Raste trend proizvodnje ljekovitog bilja!

Potražnja za ljekovitim i aromatičnim biljem u stalnom je porastu pa se javlja sve veći broj proizvođača zainteresiranih za proizvodnju takvih kultura. Potvrđuje to i podatak da je u Hrvatskoj 2002. godine aromatično i ljekovito bilje bilo zasijano na 2.622 ha dok su se protekle godine te površine povećale na više od 4.000 ha. Naviše se uzgaja kamilica, na koju otpada čak 85 posto ukupne proizvodnje, a slijede kadulja, lavanda, menta, buhač, mažuran, korijandar i vrijesak. Svoje mjesto na tržištu ljekovitog bilja pronalazi i smilje, biljna kultura koju je tržište prepoznalo kao novi potencijal.

Kamilica najrasprostranjenija!

Kamilica je jedna od biljaka koja je u toj proizvodnji najzastupljenija. Riječ je o samonikloj biljci, jednogodišnjoj vrsti koja se može uzgajati kao monokultura, ali se ne preporučuje intenzivan uzgoj duže od dvije godine. Ova biljka obiluje aktivnim tvarima, a glavni sastojci su lako izdvojivo eterično ulje, 0,3 do 1,3 posto. Berba obično počinje u zoru i traje do zatopljenja jer se kamilica koja se kasnije bere lako grije, a time se povećavaju i gubici. Moguće ju je brati ručno, uz pomoć specijalno napravljenih češljeva, ali se danas za berbu sve vše koriste strojevi. Najčešće su to žitni adaptirani kombajni ili berači koji su specijalno rađeni za ovu priliku, a predstavljaju jeftiniju varijantu berbe.

Prema navodima Glasa Slavonije, najveći dio kamilice proizvedene u Hrvatskoj plasira se kao gotov "čaj" na tržište Europske unije i to u Njemačku, Veliku Britaniju, Italiju, Francusku, a bilježi se i plasman u Izrael i Rusiju. Ostatak proizvodnje u obliku pakiranih čajeva (filtar-vrećice i rinfuza), završava u proizvodnji velikih hrvatskih brandova, a u posljednje dvije godine u Hrvatskoj se pakiraju čajevi i za kanadsko tržište.

Strpljenje i upornost ključni u proizvodnji!

U proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja morate imati realna očekivanja. Spremnost na veliki trud i naporan rad bez velikih rezultata odmah na početku, ključna je za proizvodnju ove vrste. Ipak, ukoliko imate viziju i ustrajete u ovom poslu, od svog rada mogli biste pristojno živjeti. Hrvatski proizvođači susreću se i sa problemom nepostojanja regionalizacije poljoprivredne proizvodnje te needuciranosti susjednih proizvođača u korištenju sredstava za zaštitu bilja, što utječe na mogućnost proizvodnje ekološki certificiranog proizvoda te otežava njegov plasman na vrlo zahtjevno tržište. Dodatan problem malim proizvođačima stvara i plasman proizvoda u velike trgovačke lance. Naime, pozicioniranje na njihove police malim je proizvođačima preskupo, a velikim lancima, uključujući i one specijalizirane za ekološke proizvode, jeftiniji su uvozni proizvodi koji čine barem 90 posto njihove ponude. Domaći su se proizvođači zato orijentirali na prodaju domaćim preprodavačima ili malim trgovinama, a svoju priliku za prodaju i promociju proizvoda vide u brojnim sajmovima.

Proizvodnja ljekovitog bilja u porastu i u susjednim zemljama!

Povećanje površina zasijanih aromatičnim i ljekovitim biljem bilježi se i u susjednoj BiH i Srbiji. Budući da BiH iz svoje proizvodnje osigurava tek 25 posto potrebnih količina ljekovitog bilja, a ostatak uvozi, jasno je da na tom tržištu postoji ogroman potencijal za rast i napredak. Brojni proizvođači koji su se, umjesto klasičnih kultura poput pšenice i kukuruza, okrenuli proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja, smatraju kako je ova proizvodnja profitabilnija. Osim toga, predviiđa se da će se trend rasta nastaviti. Srbija također ima velike potencijale po tom pitanju. Prirodni uvjeti za proizvodnju ljekovitog bilja naklonjeni su i ovoj zemlji pa se i tamo bilježi porast ove vrste proizvodnje. Mnogi smatraju da donosi veći, brži i lakši profit od proizvodnje ostalih kultura. Ipak, još uvijek se radi o malim površinama u odnosu na potencijal kakav na tržištu ima proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja.

Foto: freedigitalphotos.net