Zdrav kao dren!

Većina naših ljudi vrlo dobro zna za poznatu uzrečicu "Zdrav kao dren!". Plod toga šumskog drveta, kojega neki nazivaju i drijen ili drijenak, a u nekim našim krajevima i drenjak, izuzetno je ljekovit, bogat je pektinom, organskim kiselinama i C vitaminom, a kažu da uspješno regulia krvni tlak i liječi crijevne bolesti. Plodovi se beru u jesen kad poprime tamnocrvenu, bordo boju i tada imaju ugodan slatkokiseli okus.

Sve bi to najbolje trebali znati mještani vukovarsko-srijemskog sela Drenovci, čije i samo ime potječe od riječi dren i sugerira kako ga u tome mjestu na župnjskom području, u srcu "Cvelferije", mora zasigurno biti "da ne možeš proći od njega". Ali, i nije baš tako. Ili bolje rečeno. Nije uopće tako. U cijelim Drenovcima naime, raste samo jedno jedino stablo drena, koje se smjestilo u zavjetrinu župnog dvorišta i više od pedeset godina svjedoči pokoljenjima Drenovčana o podrijetlu imena njihovog sela.

Da ipak ne bi sve završilo na samo tome stablu drena, a budući se naraštaju pitali odakle Drenovcima ime kojim se svugdje i usvakoj prilici ponose, u Općinskoj knjižnici u Drenovcima održan je zanimljiv stručni skup "Reintrodukcija drena u Drenovce". Riječ je o pokušaju stručnjaka, Vukovarsko-srijemske županije i drenovačke Osnovne škole Ivana Meštrovića da se obnovi uzgoj drena u Drenovcima.

Prema riječima Tibora Littvaya iz Zavoda za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog, dren je šumsko drvo koje je otporno na sve moguće bolesti i nezasluženo je u cijeloj Hrvatskoj ostalo neiskorišteno i zapostavljeno.

"Dren služi kao hortikulturno drvo, kao grm, ukrasno drvo a da se ne govori o značaju ploda koji se prerađuje u sokove, pekmeze, marmelade, džemove i ostale prerađevine za prehranu ljudi.

Nije samo slučaj sa drenom da je nestao s ovih područja, iako ga je u prošlosti bilo. Nažalost, u Hrvatskoj je pristup kulturnom bilju, kako bih ga nazvao, a riječ je o bilju koje služi za ishranu ljudi, zapušten. Ljudi su u prošlosti znali držati do pojedinih vrsti. Uvijek se u našim selima našao jedan i dva čovjeka koja su znala cijepiti i proizvoditi sadnice. Svaka baka je u stvari bila ekolog, proizvodeći vlastito sjeme za sadnje. Danas je to rijetkost jer nam je sve dostupno u trgovinama, pa i pekmez od drena", istaknuo je taj stručnjak dodajući kako je vjerojatno i mogućnostu upravo kupnje već gotovih prehrambenih proizvoda, doprinijela da drena u Drenovcima više nema.

"Želja nam je u Drenovcima zasaditi drvorede drena, te organizirati plantažni izgoj i proizvodnju drena. Ljudi kada se danas u Drenovcima drena spominju govore samo o pokojoj grančici koju su nosili u crkvu na Cvjetnu nedjelju. Moj ga otac također ne pamti što znači da ge ovdje nema unazad stotinjak godina", rekao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Andrija Matić, inače Drenovčanin.

Optimistična je direktorica Lokalne agencije za razvoj "Vjeverica" d.o.o. Drenovci, Ana Cvitković-Komesarović koja navodi kako se projekt introdukcije (ponovnog povratka u nekadašnje stanište) i komercijalizacije drena planira financirati sredstvima iz fondova Europske unije (EU). "Uskoro nam se ponovno otvara mogućnost korištenja strukturnih i pretpristupnih fondova za prekograničnu suradnju za koje se Vukovarsko-srijemska županija može prijaviti s zajedničkim projektima s BiH i Srbijom. Kada je riječ o drenu, vidimo priliku u suradnji s BiH, na čijem području postoji duga tradicija uzgoja tog drveta", kazala je.

A upravo o tradiciji uzgoja drena u BiH, govorila je Tea Samardžić-Memčić iz Udruge poduzetnika i poslodavaca bosanskohercegovačke općine Žepće napomenuvši kako na području te općine ne postoje plantaže drena, ali s obzirom na veliku rasprostranjenost drena u prirodi, i nema potrebe za plantažnim uzgojem. "Naši ljudi već tradicionalno dugi niz godina i desetljećja sakupljaju dren po okolnim obroncima u Žepću i proizvede likere, pekmeze, džemove, marmelade, a i suše ga. U sklopu agroinkubatora, koji smo izgradili, skladištimo dren, a organiziramo i preradu te plasman proizvoda na tržište", navela je.

Iskustva prikupljena na ovom stručnom skupu trebala bi poslužiti za daljnji razvoj projekta "Reintrodukcija drena u Drenovce" kako bi u skoroj budućnosti, ulice ovoga slavonskog sela, doista bile ponovno zasađene drenom, a posjetitelji odmah, po ulasku u Drenovce, znali odakle selu ime.

Autor: Alen Kuns