Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ukrasno i ljekovito bilje
  • 04.07.2014. 14:55

Berba smilja - miomirisi u dalmatinskom kršu

U jeku je berba smilja u Hrvatskoj, tog miomirisnog autohtonog ljekovitog bilja. Stručnjaci ističu njegovo eterično ulje koje, kažu, djeluje protiv bora, te da je i protuupalno, pomažući i kod nadutosti, bolesti jetre i žučnog mjehura, a korisno je i za inhaliranje kod tegoba u dišnim putovima.

Foto: Nedjeljko Musulin
  • 37.317
  • 1.803
  • 0

Žeteoci i berači ljekovitog bilja ovih dana, baš kao tijekom svibnja i lipnja, imaju pune ruke posla gotovo u cijeloj Dalmaciji, posebice u priobalju i na otocima te u vrtačama i dolcima primorskih planina Rilića, Biokova, Mosora, Kozjaka, ali i na prisojima južnih predjela Dinare, Svilaje, Kamešnice, berući i žanjući kadulju i smilje. Zveckaju srpovi, škare, noževi te se osjeća prava jematva i miomirisi prirodnog autohtonog ljekovitog bilja u dalmatinskom kršu, što ga je podarila priroda. Posljednjih godina zapažene su i plantaže aromatičnog bilja koje su poljoprivrednici podigli, ne samo u Dalmaciji i u inim krajevima Lijepe naše, nego dakako i u predjelima Hercegovine, poput smilja, lavande, kadulje. No smilje i bosilje je opjevano u narodnim pjesmama, koje berači pjevuše dok ga beru primjerice "kad se smilje na bosilje smije".

U jeku berba smilja u Hrvatskoj - miomirisnog autohtonog ljekovitog bilja

Čini se kako su na izmaku ovogodišnjeg proljeća i pragu ljeta toliko oživjeli brdsko-planinski prostori dalmatinskog krajobraza, kao nikada do sada zahvaljujući aktivnostima, najprije berača šparoga i jestivih puževa, zatim berača i žeteoca kadulje (najljekovitijeg bilja), smilja. Kao da mnogima od njih i nisu smetale kasnoproljetne i lipanjske kiše kakve prijašnjih godina, pamte vremešniji ljudi, nisu padale, niti su toliko doživljavali kasnoproljetni snijeg, mraz, niske temperature, jake vjetrove poput bure, što se negativno odrazilo i na ljekovito bilje. No mnogi za smilje kažu kako je to aromatično bilje "božanstveni miris" u miljeu tradicionalnog travarstva te da njegovo eterično ulje djeluje protiv bora, tvrdeći kako ono revitalizira i generira kožu. Tako je, tvrde znalci, parfemski miris smilja primamio ljude i na svoju kozmetičku uporabu.

Smilje uoči berbe

Međutim, mnogi su ljubitelji prirode, turisti, putopisci i ovogodišnjeg proljeća te početkom ljeta na prostoru satkanom od kamena i krša u zemljama Sredozemlja, na hrvatskim otocima poput Korčule, dakako i znatno šire preko Sicilije i Korzike te na prostoru do Španjolske, odmarali oči i na žutim oazama smilja ispod sunca, bilježeći i odnoseći te prekrasne slike u videozapisima, kamerama, fotoaparatima. Vole reći kako su ih milijuni cvjetova smilja podsjetili i na plantaže suncokreta u ravnoj Slavoniji, kao i na živopisne predjele rascvjetale brnistre također sa žutim cvjetovima u priobalju tijekom proljeća te da će im prelijepi krajobrazi ostati u trajnom sjećanju, baš kao i žute slike smilja posjetiteljima Hercegovini koja je također poznata po tom samoniklom i plantažnom njegovanom bilju. Ono uglavnom raste uglavnom raste u toplim primorskim krajevima - na otocima, u priobalju, ali i na predjelima dalmatinskog zaobalja koja su izložena suncu i toplini. No smilje, prema tvrdnjama stručnjaka, zahtjeva i puno prirodnog svjetla i topline, a najviše mu odgovaraju laka i propusna tla.

