Malčiranje - održivi način tretiranja zemljišta

Način na koji konvencionalna poljoprivredna proizvodnja tretira zemljište nije održivo, a bez zdravog zemljišta, nema ni zdravog proizvoda. Ako se osvrnete oko sebe, zavirite na livadu ili u šumu, vidjet ćete da zemljište nije golo, zapravo, slabo da ćete ga i primijetiti, jer je prekriveno vegetacijom karakterističnoj za taj eko sustav.

U rano proljeće, dok je zemljište u šumi još uvijek prekriveno lišćem koje su stabla odbacila u jesen, krenut će se pojavljivati prve proljetnice. One su čekale svoje vrijeme i iznikle su. Novi život je nastao, a biljne zajednice se dalje tijekom godine smjenjuju jedna za drugom. Kroz proces kruženja tvari i protoka energije, životni ciklus se nastavlja.

Neodrživi način tretiranja zemljišta

U posljednjih nekoliko desetljeća, uz masovnu poljoprivrednu industrijsku proizvodnju, otišli smo predaleko u neodrživom načinu tretiranja zemljišta i njegovoj degradaciji.

Istražujući alternativnije pristupe poljoprivredne proizvodnje, počela sam eksperimentirati u vrtu sa metodama koje uopće ili u jako maloj mjeri mehanički tretiraju zemljište prilikom obrade. Iako su to i bili moji počeci u proizvodnji povrća za vlastite potrebe, odlučila sam pokušati s nečim što mi se čini prirodnijim i logičnijim. Kada nekome kažem da ne orem već treću godinu, niti štijem, uglavnom ljudi ostaju u čudu, jer je taj način tretiranja zemljišta za većinu ljudi jedini koji znaju i jedini koji se čini moguć.

U jesen, kada se većina kultura diže sa zemlje, a to može potrajati sve do studenog (uz klimatske promjene u kojima se nalazimo, gdje nije sigurno kada će početi prvi mrazevi, dosta toga preživi i daje plodove duboku i u studenom), zemljište prekrijem sijenom i/ili slamom. Sloj je između 5-10 centimetara visok, ali što je ovaj sloj deblji, toliko je manje posla u proljeće.

U proljeće (ovisno o vremenskim prilikama, kulturi koja se sije i njenim zahtjevima za vlagu i toplinu) polako oslobađam gredice. Ja sam formirala gredice, toliko da mogu imati ograničene staze, a način na koji ćete organizirati svoj vrt uopće nije bitan, to radite kako vam odgovara. Prekrivač od sijena/slame, možete potpuno skinuti sa gredice p kad završite sjetvu vratiti, a možete samo maknuti red na kojem ćete sijati.

Ovaj sloj se za par mjeseci već skoro 2/3 smanjio, odnosno razgradio. Ja obično skinem sve da se malo prosuši, jer zemljište ispod prekrivača je jako vlažno. Za kulture kojima je potrebna viša temperatura je bitno da malo ranije uklonite malč kako bi se zemljište ugrijalo, jer je ispod malča zemljište hladnije. Kad skinete malč, primijetit ćete nešto pirike (Agropyrum repens) ili nekih drugih vrsta koje se kod vas javljaju, ali sve to vrlo brzo uklonite ručno.

Zemljište ispod malča je već obrađeno, najveći dio posla su odradile gliste, ali tu su i drugi manji organizmi koji pomažu razgradnju organske tvarii svojim prolaskom kroz zemljište ga ruju, tako da ćete redove ili kućice za sijanje pripremiti ručno bez ikakvih problema. Obično direktno u redove dodam malo komposta kao prehranu, ali nekad i to nije potrebno, ovisno jesam li to već u jesen odradila.

Malč sprječava ispiranje minerala

Zemljište možete prekrivati sa raznim materijalima, organskim ili sintetičkim, onim što vam je dostupno. Organski materijali (sijeno, slama, lišće, otkos trave, drvna sječka, piljevina, karton) su dobri jer se istodobno i razgrađuju i obogađuju zemljište hranjivim tvarima, zbog čega ne treba zemljište ostavljati golo. Na početku sam već spomenula kako je to u prirodnim eko sustavima i kako sve savršeno funkcionira. Da, poljoprivredne površine jesu umjetni eko sustavi u kojima vrijede neka posebna pravila, ali održavajući umjetne sustave što više u prirodnijoj ravnoteži, može biti više dobro, nego loše, ukoliko nam je naravno stalo da očuvamo taj značajan resurs koji nam omogućuje prehranu i prehrambenu neovisnost.

Zemljište koje je prekriveno je zaštićeno od direktnog utjecaja topline sunčevih zraka koje ga isušuju. Malč sprečava ispiranje minerala uslijed kiše, negativnog utjecaja vjetra, te bolje regulira vlažnost zemljišta što je značajno u toku ljetnog sušnog perioda. Prekrivanjem sprečavate i usporavate rast biljkama koje ne želite uzgajati. Zovu ih korovom, ali taj izraz je proizvod konvencionalne poljoprivrede i priroda ga ne poznaje, a mnoge takve biljke su i hranjive i ljekovite.

Malčiranje ima i neke svoje nedostatke, ali su oni zanemarivi u odnosu na svu prednost koju ono ima. Bitno je samo da pratite šta se događa da možete na vrijeme reagirati. U ovih nekoliko godina nisam primijetila ni jedan negativan efekat. Meni je dovoljan pokazatelj živahno i rahlo zemljište u proljeće kroz koje provučem ruku kao kroz humus i pogled na ispucalo beživotno zemljište susjednih vrtova.

Ono što još možete učiniti u jesen prije prekrivanja zemljišta slamom (većina ljudi koristi sijeno ili slamu), je da ispod ovog sloja, a direktno na zemljište stavite nedozreli kompost ili svježe ostatke kuhinjskog otpada (voće, povrće), jer su oni bogati dušikom, dok su osušeni biljni dijelovi bogatiji ugljikom. Na ovaj način nećete morati razmišljati o prihrani u proljeće prilikom sijanja i sadnje, jer će se dotad većina toga razgraditi.

Eksperimentima do ravnoteže eko sustava

Još jedna mala priča za kraj. Početkom proljeća, kako sam gredice polako oslobađala od sijena i slame da bih izvršila sjetvu, dio slame koji mi je ostao višak sam ostavljala sa strane. Površina na koju sam ostavljala sijeno je već bila prilično obrasla travom i trebala se pokositi. Prije nekih mjesec dana htjela sam da se taj dio trave ispod sijena pokosi i krenula sam sklanjati sijeno. Ispod sijena te visoke trave nije bilo, odnosno, u velikoj mjeri je polegla i uz malo čupanje rukom, dobila sam manju gredicu spremnu za sijanje i sadnju, bez oranja, bez motikanja, bez štijanja.

Ono što bih svima preporučila jeste da eksperimentirate, jer dosta je metoda koje možete primijeniti, a da pri tome ne uništite strukturu zemljišta kao ni živi svijet koji ima svoju vrlo značajnu ulogu u ravnoteži eko sustava.

Foto: Tatjana Suhajček