Zimska sadnja maćuhica - savjeti za uspješan uzgoj

Ove lijepe cvijetnice su čest ukras naših livada i vrtova. U narodu se susreću različiti nazivi: maćuhice, dan i noć, maćehe, maćuhe, poljske ljubičice, livadske ljubičice, ljubice, gospin cvit, gospina ljubica, udovica, udovičica. Odlikuju se velikom raznolikošću veličine i obojenosti cvijetova. Maćuhice spadaju u porodicu ljubičica i imaju mnogo podvrsta i formi.

Najčešće se u prirodi susrećemo sa dvije podvrste: Viola tricolor subsp. arvensis s manjim, bijeložutim cvjetovima, i Viola tricolor subsp. vulgaris s većim ljubičastim cvjetovima. U našim vrtovima je čest ukras Viola tricolor subsp. hortensis (Viola × wittrockiana) s raznobojnim cvjetovima i koja se ne sabire u ljekovite svrhe, već služi za ukras naših vrtova, parkova i balkona.

Mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje ili kratkotrajne trajnice u zavisnosti od varijeteta i vremena sadnje. To su male biljke, visine od 10 do 30 cm, s razgranatim stabljikama. Stabljika je šuplja, a listovi jajasti i po rubu reckavi. Iz pazušaca listova pojavljuju se cvjetovi na dugim peteljkama. Cvjetaju od svibnja do rujna, ali pošto su veoma otporne na niske temperature, njihovi cvjetovi se najranije pojavljuju u našim vrtovima i ostaju do kasne zime. Sjeme je veoma sitno, a težina 1.000 sjemenki je 0,5g. Sklone su međusobnom križanju i otuda i njihova velika raznolikost.

Maćuhice nisu zahtjevne biljke. Odlično uspijevaju i u polusjeni. Veoma su otporne na hladnoću i niske temperature. Pogoduju joj rahla i ocjedita zemljišta. Ne pogoduju joj prevlažna zemljišta zbog položenih stabljika.

Razmnožavanje maćuhica

Mogu se razmnožavati sjemenom ili reznicama. Najlakše se razmnožavaju sjemenom. Za kasnojesenju i zimsku sadnju sjetva se obavlja krajem kolovoza. Nakon sjetve, sjeme se pokrije tankim slojem sipke zemlje i folijom koja održava vlažnost površinskog sloja. Folija se skida kada maćuhice počnu nicati. Period nicanja traje od šest do 14 dana ovisno o temperaturi. Optimalna temperatura nicanja je od 15 do 20ºC. Ukoliko je temperatura veća od 25ºC i suh površinski sloj, neće doći do nicanja. Nakon što su biljke nikle, temperaturu sniziti na 10ºC. Maćuhice se presađuju kada imaju tri listića, u pojedinačne saksijice i nastavi sa njegom. Već u plasteniku, nakon tri tjedna, treba biljke pincirati (prikratiti) da bi se dobio razgranat grm koji će dati više grančica i više cvjetova. Nakon četiri do šest tjedana, maćuhice se mogu posaditi na stalno mjesto.

Sjetva se može obaviti i u vrtu do sredine svibnja. Kao i u plasteniku, tek posijane sjemenke treba zaliti i prekriti crnom folijom do nicanja. Na 1m moguće je posijati 50 do 60 sjemenki. Sva briga je ista. Mlade biljke se mogu prorijediti ili rasaditi.

Razmnožavanje reznicama omogućava očuvanje čistoće forme i boje cvjetova. Reznice se uzimaju tokom svibnja i lipnja, trebaju imati tri čvora i sade se na dubinu od 0,5cm. Prilikom sadnje treba zbiti listove uz stabljiku. Na taj način se može posaditi 400 reznica na 1m². Svakodnevno je potrebno reznice vlažiti, najbolje ih je prekriti vlažnim novinskim papirom koji će održavati vlažnost koja je od izuzetne važnosti tokom tri do četiri tjedna. Biljke od reznica uzetih tokom svibnja i početkom lipnja daju biljke koje će cvjetati već krajem ljeta i tokom jeseni iste godine. Kasnije uzete reznice cvjetat će sljedeće godine u proljeće. Sa jedne biljke se može uzeti 10 reznica, a sa dobro razvijenog žbuna tokom ljeta može se uzeti i 30 do 40 reznica.

Kako saditi i što podrazumijeva njega?

Maćuhice se sade na razmak 20 do 30 cm i potrebno ih je nakon sadnje dobro zaliti vodom sobne temperature i pri tome paziti da se ne zalijeva lišće. Mogu se saditi tokom jeseni, rane zime i ranog proljeća na dobro drenirano zemljište. Boljom se pokazala jesenja i zimska sadnja nego proljetna, jer biljke razviju korijen, budu jače i daju više cvjetova. Ukoliko kupujete presadnice, obratite pažnju na izgled biljke. Listovi trebaju biti zdravi, zeleni, a biljka puna cvjetnih pupoljaka. Gnojiti ih sa gnojivom koje je bogato fosforom i kalijem. Tokom sušnog razdoblja nastaviti sa redovnim zalijevanjem. Tokom perioda cvjetanja odstranjivati ocvale cvjetove i suhe grančice što će doprinijeti produžetku cvjetanja, dati krupnije cvjetove i sačuvati lijep oblik biljke. Starije biljke visokih varijeteta i formi možete skratiti i za 15 cm i na taj način produžiti period cvjetanja. Uklanjati korov.

Štetočine i bolesti

Vrlo često se pri uzgoju maćuhica susrećemo sa brojnim štetočinama i bolestima. Najčešće ih napadaju i pričinjavaju štete puževi sa kućicom, puževi bez kućice i lisne uši. Da bi se obranile od puževa, treba površinu oko njih posuti sitnim, oštrim pijeskom ili postavljati lovne posude sa pivom. Za obranu od lisnih uši treba koristiti različite biljne pripravke od koprive ili češnjaka ili duhana.

Od bolesti na maćuhicama su najčešće: pepelnica, plijesan, trulež korijena, virus mozaika krastavca, pjegavost lista. Kao i za sve biljne bolesti, vrlo su važne preventivne mjere. Simptomi većine oboljenja se javljaju u periodu povećanja vlažnosti i zbog toga je važno da se maćuhice sade na dobro dreniranom zemljištu. Zaražene biljke je potrebno skupiti i ukloniti. Vrlo je važno i suzbijanje lisnih ušiju, jer one prenose virus mozaika krastavca koji može biti uspavan i prenositi se nekoliko generacija. Zemljište treba gnojiti sa uravnoteženim odnosom dušika, fosfora i kalija.

Foto: depositphotos.com;oliynyk