Osim što se gavez koristi u narodnoj medicini kao ljekovita biljka, gnojnica od lista ili korijena te korovske biljke odličan je pripravak za prihranjivanje voća i povrća jer je bogata kalijem i drugim mineralima, a list je pogodan i za malčiranje, osobito plodovitig povrća.
Zagrebački Gospodarski list, najstariji i najpopularniji hrvatski stručni časopis s područja poljoprivredne struke koji izlazi od 1842. godine, objavio je nedavno tekst o ljekovitim svojstvima biljke gavez.
Gavez i njegovi pripravci danas se koriste samo izvana, kod rana, lomova, uganuća, podljeva, reume, gihta i atritisa. U narodnoj medicini najčešće se koristi tinktura, mast i oblozi od korijena gaveza, a ponekad i od lista. Recepture su brojne pa se i količine sastojaka dosta razlikuju, a najčešće nisu niti navedene, a navodimo neke od jednostavnijih.
Svježi gavezov korijen dobro oprati i četkom očistiti od nečistoća. Sitno ga narezati i njime napuniti staklenku sa širokim grlom (npr. ona od krastavaca) skoro do vrha. Preliti rakijom (rakija mora prekrivati korijenje) i močiti 3-4 tjedna u blizini izvora topline. Nakon toga procijediti i koristiti za masažu bolnih mjesta.
U 500 grama zagrijane, neslane svinjske masti umiješati 150 g (može i više) sitno nasjeckanog korijena gaveza i pržiti na laganoj vatri oko 10 minuta. Ostaviti stajati preko noći, a sljedećeg dana masu zagrijati toliko da se mast otopi i preko višestruko složene gaze procijediti u odgovarajuće posudice, staklene ili plastične (ne metalne). Po želji prije cijeđenja ukapati u mast nekoliko kapi eteričnog ulja lavande ili ružmarina. Čuvati na hladnom mjestu.
Zanimljivo je da je gnojnica od gaveza odlična za prihranjivanje, osobito za plodovito voće, ali i za voćnjake i vinograde, jer jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Gavez sadrži kalcij, kalij, fosfor, željezo, magnezij, sumpor, bakar, cink, selen i germanij (organski oblik) pa i B-vitamine.
O dobrim iskustvima u spravljanju gnojnice od gaveza čuli smo i od nekoliko proizvođača koji se bave ekološkom proizvodnjom voća i povrća. Ivan Pelin, vlasnik Ekološkog gospodarstvu Pelin iz Petrijevaca kod Osijeka, godinama koristi tu tzv. korovsku biljku za spravljanje gnojiva. Ona je, kako ističe, osobito bogata kalijem. Kombinacijom gaveza, koprive koja ima dušika i sljeza koji je bogat fosforom, dobije se odlična kombinacija miješanog organskog gnojiva sa najvažnijim hranjivima potrebnim biljkama. Ivan kaže da se gnojnica dobiva natapanjem lista gaveza u vodi u omjeru 1 kilogram lista te biljke i 10 litara vode. Ostavi se dok lišće ne istrune, a može se početi koristiti kada gnojnica prestane pjeniti.
Za zalijevanje biljaka tako dobivena gnojnica upotrebljava se razrijeđena sa vodom: na 1 litru gnojnice treba uzeti 10 litara vode i izmiješati. Za prskanje se pravi puno manja kocentracija -1%. Dakle, jedna litra gnojnice pomiješa se sa 100 litara vode. Ivan nam je objasnio i drugi, manje poznat postupak dobivanja gnojnice od gaveza.
"Ovih dana ići ću vaditi korijenje gaveza. Zatim ću ga oprati i napraviti macerat. Drvenim batom istucat ću taj korijen da iscuri sluzava tvar koja ima puno kalija i tako zdropljenom masom napunit ću plastičnu kantu od boje (oko 15 litara), a onda ću ju napuniti vodom do vrha. Kada odstoji do proljeća, za prskanje se priprema mješavina litre tog macerata sa 100 litara vode. Jabuke prskam dva puta: krajem svibnja i krajem lipnja ili početkom srpnja", kaže Ivan. Dodaje da je ta gnojnica odlična i za rajčice, krastavce, tikve. Inače, kaže da sa gnojnicama od gaveza, koprive i drugog bilja ne treba prskati više od 2-3 puta.
I Mirjana Latinović iz Nove Gradiške, članica Udruge Živa zemlja, godinama koristi gnojnicu od lišća gaveza i vrlo je zadovoljna rezultatima.
"Počela sam pripremati tu gnojnicu još prije 15-ak godina, nakon prvih radionica koje je organizirala poznata eko vrtlarica Zlata Nanić, dakle otkako sam prešla na organsku proizvodnju. Koristim ju u povrtnjaku, odlična je za plodovito povrće: rajčice, tikve, papriku. Imam i dobra iskustva s tom gnojnicom u voćnjaku i vinogradu. Svježi listovi jako su dobri za malčiranje spomenuto povrća i to uvjek radim ako imam dovoljno gaveza", kaže Mirjana. Dodaje da je posadila gavez kako bi joj se ta korisna biljka uvijek našla pri ruci. A sadnja je vrlo jednostavna jer se mogu posaditi dijelovi korijena isječeni na dužinu 2-3 centimetra. Mirjana ističe i ljekovita svojstva gaveza, pa od njega pripravlja i kreme i tinkture.
Slično smo o vrijednostima gaveza kaže i Snježana Pešut Pilon, više stručne savjetnica za ekologiju Poljoprivredno-savjetodavne službe Požeško-slavonske županije. Ističe njegovu vrijednost upravo zbog kalija i preporučuje gnojidbu osobito u organskoj proizvodnji te dodaje da se povrće može malčirati i sa suhim mljevenim listom gaveza.
Budući da je od prošle godine i naš OPG Hudolin u ekološkom upisniku i mi smo u našim voćnjacima počeli koristiti gnojnicu od gaveza i koprive. Ove godine za gnojidbu i zaštitu koristit ćemo još neke biljke pogodne za ishranu voća.
Prošle godine probno smo posadili gavez između mladih voćaka i vrlo smo zadovoljni njegovim razvojem i porastom, tako da ćemo već ove godine imati dovoljne količine tog korisnog bilja, ali ne mislimo na tome stati nego ćemo proširiti površine pod njim. Proširit ćemo i površine pod crnim i bijelim sljezom, pelinom, ali i nekim ljekovitim biljem: matičnjak, nekoliko vrsta metvice, neven, lavanda.
Nastojat ćemo što bolje iskoristiti zatravljeni voćnjak za proizvodnju lisne mase za gnojnice, ali i za miješanje te mase u komposne hrpe, da bi dobili što kvalitetniji kompost.
Foto: vladteodor/bigstock.com
Fotoprilog
Tagovi
Autor
