Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bezakonje samoniklog bilja
  • 05.10.2015. 10:15

Nezaposlenih Hrvata više nego smilja

Legalni berači samoniklog smilja najavili su prosvjede u nekoliko hrvatskih gradova na kojima će od Ministarstva zaštite okoliša i prirode zatražiti da se ozakoni jesenska berba i da se time prestane pogodovati stranim kompanijama te ilegalnim destilerijama, beračima i otkupljivačima te samonikle biljke.

  • 1.953
  • 135
  • 0

I sami bismo članak o smilju trebali početi nizom pitanja. Na njih vjerojatno u ratu za smilje svatko ima svoj odgovor koji je uglavnom opravdan, iako retorika otvorenim pismima i prosvjedima te šturim saopćenjima vlasti odudara od naravi same biljke. Podsjetimo zato kako je stručak smilja krasio sobe i ormare, a iz njega suha i usahla, kada bi se stvorili uvjeti topline i vlage širio se opojan miris prostorijom. Primjerice, kada bi se za blagdana u starinskim kućama otvorile i grijale sobe.

Do toga je mirisa sada lako, otvori li se kutijica od 50 mililitara cijene oko 600 kuna miriše kad treba i koliko treba, jer kozmetička industrija znade svoj posao, a i reklamira se kao sredstvo za besmrtnost ženske kože. Tako je eterično ulje smilja doseglo visoku cijenu od oko tisuću eura za kilogram, a pomodarstvo se umiješalo i u narodnu medicinu, pa se biljci uz tradicionalno dokazanu ljekovitost za žučne tegobe pripisuje sve i sva, do koristi za emocionalne probleme i slično.

U nas i mirisno smilje zaudara

Problema međutim najviše ima samo samoniklo smilje, cijena mu visoka, a nezaposlenih Hrvata više nego smilja, pa čerupanju nema kraja, a bučno ga brani pionir toga biznisa Sretan Jukić ispred sabiračke populacije. On je uložio novac u legalan biznis i glavni ciljevi rata su spriječiti ilegalne sakupljače i još više njihove prerađivače i dilere i sivoj trgovini. Drugi važan zahtjev je i jesenski period žetve, koji je navodno koristan za biljku kao oštrije šišanje za bujniji grm slijedeće godine.

Evo njegova najnovijeg sažetka. Donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2006. smilje se stavlja na popis zaštićenih vrsta i podliježe kvotama. Nakon toga Ministarstvo izdaje kvote od 1, 2, 3 tone. Beru se stotine tona, sve tvrtke lažiraju izvješća o količinama, za to navodno postoje i dokazi?

Jukić je 2009. osnovao vlastitu tvrtku. Od traženih 200, odobrava mu se 2,5 tone. Ni nakon što je podnio izvješća o berbi do 700 tona smilja, nitko od nadležnih se nije oglasio. Sve druge tvrtke i dalje lažiraju izvješća, a prema njegovim riječima, nitko ih ne sankcionira. "2008. i 2009. profesor Ivan Kolak sa još osam istraživača vrši istraživanje i izrađuje studiju o stanju bilja u Hrvatskoj, no Ministarstvo to ne uvažava.

Kada cvate smilje?

2012. se održava sastanak u Ministarstvu gdje ukidaju kvote i uvode termine branja sa tzv. stručnjacima koji odobravaju berbu smilja od 01. svibnja i kažu da tada cvate smilje, a smilje se nikada nije bralo niti počelo cvasti prije 15. lipnja. Taj sastanak sam napustio odmah na početku, sa pozdravom; Svi vi ovdje prisutni nemate pojma o smilju", kaže Jukić.

Prošle godine zabranjena berba

Nakon već donesenih Rješenja o berbi, 26. rujna 2014. zabranjena je berba na pet otoka (Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag) i skraćena jesenska berba sa 90 na 45 dana, čime svima koji se time bave nanose direktnu i indirektnu štetu, cca oko 5.000.000 eura, napominje Sretan. "Hrvatska vlada je u rujnu bila u službenom posjetu SAD-u, to je veoma važno. 2015. donose zabranu jesenske berbe bez ikakvog valjanog argumenta, bez istraživanja trenutnog stanja bilja u prirodi, bez izvršenja vlastite stručne podloge, a da bi zamazali oči javnosti, u podlozi iznose crno bijele fotografije."

Većina bere smilje van dopuštenih rokova

"Tijekom zadnjih godina, većina tvrtki, uključujući i one koje rade za Ireks aromu, beru smilje van dopuštenih rokova. Ministarstvo ih nije sankcioniralo, iako su višestruko od strane lugara, policije uhvaćeni u prekršajima. Postoje dokazi o tome, službeni u šumarijama i na policiji", tvrdi Jukić.

8. lipnja 2015., šest tvrtki, uključujući i Jukićevu zbog nepostupanja prema prekršiteljima podnijelo je kaznene prijave DORH-u i Uskoku, no do dana današnjeg nema rezultata.

