi se znanje što učinkovitije prenosilo u gospodarstvo.
1. Koje mjere mislite poduzeti kako bi stavili u funkciju državno neobrađeno zemljište, privatno (usitnjeno) poljoprivredno zemljište te zemljište koje nije na adekvatan način stavljeno u funkciju? Kako gledate na pitanje uvođenja poreza na neobrađeno zemljište?
Prilikom donošenja posljednjih izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, dok je većina političkih stranaka bila suzdržana, HDZ je javno naglašavao kako predložene izmjene nisu kvalitetne te kako je potrebno donijeti potpuni novi Zakon koji će prioritet dati obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i mladima. Tako mislimo i danas, naš cilj je u roku od pet mjeseci nakon ustrojavanja ministarstva donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se između ostaloga predviđa prodaja državne zemlje, na osnovu čvrstih kriterija.
Našim nacrtom novog Zakona predviđamo i prodaju kao model raspolaganja koji malim i srednjim gospodarstvima osigurava opstanak, rast i razvoj, a lokalnoj i regionalnoj samoupravi daje veće ovlasti i veće prihode od korištenja prirodne osnove. Također, novi Zakon predviđa i kontrolu kakvoće i korištenja tala te veće zauzeće nadležnih tijela prema načelu prioritetnog rješavanja pojedinačnih ciljanih površina (Državna geodetska uprava, gruntovnica i Državno odvjetništvo), ali i model sa trenutno zapuštenim i neobrađenim zemljištem, model darivanja za mlade poljoprivrednike te okrupnjavanje i nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta.
HDZ se zalaže i za reviziju direktne dodjele zemljišta stočarima koju treba provesti u roku od šest mjeseci te reviziju cijena zakupa državnog zemljišta kako bi se izjednačili kriteriji u roku od 12 mjeseci. Uvođenje poreza na neobrađeno zemljište nije postavljeno kao cilj u okviru našeg Programa za poljoprivredu do 2020. godine, kojim definiramo okvir za provedbu nove poljoprivredne politike Republike Hrvatske.
2. Kako ćete poboljšati trženje primarnih poljoprivrednih proizvoda, što uključuje regulaciju cijena, burze, otkupne stanice, označavanje proizvoda, sajmove, registraciju trgovaca, povećanje kapaciteta skladištenja, hladnjača i sustava za navodnjavanje? Što ćete vi učiniti da potaknete lokalnu distribuciju poljoprivrednih proizvoda?
Naš Program daje konkretnu podršku razvitku kooperacije u proizvodnji, preradi i marketingu malih proizvođača. Snažno ćemo podupirati kratke tržne lance te pomagati proizvodnju i trženje lokalnih i tradicijskih proizvoda, a poglavito postizanje certificiranih standarda zaštite i brandiranje proizvoda uz jačanje regionalnih prerađivača. Važna je i uspostava sustava zajamčenoga otkupa. Povezat ćemo mala poljoprivredna gospodarstava kroz proizvođačke organizacije i poljoprivredne centre međusobno i sa znanstvenicima i drugim stručnjacima koji će im pomoći u unaprjeđenju proizvoda i tehnologija.
U centrima će biti organiziran i rad na brandiranju te promociji i prodaji proizvoda poljoprivrednih gospodarstava. Pomoć u pripremi i provedbi projekata također će biti dio rada poljoprivrednih centara. U posljednje četiri godine izgrađeno je tek oko 1.000 ha sustava za navodnjavanje, naš cilj u budućem razdoblju je izgradnja 40 sustava navodnjavanja, odnosno povećanje udjela navodnjavanih površina u RH s trenutnih 1,4 na 5%.
3. Kojim konkretnim mjerama mislite potaknuti i regulirati preradu primarnih poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednim gospodarstvima?
Nova politika će pomagati malim sredinama da kroz zajedničke proizvodne mikro-pogone dobiju mogućnost stvarati neindustrijske sirovine i neindustrijske prehrambene proizvode bez rizika, ali s posebnim vrijednostima, te im omogućiti ravnopravan pa i povlašten nastup na tržištu.
4. Uvozni proizvodi često su nelojalna konkurencija istim, ali kvalitetniji domaćim. Koje poteze porezne politike planirate provesti s ciljem povećanja konkurentnosti domaćih poljoprivrednih proizvoda i proizvođača?
Glavna zadaća nove hrvatske poljoprivredne politike bit će sigurna budućnost hrvatskoga sela i prehrambena samodostatnost Hrvatske. Nova poljoprivredna politike omogućit će novo, bolje, prihvatljivije financiranje poljoprivrede i ruralnoga prostora, a to znači: izdašnije, dostupnije i lakše financiranje i uvođenje olakšica i odgoda za postojeće obveze. Za strateške prehrambene proizvode definirati ćemo smanjenje PDV-a.
