Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ljekovito bilje
  • 26.04.2010.

Unosna proizvodnja ljekovitog bilja

Izvoz ljekovitog bilja lani je iznosio oko osam milijuna dolara, no čak je 80 posto činio izvoz kamilice

  • 43.387
  • 2.094
  • 0

Hrvatska je lani uvezla oko 750 tona raznih vrsta ljekovitog bilja koje bi se moglo proizvoditi u krajevima gdje nije razvijena velika konvencionalna poljoprivreda. Iako statistika ne bilježi što se sve konkretno uvozi, stručnjaci kažu da se uvozi sve, od koprive koja raste u prirodi, preko sljeza, matičnjaka, mente do čak lavande koja uspijeva u Dalmaciji, a uspješnom se pokazala i u drugim krajevima.

Tvrtkama koje se bave proizvodnjom proizvoda na temelju ljekovitog bilja uvoz se više isplati nego organiziranje proizvodnje koja je skupa i mora se strogo kontrolirati jer EU standardi zahtijevaju da nema prisutnosti pesticida.

Poticaji županije

Kako je potencijal proizvodnje ljekovitog bilja velik posebice na Kordunu, Baniji, u Lici, Gorskom kotaru i drugim regijama gdje konvencionalna poljoprivreda nije jako razvijena, Sisačko-moslavačka županija odlučila je vlastitim poticajima unaprijediti tu proizvodnju i povećati površine zasijane ljekovitim biljem. Već je osigurano 100.000 kuna za podizanje novih nasada.

- Hrvatska uvozi koprivu, stabljiku i korijen, koji su toliko traženi u svijetu da poljoprivrednici u Vojvodini planiraju početi čak sijati koprivu. S druge strane, uvozna i obrađena kamilica iz Egipta jeftinija je od otkupne cijene kamilice kod nas, pa smo zbog toga odlučili pomoći proizvođačima ljekovitog bilja županijskim poticajima kako bismo ih učinili konkurentnima - kaže županijski pročelnik za poljoprivredu, Zoran Vasić.

Za novi hektar 5000 kuna

Na području te županije šest proizvođača proizvodi sljez, melisu, šipak, bazgu i lavandu na 21,57 hektara zemljišta. Kako bi potaknula proizvodnju, Županija će za svaki novi hektar osigurati pet tisuća kuna, a tome novcu treba dodati i više od 2000 kuna državnih poticaja.

Na taj bi se način površine pod ljekovitim biljem vrlo brzo mogle udvostručiti. Veliki je interes prehrambene industrije i za hrenom, ali tu biljku nitko ne proizvodi, pa bi poticaji moglo potaknuti i tu proizvodnju. Iako se velik broj vrsta ljekovitog bilja minimalno proizvodi, izvoz ljekovitog bilja lani je iznosio više od osam milijuna dolara.

Izvoz u Njemačku i Italiju

Taj segment agrara jedan je od rijetkih koji je ostvario suficit, najviše zbog izvoza kamilice u Njemačku i Italiju. Od 2797 ha na kojima se lani proizvodilo, čak 99 posto činila je kamilica, kaže Nikola Nemčević, vlasnik tvrtke Jan Spider iz Pitomače. Vrijednost izvoza kamilice je više od sedam milijuna dolara, a u Hrvatskoj se godišnje otkupi samo 150 tona drugog ljekovitog bilja.

Ljekovito bilje može se proizvoditi u određenim regijama gdje do njega ne mogu doći pesticidi od drugih konvencionalnih proizvodnji zbog strogih kontrola. Katica Suban, čija tvrtka Suban vrši otkup, kaže da su im potrebne velike količine, ali je teško pronaći proizvođače koji žele ići u kooperaciju i proizvoditi na duži rok.

Po hektaru 1000 kuna

Proizvodnja kamilice nije komplicirana jer oko nje ima malo posla, ali da bi se bilo profitabilno, treba proizvoditi na velikim površinama, većima od 10 hektara, kaže Nemčević. Kako je objasnio, s jednog ha kamilice može se dobiti između 400 i 600 kilograma, a otkupna je cijena oko 10 kuna za kilogram. Od jednog hektara može se zaraditi od 5000 do 6000 kuna, pri čemu su troškovi proizvodnje oko 4000 kuna. Zarada je oko 1000 kuna, odnosno nešto više od 3000 kuna kada se dodaju poticaji koje daje država. Zarada je mala ako se sadi na malim površinama samo kamilicu, kaže.

Proizvodnja sljeza deset je puta isplativija od kukuruza i pšenice

-Tvrtka Herba M iz Siska, čiji je vlasnik Danijel Matić, koji radi kao izvršni direktor jedne od vodećih hrvatskih informatičkih tvrtki, ljekovito i aromatično bilje proizvodi na više od deset hektara zemljišta. “Proizvodnja ljekovitog bilja višestruko je isplativija od ratarstva. Prihod na jednom hektaru posijanom crnim sljezom deset je puta veći od prihoda na istoj površini zemljišta zasijanog kukuruzom ili pšenicom”, rekao je Matić. Dodaje da za ovu proizvodnju treba mnogo više znanja i fizičkog rada. Matić se proizvodnjom počeo baviti prije četiri godine, a mnogo mu je pomogao njegov inženjerski način razmišljanja i savjeti stručnjaka. Herba M bavi se ekološkom proizvodnjom, a na desetak ha proizvode melisu, crni i bijeli sljez, mentu, različak, sikavicu. Imaju osiguran otkup i sve proizvedene količina završe u izvozu, i to najviše u Europsku Uniju. “Nedavno smo počeli i s pakiranjem čaja od melise i sljeza za domaće tržište, rekao je Matić.

Autor: Miroslav Kuskunović / M. Piškor


Izvori

Jutarnji list


Tagovi

Hortikultura Ljekovito bilje Aromatično bilje Uvoz Izvoz Poticaji EU standard

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.