Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ukrasno grmlje
  • 02.07.2015. 10:00
  • Međimurska

Zaštita šimšira od moljaca

Obavijest Savjetodavne službe o zaštiti ukrasnih šimšira.

  • 1.336
  • 32
  • 0

Početkom druge dekade mjeseca travnja, vlasnike ukrasnih šimšira upozoravali smo na pojavu prezimljujućih gusjenica novijeg štetnog organizma u našoj zemlji i to šimširova moljaca (Cydalima perspectalis).

Proteklih nekoliko dana pojavljuju se njegove gusjenice druge, ljetne generacije, a kako slijedećih dana očekujemo vrlo toplo i vruće vrijeme, njihova će štetnost u kratkom razdoblju biti ponovno izražena.

Leptiri šimširovog moljca imaju raspon bjelkastih krila smeđeg ruba do 4 cm. Jaja odlažu na donju stranu šimširovog lišća. Mlade gusjenice su zeleno-žute boje s crnom glavom, dok odrasle postaju zelene i imaju karakteristične debele crne i tanke bijele pruge, s crnim točkama na leđnoj strani. Narastu do četiri cm. Kukulje se sakriju u kokonu odnosno vanjskoj čahuri, napravljenoj od svilenih niti, između listova i grančica šimšira. Gusjenice su vrlo proždrljive. Samo jedna za svoga razvoja, može pojesti do 45 listova, a na jednom grmu ih može biti i nekoliko stotina. Stoga je golobrst odnosno gubitak lišća, uz svilene niti koje zapredaju napadnute grančice šimšira, prvi znak temeljem kojega možemo posumnjati da je prisutan moljac, a ne neki drugi nametnik.

Ekološki najprihvatljiviji način je mehaničko uklanjanje zapredaka, u kojima gusjenice prezimljavaju preko zime. Preporučuje se njihovo odrezivanje i spaljivanje, kako bi se spriječio razvoj nove generacije rano u proljeće. Štetnik se može i kemijski suzbijati primjenom insekticida, no kako za tog, relativno novog nametnika, još nemamo službeno registrirane insekticide, u Tablici 1. navodimo one djelatne tvari koje su u našoj zemlji registrirane za upotrebu u ukrasnom bilju ili stablima odnosno trajnicama, protiv nekih drugih neželjenih organizama. Pritom su najprihvatljivije one djelatne tvari koje su za pčele manje škodljive, npr. tiakloprid + alfacipermetrin ili deltametrin ili one koje imaju manji negativni utjecaj na okoliš i korisne organizme, npr. metoksifenzoid. Učinkovitost insekticida je najbolja kada se suzbijaju mlade gusjenice, odnosno kada se ova mjera poduzme na vrijeme, prije značajnijih šteta na šimširu.

Tablica 1. Pregled djelatnih tvari zoocida (insekticidi, akaricidi) za folijarno tretiranje biljaka dopuštenih u našoj zemlji za različite namjene u proizvodnji ukrasnog bilja, drveća i grmova:

Kultura

Djelatna tvar

Ukrasno bilje (bez preciznog navođenja biljne vrste)

alfacipermetrin, B.t.k., deltametrin, dimetoat, imidakloprid, klofentezin, lufenuron, pimetrozin, piretrin, tiametoksam, tiakloprid*

Stabla i trajnice

abamektin, metoksifenzoid*

* Tiakloprid i metoksifenzoid preporučujemo protiv mladih gusjenica šimširovog moljca. Primjenite (Calypso 480 SC 0,02-0,03 %) + alfacipermetrin (Fastac EC 0,015 %), deltametrin (Decis 2.5 EC 0,03 %) ili metoksifenzoid (Runner SC 0,04-0,05 %).

Sve podatke o dopuštenim sredstvima za zaštitu bilja u RH možete pronaći u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS), dosupnom ovdje.

Sredstva koristite u skladu s uputama, vodite evidencije o tretiranjima, a praznu ambalažu propisno zbrinite. Akcije sakupljanja ambalažnog otpada u Međimurskoj županiji održat će se tokom studenoga ove godine, prema rasporedu kojeg možete vidjeti ovdje.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr


Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Ukrasni šimšir Gusjenice Šimširov moljac Golobrst Cydalima perspectalis Ljetna generacija Leptiri Jaja Kukolj Vanjska čahura Mehaničko uklanjanje Deltametrin Zoocidi Ukrasno grmlje Triakloprid Mezoks


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.