5. Kako planirate zadržati mlade u ruralnim područjima kroz sustave potpora i prostorne planove?
Naš cilj je broj nositelja OPG-a koji su mlađi od 40 godina s trenutno 9% povećati na daleko veći broj jer potencijali za to postoje. Ocjenjujemo kako dosadašnje, pa i pompozno najavljivane posljednje mjere nisu bili dovoljno atraktivne za mlade poljoprivrednike koji se planiraju početi baviti poljoprivredom, odnosno preuzimati kao nositelji poljoprivredna gospodarstva. Poglavito u zemljišnoj i ruralnoj politici planiramo mjere koje trebaju prioritetno tretirati pomagati mladog poljoprivrednika te se nikako ne smije događati da se postavljaju kriteriji koji nisu definirani Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, a ograničavajući su za poslovanje mladih poljoprivrednika u poljoprivredi, što se upravo danas događa od strane resornog ministarstva po pitanju ruralnih mjera.
Ne jedan kriterij, već više njih otežava mladim poljoprivrednicima pristup EU sredstvima! Također, u diversifikaciji gospodarstva u ruralnim područjima, u kontekstu nepoljoprivrednih djelatnosti, mladi poduzetnici su naš prioritet. Nadalje, cilj je i edukacija te osposobljavanje mladih u ruralnim područjima, ali i njihovo značajnije uključivanje u donošenje i provedbu lokalnih razvojnih strategija te rad LAG-ova.
6. Mali proizvođači samostalno ne mogu opstati na današnjem tržištu, ali se nužno udruživanje trenutno ne događa. Kako ćete potaknuti udruživanje poljoprivrednih proizvođača?
Potrebna je aktivna potpora države slobodnom organiziranju poljoprivrednih gospodarstava, a prije svega OPG-a u proizvođačke organizacije i grupe, zadruge, klastere te njihova suradnja pri formuliranju zakona, propisa i potpora. Da ovo nije nikako deklarativni pristup, pokazuje i činjenica kako u pojedinim županijama naši stručnjaci već osnivaju proizvođačke organizacije te kroz njih počinju osposobljavati poljoprivrednike za izazove i zadaće, ali i prilike koje ih očekuju. Korištenje ovlasti države da formulira ugovorne okvire odnosa proizvođačkih organizacija i otkupljivača s obzirom na dugoročnost, cijene, definiranje suodgovornosti u rješavanju problema. Povezivanje odgovornosti u pridržavanju takvih ugovora s mogućnošću dobivanja ili produljenja uvoznih licenci u roku od šest mjeseci.
7. Zastupanje interesa proizvođača pretpostavka je njihovog kvalitetnog statusa pri donošenju odluka kod zakonodavca. Kako vidite ulogu Hrvatske poljoprivredne komore i što ćete poduzeti po pitanju njezinog statusa u odnosu na ostale komore? Zašto poljoprivredni proizvođač nema u tom smislu status jednak obrtniku ili trgovačkom društvu?
Aktualna vlast odrekla je pravo bilo kojoj asocijaciji poljoprivrednih proizvođača, poglavito onima koji se drže i jesu seljaci, da ih zastupa i njihove stavove određuje te za njih gine njihova asocijacija. Ovdje pod riječju asocijacija podrazumijevamo sve skupine poljoprivrednih proizvođača pa tako i HPK koja je na stratištu već četvrtu godinu. Nova poljoprivredna politika osigurat će bolji status, snažniju pregovaračku poziciju hrvatskom seljaku bez obzira na to kojoj asocijaciji pripadao. Naravno, nakana nam je imati sustav kao i u EU, u zajednici kojoj po Zajedničkoj poljoprivrednoj politici svi pripadamo po jednakoj osnovi, s istim prigodama, ali i u skladu sa stvarnom snagom i ciljevima.
8. Suradnja znanstvene zajednice sa poljoprivredom nije na visokom nivou. Kojim mjerama mislite motivirati strane na suradnju?
Istina je kako nismo zadovoljni postojećim transferom znanja iz akademske zajednice prema poljoprivrednicima. No, istovremeno smo svjesni potencijala koji leže u akademskoj zajednici, a koji uslijed neizgrađenog sustava ostaju zatvoreni i dostupni isključivo za akademsku zajednicu. Ono na što ćemo se fokusirati izgradnja je funkcionalnih mreža (Centri kompetencija) koje će povezivati sve institucije stvaratelje znanja i tehnologija kako bi se one što učinkovitije prenosile u gospodarstvo. Uz navedeno, naš Program kroz provedbu i operacionalizaciju modela razvoja kako u stočarskoj tako i u biljnoj proizvodnji bit će vezan za uključivanje znanosti i transfer njihovih spoznaja na realnom sektoru poljoprivredne proizvodnje.
9. U transferu znanja važnu ulogu imaju savjetodavci. Kako vidite ulogu Poljoprivredne savjetodavne službe i kako ćete realizirati njihovo financiranje u perspektivi odnosno smanjiti udio financiranja iz državnog proračuna?
