Rasadnik koji uspijeva i u teškim vremenima!

Osim proizvodnje voćnih sadnica i podloga za cijepljenje, u Displantariumu sami uspješno izrađuju razne priključne strojeve s kojima si olakšavaju i pojeftinjuju inače zahtjevnu proizvodnju koja iziskuje i mnogo ručnog rada.

I u ovim, za voćarstvo teškim vremenima, Rasadnik Displantarium iz Starog Petrovog Sela jedna je od najuspješnijih poljoprivrednih tvrtki u novogradiškom kraju, pa i šire u tom dijelu zapadne Slavonije. Na površini od sedam hektara proizvode na tisuće sadnice jabuka, krušaka, trešanja, višanja, šljiva i sveg drugog voća koje uspijeva u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Uzgajaju i božićna drvca te ukrasno drvće i grmlje.

Rasadnik Displantarium u Starom Petrovom selu

"Imamo puno vrsta, a među njima oko 450 različitih sorata, dakle velik izbor koji može zadovoljiti i najzahtjevnije kupice", kaže Zvonko Šporčić, napominjući da se njegova obitelj počela baviti rasadničarskom proizvodnjom prije dvadesetak godina. Sada se, kaže, svrstavaju među pet najuspješnijih rasadnika u Hrvatskoj.

Uz tradicionalne vrste, Šporčići proizvode i sadnice raznih sorata bobičastog i jagodičastog voća, po čemu je ovaj rasadnik prepoznatljiv. Posljednjih godina imaju i odličnu ponudu sadnica oraha, kestena i lijeske za koje vlada veliko zanimanje. Imaju, kaže naš domaćin, dosta kupaca iz susjednih država, osobito iz BiH, a ove jeseni izvezli su sadnica dunja i u Dansku.

Posebno je zanimljivo da u Displantariumu proizvode oko pola milijuna podloga za cijepljenje voća - od slabobujnih i srednjebujnih do sjemenjaka, a najveći su im kupci drugi rasadnici u Hrvatskoj. Orijentacija im je i na sadnice starih sorata jabuka i krušaka za kojima vlada sve veća potražnja.

Inovacijama smanjuju troškove proizvodnje

"Rasadničarstvo je zahtjevna proizvodnja i iziskuje mnogo ljudskog rada, pa si raznim inovacijama, konstrukcijama i vlastitom izradom strojeva i priključaka nastojimo olakšati i pojeftiniti proizvodnju u rasadničku", kaže Zvonko.

S ponosom ističe da je s bratom Ivanom i još nekim obrtnicima novogradiškog kraja napravio uklještavajući kombajn za vađenje sadnica. Htio je nešto slično kupiti, ali je na europskom tržištu takav stroj stajao oko 80 tisuća eura, a oni su ga napravili sa gotovo četiri puta manje novca. Uspješno s njime rade već tri godine, a ove godine jedan takav prodali su PP Orahovici za vađenje sadnica lijeske.

U Displantariumu se mogu pohvaliti i drugim priključnim strojevima vlastite izrade: napravili su četku za skidanje lista na sadnicama, češalj za iščešljavanje korova u rasadniku, stroj za sadnju pologa, stroj za sadnju voćnih sadnica kojim se za jedno poslijepodne može posaditi oko pet tisuća sadnica u gustom sklopu i udruge alatke i pomagala.

Heljda dohodovnija od tradicionalnih ratarskih kultura

Šporčići na devedesetak hektara proizvode ratarske kulture: najaviše pšenicu, soju i ječam. Zanimljivo je da gotovo tridesetak godina proizvode i heljdu. Ovu rijetku kulturu na slavonskim oranicama siju ponekad u optimalnim srokovima, dakle u svibnju, ali još češće kao postrnu kulturu s kojom su jako zadovoljni.

"U postrnoj sjetvi soje ulaganja su minimalna. Poslije žetve ozimog ječma svakako bi izveli mjeru prašenja strništa - oranje. Mi to činimo odmah nakon izlaska kombajna iz njive, najčešće isti dan tanjuramo i pripremimo tlo za sjetvu heljde da sačuvamo vlagu. S tom biljkom kratke vegetacije po hektaru ostvarujemo prinos od 500 do 800 kilograma, ovisno o klimatskim prilikama. Uz prodajnu cijenu od oko 8 kuna za kilogram nije teško izračunati da ona najčešće daje veći ostatak po jedinici površine od glavne kulture. Heljda u postrnom uzgoju odlična je i pčelinja paša, tako da ta skoro zaboravljena kultura u ovom dijelu Slavonije sigurno zaslužuje veću pažnju", kaže Zvonko.

Žele proširiti i modernizirati proizvodnju

U rasadniku Displantarium žele proširiti i još više modernizirati rasadničarsku proizvodnju. Nadaju se da će njihova obitelj i obitelji ljudi koje zapošljavaju moći i dalje živjeti od toga. Među ostalim žele izgraditi jedno veliko suvremeno skladište za pripremu, sortiranje, pakiranje i distribuciju sadnica. Za to su, kažu, potrebna velika ulaganja.

Nadaju se da će u tomu uspjeti sredstvima Europske unije kroz Program ruralnog razvoja, ali kažu, još nije sazrelo vrijeme za upuštanje u takve velike projekte zbog nesigurnosti ću poduzetništvu koja vlada u Hrvatskoj. Dosadašnjim velikim radom i zalaganjem svih članova obitelji - uz Zvonka koliko mogu pomažu i suprug Đurđica, kćeri Ana i Ivana i sin Bruno - Šporčići su stvorili obiteljsku tvrtku za koju smatranju da i dalje ima dobru perspektivu.