Zar poljoprivrednici uzalud prijavljuju štetu?

Jaki mraz koji je 26. ovog mjeseca zahvatio neke dijelove Hrvatske, načinio je veliku štetu. Nekim poljoprivrednicima, osobito voćarima i vinogradarima, uništio je gotovo cijeli ovogodišnji rod, ili barem glavninu planiranog, a stradale su i neke ratarske i povrtlarske kulture.

Na lokacijama gdje su niske temperature dosezale i do -5, -6 celzijevih stupnjeva nije pomglo ni dimljenje. Nažalost, mali broj voćara ima nasade s antifrost sustavima.

Doznajemo da u nekim županijama pripremaju proglašenje elementarne nepogode, ali većina poljoprivrednika s kojima smo razgovarali ne vjeruju da bi im to moglo značajnije pomoći. Barem prema nekim iskustvima iz prošlih godina.

Od Željka Burazovića, pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Brodsko-posavske županije u kojoj je mraz također poharao dio poljoprivrednih usjeva, osobito u zapadnom dijelu, doznali smo da su do sada zahtjeve za proglašenje elementarne nepogode podnijele dvije općine: Rešetari i Staro Petrovo Selo. Štetu su pretrpjeli i poljoprivrednici s područja Grada Nove Gradiške te općina Okučana, Gornjih Bogićevaca, Dragalića, Cernika, Nove Kapele i drugih.

Šteta 200 milijuna kuna - a nije isplaćena ni jedna kuna!

"S obzirom da su štete velike i evidentne na voćnjacima i vinogradima, ali i nekim ratarskim i povrtlarskim kulturama, naša županija će vjerojatno proglasiti stanje elementarne nepogode od mraza", kaže Burazović. Dodaje da će se sljedeći tjedan više znati hoće li nepogoda biti proglašena za područje cijele županije ili za samo neke općine i gradove.

"Ako proglasimo elementarnu nepogodu, opet će trebati odraditi velik posao utvrđivanja i procjena štete na terenu, a bojim se da ćemo proći kao i prošle godine kada smo proglasili nekoliko elementarnih nepogoda od poplave, tuče i suše. Prema našim elaboratima koje smo poslali Ministarstvu financija i Ministarstvu poljoprivrede ukupna šteta procjenjena je na oko 200 milijuna kuna, a do današnjeg dana u našu županiju na račun tih šteta nije stigla ni jedna kuna", kaže pročelnik Burazović.

Oštećenicima prolongirati plaćenje obveza

Siniša Hoborka, poznati vinogradar iz Nove Gradiške kaže da u 11 godina, koliko se bavi vinogradarstvom, nikada do sada nije doživio ovakvu katastrofu - ni od mraza ni od drugih elementarnih nepogoda.

"Mislim da je šteta i do 90% i prijavit ću je mjerodavnima u gradu. Ne očekujem nikakvu pomoć, ali da barem bude evidentirano, da kasnije mogu dokazati zašto ove godine nema grožđa u vinogradu."

"Zanimljivo je, kod nas nedavno padala tuča, zbog mraza su stradali voćnjaci, ali neke ratarske kulture i povrće, ali nitko do sada nije prijavio štetu. Vjerojatno su prema dosadašnjim iskustvima uvjereni da neće ništa ni dobiti. Ako se ovih dana ljudi prijave i ako vidimo da ima elemenata, podnijet ćemo zahtjev Županiji", kaže Zvonimir Karlik, načelnik općine Dragalić. Ističe da je u državnom proračunu osiguran nekakav simboličan novac, koji nije dostatan za pomoć poljoprivrednicima čije je usjeve poharala elementarna nepogoda.

Tomislav Krpina iz Popovače kaže da ne vrijedi ni podnositi zahtjeve za pomoć i milostinju, ali da bi mjerodavni poljoprivrednicima koji su izgubili sav ovogodišnji urod mogli prolongirati plaćanje nekih novčanih obveza (zakupa i slično).

Kome ipak prijaviti štetu?

Bez obzira hoće li biti barem malo obeštećeni, poljoprivrednici koji su pretrpjeli veću štetu trebali bi to javiti mjerodavnima u svojim općinama ili gradovima. Ako su štete na usjevima i trajnim nasadima značajnije, općine i gradovi podnijet će zahtjeve za proglašenje elementarnih nepogoda svojim županijama. Nakon proglašenja elemementarne nepogode, poljoprivrednici su dužni u roku osam dana prijaviti štetu, a onda povjerenstva (općinska i gradska) procjenjuju štetu.

Na temelju prikupljenih procjena koje dobiju od općina i gradova, mjerodavni u županiji pripremaju elaborat o procjenjenim štetama i šalju ga Ministarstvu financija i Ministarstvu poljoprivrede. Prema čl. 31. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda "Pomoć iz državnog proračuna odobrava se i usmjerava općini, gradu ili županiji na čijem području je nastala elementarna nepogoda. Sabor Republike Hrvatske može pomoć odobriti iznimno i pravnoj osobi ako je šteta takvih razmjera da je nužna veća i žurna pomoć, a Vlada Republike Hrvatske u slučaju iz članka 33. stavka 3. ovoga Zakona."

U nedjelju, 1. svibnja, počinje sezona obrane od tuče, pa bi to moglo smanjiti ili barem ublažiti posljedice te nepogode koja nekada poljoprivrednicima načini također veliku štetu. Čini se da je uz skupo natkrivanje voćnjaka mrežama protiv tuče i osiguranje usjeva jedna od opcija kako spasiti barem dio prihoda, no to je već neka druga priča.