Poljoprivredna savjetodavna služba je, od jednog kvalitetnog i hvalevrijednog projekta, u posljednjih nekoliko godina potpuno izgubila svoju osnovnu misiju te je naš cilj da ona prije svega bude prepoznata i prisutna, sa jasnim zadaćama u stručnoj edukaciji i osposobljavanju poljoprivrednika. Isto tako, služba napokon mora preuzeti ulogu pripreme poljoprivrednika za realizaciju EU sredstava gdje su njezine potrebe velike. U spomenutom razdoblju propuštena je prilika djelomičnog sufinanciranja na tržištu, po uzoru na neke europske zemlje, a za što se služba pripremala godinama. Sukladno našem Programu služba mora imati značajnu ulogu i u pripremi poljoprivrednika za realizaciju financijskih sredstava, naravno u koordinaciji s financijskim institucijama. Realizacijom našeg Programa Poljoprivredna savjetodavna služba postaje nužan oslonac u poslovanju poljoprivrednika, posebice OPG-a.
10. Mislite li dodatno regulirati nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta ili farme?
Kao što smo naglasili, jedan od ciljeva našeg Programa, u okviru definiranja učinkovite zemljišne politike upravo je i mjera kojom je potrebno regulirati nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta. Želimo zaustaviti i okrenuti trend daljnjeg usitnjavanja poljoprivrednih površina.
11. Za provođenje politika potrebni su ljudi. Smatrate li da raspolažete sa dovoljnim i kvalitetnim kadrom za vođenje resora poljoprivrede i koga smatrate poželjnim kandidatom za ministra poljoprivrede u narednom razdoblju?
Stručnjaci za poljoprivredu i ruralni razvoj naše stranke s područja cijele Hrvatske svojim znanjem, stručnošću i dosadašnjim radom prepoznati su na terenu kao osobe koje mogu odgovoriti na sva pitanja iz ovog resora, ali isto tako i kvalitetno upravljati istim. U potpunosti smo već danas spremni preuzeti odgovornost za buduće upravljanje resornog ministarstva uz nužno partnerstvo s poljoprivrednicima, udrugama, javnim službama, te znanstvenim i drugim institucijama u donošenju odluka.
Na izradi Programa za poljoprivredu za razdoblje do 2020. godine intenzivno smo radili 2,5 godine, nedavno smo ga i prezentirali javnosti, kao jedina stranka koja je to transparentno učinila u ovoj kampanji, te naglašavamo kako je Program sveobuhvatan dokument i sadrži okvir za cjelovit nacionalan pristup, uvažavajući sve naše regionalne i lokalne raznolikosti, a time i prilike koje one pružaju našem selu.
Tagovi
Autorica
Stjepan Žunac
prije 8 godina
marin svetic uopće me ne čudi to, a ti minusi su pokazatelji zašto nam je poljopriveda ovakva kakva jeste ...
Stjepan Žunac
prije 8 godina
Zaboravio si navesti i SDP-ca? Ili namjerno nisi napisao jer je to toliko očito.Kod mene u selu su bila dva natječaja za prodaju i to u scenariju SDP-a. Sada te pitam kako njih zaboravljaš a upravo su mene ucjenjivali SDP-vi stranački koji nisu mogli niti dostaviti potvrde o izmirenju dugova prema općini iako su ih imali po 5 godina.I ti meni sada okrivljuješ sve druge osim ovih koji su trenutno na vlasti doveli do kaosa raspolaganje državnom poljoprivednom zemljom.
Stjepan Žunac
prije 8 godina
brko upravo takvi kao ti i nisu za poljoprivedu, jer svaki OZBILJAN proizvođač teži za vlastitom zemljom a ne onom koju će mu moći svaki stranački podobnik i idiot uzeti. Ja u 24 godine ove države sam kupio 40 hektara privatne zemlje a niti kvadrata državne.ALI sam u isto vrijeme da se omogući prodaja iste jer koncesije i zakup je plaćanje a NIKADA tvoja neće biti. A svaka stranačka budala ti može uvijek to uzeti.Pa kom krivo a kom pravo
Stjepan Žunac
prije 8 godina
Evo ovdje je dokaz zašto nam gospodarstvo pada, jer većina uopće ne gleda pozitivu nego smao koja je STRANKA to predložila. Znači politiziranje na svakom koraku.Ja kada pišem onda pišem kao poljoprivednik i proizvođač a ovi kreteni kojima to ne odgovara kada im se istina napiše pa daju minuse jasno je da su politički podobni koji su uzeli/kupili poprilično hektara državnog zemljišta.ZTa razliku od njih ja nisam i niti ću kupiti niti kvadrata zemlje od države, kupujem strogo privatno pa makar i skuplje.
Stjepan Žunac
prije 8 godina
U svakom slučaju to bi bilo poželjno, ALI treba zakon da naprave oni koji od zemlje žive a ne kojima je zemlja prilika za pljačku ili dodatno zanimanje.Ovaj trenutni zakon o direktnim dodjelama je čisti kriminal i pogodovanje što smo već učestalo bili svjedoci (Osatina grupa i seljaci širom slavonije). Tako da treba zemlju dati na prodaju a ne koje kakve koncesije po kojim danas imaš zemlju a već sutra se promijeni vlast i izgubiš zemlju "kojekakvim direktnim dodjelama".opstanak poljoprivedne proizvodnje jedino može se uvjetovati prodajom zemlje u vlasništvo što bi osiguralo poslovanje i moguća zaduženja za proširenje iste.