Milijuni žutih cvjetova smilja dodatno uljepšavaju dalmatinski krajobraz

Što se pak tiče uzgoja smilja, stručnjaci upozoravaju kako se ono, kao višegodišnja kultura, ne sadi u plodoredu te da na istoj zemljanoj površini može biti najmanje 5 i najviše 8 godina. Ako je površina tla zakorovljena višegodišnjim korovom, preporučuju kako isto tijekom ljeta treba više puta oprašiti, zatim tijekom jeseni obaviti oranje na dubini do 30 centimetara. Dodaju kako se smilje presađuje također tijekom jeseni, najčešće u listopadu, dok se proljetno sađenje tog ljekovitog aromatskog bilja obavlja u ožujku, odnosno najkasnije u prvoj polovici travnja. Što se pak tiče njege, ističu kako ona obuhvaća okopavanje, prehranjivanje te eventualno navodnjavanje. To se odnosi na smilje koje poljoprivrednici uzgajaju na svojim zemljištima, plantažama. Žetva smilja za proizvodnju eteričnog ulja, koje se dobiva destilacijom, vrši se rezanjem cvjetova na visini stabljike od 7 do 15 centimetara. Poljoprivredni stručnjaci računaju da se na površini od jednog hektara dobije oko 3.500 - 4.000 kg suhih, odnosno oko 7000 - 8000 kg svježih cvjetova smilja, dok je prinos eteričnog ulja od 8 do 12 kg ulja po hektaru.

Smilje sazrelo za žetvu

Poznato je da u cvjetovima smilja ima malo eteričnog ulja, a doista je riječ o biljci koja najviše ljubi suhu i toplu klimu, ali je otporna i na niske temperature. Riječ je o višegodišnjoj zeljastoj biljci iz porodice glavočika koja naraste od 40 do 80 centimetara visine (uglavnom u plantažnom uzgoju), a sjeme joj je sitno, izduženo, gotovo crne boje. Smilje je u puku Dalmacije poznato i kao 'cmilje', žuto smilje, a ponegdje i kao stepsko smilje. Ime te biljke potječe od grčke riječi "helis" (sunce) i "charisos" (zlato), listovi joj zadržavaju žutu boju i nakon sušenja. Neki poljoprivrednici u Dalmaciji su posljednjih godina krenuli i plantažnom sadnjom aromatičnog bilja, a oni kod Kistanja ga uzgajaju i u maslinicima - sve radi njegove sve veće potražnje na tržištu. Doznaje se kako je baš ovih dana zapažena i silna, neočekivano velika navala neverziranih, nevještih berača smilja i bosilja te ostalog aromatičnog bilja, primjerice na otoku Pagu. Zapaženo je kako oni, čupajući biljke, uništavaju osebujnu mediteransku vegetaciju koja je iznimni sastojak ispaše za paške ovce, kao specifični segment ovčjeg mlijeka pa tako i čuvenog paškog sira. Zato najviše negoduju vlasnici stada ovaca odnosno proizvođači ovčjeg mlijeka, ali i proizvođači mliječnih proizvoda, znajući kako bez smilja i bosilja nema ni pravog paškog sira.

Neočekivano velika navala berača smilja u Dalmaciji i zemljama Sredozemlja

Čini se kako se mnogi berači u krajevima naše zemlja ovih dana dokazuju u berbi aromatskog bilja i reklo bi se kao da su "svi u smilju". Kad god je lijep dan, berači odlaze u berbu tog aromatičnog bilja još prije sunca ne bojeći se i zmija ljutica, primjerice poskoka kojih je ove godine - kažu pastiri, lovci, šumari i planinari - više no ikada, vjerojatno i zato što je prethodna zima bila iznimno blaga. Tek neki od njih su se pravilno zaštitili gumenim čizmama, i rukavicama, jer nitko ni od njih ne zna gdje ih sve vreba poskok u dalmatinskom kršu koji izlazi iz svog staništa još s prvim jutarnjim sunčanim zrakama. Znajući to, svi su berači koji ponegdje na terenu tragaju za razbacanim samoniklim biljem, i dodatno oprezni. Kažu kako su posve rijetki ujedi poskoka tijekom ovogodišnjeg proljeća i ljeta u toplom i miomirisnom dalmatinskom podneblju.