Milijuni nezakonitih sadnica

"Istovremeno, masovno se sadi smilje, potpuno van Zakona, radi se o repopulaciji vrste, čupa se u prirodi i sadi po njivama, uzima se neovlašteno sjeme iz prirode i prozvode milijuni sadnica koji se uglavnom prodaju na crnom tržištu. Koliko je meni poznato, još nitko nije zatražio dozvolu za sadnju niti napravio Studiju o utjecaju sadnje smilja, odnosno repopulacije, na okoliš što je propisano Zakonom o zaštiti prirode. Postalo mi je jasno sada kad je najavljeno otvaranje velike destilerije u Dugopolju 5. listopada, o čemu se radi", kaže Sretan.

Radi se o kompaniji Young Living koja je već posadila smilje u Hrvatskoj i namjerava posaditi još tisuće hektara, zaposliti pedesetak ljudi i obezvrijediti naše samoniklo divlje smilje, ali i ostaviti desetak tisuća hrvatskih obitelji u pasivnim krajevima bez jedinog prihoda koji imaju, doslovce bez kruha, tvrdi on.

Država pogoduje stranoj korporaciji?

Moj zaključak je, kao i svih ljudi koji poznaju smilje da Ministarstvo namjerno zabranjuje berbu samoniklog smilja i pogoduje stranoj velikoj korporaciji, da je teren pripremalo lažući o tome da krave, koze, ovce pasu smilje i da postoji med od smilja. Također, ne sankcioniraju one koji beru smilje cijele godine pa se takozvano uvođenje reda odnosi samo na one koje poštuju važeći Zakon. Dokaz o tome je i navod drugih medija, gdje Sretana Jukića unaprijed proglašavaju da će postati onaj koji krši zakone Republike Hrvatske.

"Ministarstvo stalno dobiva informacije o berbi van rokova, u siječnju, veljači, svibnju i sad se bere smilje ilegalno. Ministarstvo ne želi izaći u kontrolu destilerija, a i kad izađe i nađe 50 tona svježe prerađenog smilja, kaže da je to proba, dokazi su zapisnici inspektora", jasan je Jukić. "Prošlo je 11 mjeseci da sam podnio Upravni spor protiv Ministarstva, nisu se odazvali na sudski poziv (zakonski rok je 60 dana), niti je sudac donio presudu zbog ogluhe."

Nakon godina bezakonja, uveden red?

Na istu zamolbu iz Ministarstva zaštite okoliša nam je odgovorila glasnogovornica Dijana Sušac. "Za skupljanje, trgovinu i preradu smilja smo nakon godina kaosa i bezakonja uveli red, definirali pravila i donijeli propise koji omogućuju gospodarsku aktivnost, ali tako da prirodni resursi ne budu nepovratno uništeni u par godina. Svi koji to žele mogu ostvariti pravo branja na količine koje žele, pa tako i četiri tvrtke odnosno obrta čiji su vlasnici supruga i sin Sretena Jukića.

Odluka je donesena na temelju stručne podloge Državnog zavoda za zaštitu prirode, jednaka je za sve tvrtke, obrte i osobe i cilj joj je održivo upravljanje smiljem. Upravo ove četiri tvrtke od petnaestak koje su u Hrvatskoj registrirane i bave se branjem i preradom smilja zatražile su, i odobrene su im, količine koje su desetak puta veće od svih ostalih zajedno. Niti jedan od navoda u takozvanom priopćenju ne stoji i nemamo što iz njega komentirati. Ne vidimo ni svrhu ni smisao prosvjeda ni na jednom mjestu osim kao poruku Sretena Jukića da on i tvrtke ili obrti s kojima je povezan nema namjeru poštivati zakone ove države. Na njegovu žalost, red je uveden i povratak na nered i kaos sigurno nećemo dopustiti, kojim god metodama on radio na tome."

Da i mi imamo svoje skupe kremice

Razgovarajući o toj temi s mnogo kompetentnih ljudi, od sveučilišnih profesora, poznavatelja prirode, do pionira destiliranja ulja, Ireks arome (koja se ograđuje od uplitanja u ovo sučeljavanje) zabilježili smo najčešće odgovore.

  • U prirodi brati samoniklo da, ali ne uza zaštitu u papirologiji, nego na terenu
  • Saditi polja kultiviranog smilja da, ali ne na način da negativno djeluje na prirodno okruženje

Mi bismo rekli, neka od smilja žive svi koji nemaju posla ni pretijesnu kožu na leđima pa i država koja djelotvorno treba štititi komparativne prednosti kud spada i mediteransko smilje. Tako nam je želja da i mi imamo svoje skupe kremice poput spomenute, inače sa Korzike.


Povezana biljna vrsta

Smilje

Smilje

Engleski naziv: Immortelle | Latinski naziv: Helichrysum sp.

Smilje je trajnica koja pripada rodu Helichrysum iz porodice Asteraceae, a obuhvaća preko šesto različitih vrsta rasprostranjenih diljem svijeta. Kod nas su najznačajnije vrste... Više [+]

Tagovi

Smilje Sretan Jukić Jesenska berba Ljekovito bilje Destilerije Sudski postupak Ministarstvo zaštite okoliša Pogodovanje kompanijama Ukidanje kvota Sankcije Kontrola količine Ireks aroma Kaznene prijave Young Living


Autor

Rajko Polić

Više [+]

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]