Potraga berača za

autohtonim ljekovitim biljem

Prvi se berači smilja iz berbe, primjerice u selu Macure kod Kistanja, vraćaju kući oko 10 sati napunjenih vreća tog aromatičnog bilja, umorni i oznojeni. I tako se mogu vidjeti gotovo svakog lijepog sunčanog dana, a svima je cilj kako što prije doći do otkupne stanice, prodati smilje i odmah uzeti novac. Kažu kako ustaju u oko 5:30 ujutro, potom odlaze u prirodu i svaki od njih do deset sati ubere oko 50 kilograma smilja, dakako i više, ako ima tog aromatičnog bilja. Dodaju kako pri berbi koju, tvrde, stručno obavljaju, uglavnom koriste oštre škare, srpove, noževe, poručujući da se ne smije čupati korijenje niti jedne višegodišnje aromatične biljke - kadulje, smilja - kako bi i idućeg ljeta imali što brati, zatim i više godina. "Za oko četiri sata rada naberemo oko 50 kilograma smilja, ali katkada i više, ako ga ima. Samo za to moramo obići veli teren, često prelaziti i gomile kamenja te se penjati i po liticama, jer ta biljka kao rijetko koja raste i na kamenu. Ovaj se posao itekako isplati, jer je otkupna cijena smilja čak 9 kuna za kilogram", ističu berači smilja iz Macura.

Stručnjaci poručuju na pravilno branje smilja, a nikako se ne smije čupati stabljika

Zato se i ne treba čuditi što je ovih dana gotovo cijela Dalmacija preplavljena beračima ljekovitog bilja, posebice smilja i bosilja, i čini se pak kako su "svi u smilju". Procjenjuje se da na prostoru od zaleđa Zadra do Dubrovnika, uključujući i Kvarner, sada bere ček više od 4.000 berača, ne računajući one u kontinentalnom dijelu Lijepe naše. Svi manje-više ističu kako im je zarada odlučna pa na trenutke zaborave trud koji su do sada uložili u berbi aromatičnog bilja. Kao da su i od straha oslobođeni oni koji su se bojali od mogućeg ujedan poskoka te inih zmija ljutica čije je stanište baš u dalmatinskom kamenjaru, gdje najviše raste smilje i bosilje, kadulja. "Ako berači samo lutaju u prirodi, onda neće ništa naći niti će moći išta ubrati. U prednosti su oni koji dobro poznaju teren i gdje ima ljekovita bilja, primjerice busenja smilja. Onda se ne gubi toliko vremena u traženju pa ovaj posao ne predstavlja problem. Otkup je ubranog smilja (os)siguran, zajamčen, cijena je neočekivano dobra, čak bolja no što smo očekivali - odlična je. Novac dobijemo odmah što nas dodatno motivira u ovom sezonskom poslu. Za onog tko može, hoće i želi raditi ovaj posao, lakše zarade na berbi smilja nema nigdje u svijetu", ističe Nikola Macura.

Busenja smilja tik uz more

Doima se kako su se u Dalmaciju slili berači aromatičnog bilja iz cijele Hrvatske pa i to govori kako su zajamčeni otkup, dobra cijena i redovita isplata - najprofitabilniji je posao. Ne govori li to također kako je i gospodarska kriza, očito, uzela još više maha, ispraznila kućne proračune i dodatno osiromašila naše obitelji pa gotovo svi traže dodatnu zaradu. A Milivoj Macura, jedan od najvećih otkupljivača smilja, ističe kako se cijena jednog kilograma eteričnog ulja od smilja ove godine na inozemnom tržištu prodaje čak po 1.600 - 1.700 eura. Samo u njegovoj tvrtki za branje smilja dobilo je odobrenje 400 berača. Mnoštvo je berača i na području od Bjelovara do Varaždina. Inače, u akciju berbe smilja uključili su se ljudi gotovo svih profila kao rijetko kada tijekom proteklih godina.

Samoniklo bilje može se brati samo uz posebne dozvole Ministarstva okoliša SR

"Samoniklo se bilje može brati samo uz posebne dozvole Ministarstva okoliša RH koje dopušta i određuje termine za berbu, a ove godine je sezona smilja predviđena u razdoblju od 15. lipnja do 15. kolovoza. Ali je najbolje vrijeme za berbu smilja je oko 1. srpnja, s tim da se ne bere kada pada kiša. Zapravo, bere se tek nakon prestanka kiše jer od trenutka ubranog smilja dobijemo najbolji postotak ulja. Naime, ulje od smilja je iznimno značajna sirovina u farmaceutskoj industriji. Kilogram ulja od tog aromatičnog bilja na inozemnom tržištu postiže vrtoglave cijene. No da bi se dobio kilogram ulja od te biljke, potrebno je oko 700 kilograma ubranog smilja", ističe Milivoj Macura.

Uskladištena suha kadulja čeka otkupljivače

Stoga ni njega ne čudi činjenica što se sve više ljudi odlučuje na vlastite nasade, čak i privatne plantaže smilja i drugog aromatičnog bilja, računajući kako im se više isplati uzgajati smilje, nego bilo koje povrće. Upućeni kažu kako je samo minule godine, primjerice u BiH, vrijednost proizvedenog smilja bila gotovo na razini proizvodnje mladog krumpira i zelene salate. Zapravo, Bosna i Hercegovina je godine 2013. izvezla proizvode od te ljekovite biljke u vrijednosti više od dva milijuna KM. Stručnjaci ističu kako je ta mediteranska samonikla biljka ljekovita te da djeluje "protuupalno pomažući kod nadutosti, bolest jetre i žučnog mjehura, a korisna je i za inhaliranje kod tegoba u dišnim putovima". Na tržištu je osobito cijenjeno dalmatinsko i hercegovačko smilje. Prema riječima prof. dr. sc. Nezira Tanovića s Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, u Hercegovini ima nekoliko plantaža smilja. Računa kako su potencijali aromatične biljke iznimno veliki poručujući da se moraju što prije iskoristiti. Riječ je, zapravo, o mediteranskoj biljci koja državi može donijeti golemu materijalnu dobit, a to je istaknuto i na nedavno održanom okruglom stolu pod nazivom "Smilje u Bosni i Hercegovini".

Zadovoljni berači smilja poručuju kako je posao itekako isplativ

"Za oko 45 minuta ili sat vremena rada možemo ubrati i napuniti punu vreću smilja od 30 kilograma", dodaje Jovan Štrbac, a njegove riječi potvrđuju svi berači. No, vrlo je važno kako ubrati smilje. Neki berači to ne znaju pa zato rade štetu sebi i prirodi. "Ta se biljka bere dok je zelena, reže se srpom, škarama ili oštrim nožem na visini oko 7 centimetara od zemlje, njezin se korijen nikako ne smije čupati. Nakon što se ubere smilje ne smije dugo stajati, poželjno ga je što prije preraditi otkupnoj stanici", ističu u samoborskom kraju.

Smilje na dalmatinskom kamenu

Ondje u preradi smilja u eterično ulje pomaže Braniteljska zadruga SB iz Samobora, čiji upravitelj ističe kako se nastoji ostvariti što bolja suradnja s ljudima tog kraja za zajednički život i boljitak. Inače, tamošnja pokretna destilerija radi cijeli dan, proces proizvodnje ulja relativno je kratak, a sirovine sada ima dostatno. "Cijeli proces proizvodnje od uključivanja para-generatora do završetka, dok ima ulja u bilju, traje do dva sata odnosno oko 120 minuta. U ljetnim mjesecima potrebno je osigurati oko 700 - 750 kilograma ubranog smilja za kilogram ulja. Kemijske analize hrvatskog smilja pokazuju kako je ono jedno od najkvalitetnijih u svijetu pa ne čudi da glavnina takvog proizvedenog ulja završi u izvozu odnosno na vanjskom tržištu", ističe upravitelj Braniteljske zadruge SB iz Samobora.

Foto: Nedjeljko Musulin


Povezane biljne vrste

Kadulja

Kadulja

Sinonim: Ljekovita kadulja, žalfija, šalvija | Engleski naziv: Shop sage | Latinski naziv: Salvia officinalis L.

Kadulja ima raznoliku namjenu, no najčešće se upotrebljava za dobivanje eteričnog ulja. Čaj od kadulje služi za obloge za rane te za ispiranje usta i grla radi dezinfekcije.... Više [+]

Smilje

Smilje

Engleski naziv: Immortelle | Latinski naziv: Helichrysum sp.

Smilje je trajnica koja pripada rodu Helichrysum iz porodice Asteraceae, a obuhvaća preko šesto različitih vrsta rasprostranjenih diljem svijeta. Kod nas su najznačajnije vrste... Više [+]

Lavanda

Lavanda

Sinonim: lavandula, lavandl, lefendel | Engleski naziv: Lavender | Latinski naziv: Lavandula sp. (Miller)

Lavanda je vrlo omiljena ukrasna biljka, a sve se više uzgaja i plantažno. Nema velikih zahtijeva u pogledu kvalitete tla, uzgoj joj je vrlo ekonomičan, a može poslužiti i kao... Više [+]

Tagovi

Ljekovito bilje Žetva smilja Kadulja Smilje Bosilje Aromatično bilje Dalmacija Lavanda Autohtono ljekovito bilje Miomirisi Berači smilja Žeteoci Eterično ulje Kozmetička industrija Travarstvo Sredozemlje Žuti cvjetovi Dalmatinsko zaobalje