Kako zaštititi ekološki voćnjak?

Cilj svih mjera ujednačavanja rasta je poboljšanje osvijetljenosti lišća i plodova. Potrebno je obratiti pažnju na zimsku i proljetnu rezidbu. Zimska reziba, ako je prejaka - potiče rast izdanaka, a posljedica bujnog rasta je loše osvijetljenje, neredovni i slabi urodi, loša obojenost plodova i njihova pojačana osjetljivost na fiziološke smetnje. Najbolje vrijeme za ljetnu rezidbu je sredina kolovoza, a može se orezivati i u rujnu. Ljetna rezidba započinje odmah nakon što je stablo završilo s rastom izdanaka. Na mjestu reza stablo ne smije više tjerati jer novi izdanci nisu dovoljno odrvenjeli te su osjetljivi na hladnoću i bolesti. U kolovozu se obavlja i savijanje i vezivanje. Prerana ljetna rezidba može izazvati prerano tjeranje cvjetnih pupova. Ljetnom rezidbom se ometa rast, ujednačava odnos list-plod, poboljšava pokrivna boja i jačaju se cvjetni pupovi.

Ekološko rijeđenje voćnjaka

U dobrim godinama stablo razvije mnoštvo cvjetnih pupova pa je tada urod obilan. Brojni plodovi iskoriste sve asimilate, kojih onda u idućoj godini nedostaje. Odstranjivanjem suvišnih cvjetova ili plodova rastereti se stablo. Mogu se rijediti već i cvjetovi čime se uštedi puno hrane koja je potrebna za razvoj mladih plodova. Ukoliko se rjeđenjem želi poboljšati samo kvaliteta ploda, može se rijediti i nakon lipanjskog otpadanja plodova, a za poboljšanje kvalitete kod jabuka i krušaka može se rijediti do približno četiri tjedna pred berbu.

Zaštita biljaka

Kod ekološke zaštite od štetnika potiče se odnos među prirodnim neprijateljima u prirodnom okolišu i tako se prevladava populacija štetnih organizama. Nadziranjem okoliša štitimo i jačamo već postojeće prirodne neprijatelje, predatore, koji se ponekad i unose u voćnjak. Postavimo kolce za grabljivice i kućice za ptice i potičemo naseljavanje i korisnih grabljivaca i parazita. U blizini stabala voćaka posadi se pojas divljih cvjetajućih biljaka, a prostor između stabala se kosi. U ekološkom voćarstvu najvažniji je izbor sorti. Biraju se sorte koje su najotpornije na određene bolesti jer se tako smanjuje broj zaštitnih mjera i može se s većom vjerojatnošću računati na bogat i zdrav urod. Za uništavanje štetnika mogu se upotrijebiti razne mehaničke metode, npr. ljepljive trake oko debla i ljepljive ploče u boji. U rano proljeće se na deblima mogu pojaviti oštećenja prouzročena od divljači, mokrog snijega i hladnoće. Grane se trebaju glatko obrezati nakon oštećenja. Nakon toga na biljci ostaju otvorene rane koje su idealne za prodor raznih bolesti. Obavezno ih je potrebno premazati kvalitetnom i prirodnom smolom za cijepljenje. Pojava štetnika i korisnih organizama mora se pomno pratiti. Zimi se pregledavaju starija stabla i utvrđuje da li se na njima skrivaju jajašca uši, jajašca crvenog voćnog pauka ili američka štitasta uš.

Prepoznavanje različitih štetnika

Američka štitasta uš prezimi u obliku ličinki na drveću koje su skrivene pod crnim, vrlo malim štitom i izgledaju kao sitne kornjače. Crveni voćni pauk ima premala jajašca pa se ne vide golim okom. Ako se prstima pređe preko izdanka na grani i ona pocrvene, može se zaključiti da se na stablu nalazi veliki broj paukovih jajašaca. Crveni voćni pauk prezimljuje na dvije do tri godine starom stablu ili grani oko pupova, na popucaloj kori i na stjecištu dviju grana. Jajašca raznih lisnih ušiju su vrlo sitna, crne boje, a nalaze se na jednogodišnjim izdancima i osobito oko pupova. U krošnjama stabala krušaka mogu se opaziti i sitne tamno smeđe životinjice prozirnih krila kruškine muhe koje se u toplijim zimskim danima hrane na jednogodišnjim izdancima. Na početku ožujka pojave se kornjaši jabučnog cvjetara koji rilce zabijaju u tek otvorene pupove. Cvjetar u sezoni rasta može znatno prorijediti urod. Ponekad je to korisno, kada se jave problemi s prevelikom rodnosti, kukci rijede rodni izdanak i time rješavaju probleme s izmjeničnom rodnosti.

Pretproljetno prskanje stabla

Osim štetnika na stablima prezimljuju i različite bolesti. Stabla je potrebno prskati bakrenim pripravkom koji se koristi za suzbijanje šupljikavosti lišća koštićavog voća, kovrčavosti lišća breskve, krastavosti jabuke i kruške, raka kore jabuke, truleži vrata korijena kao i bakterijske paleži krušaka. Prije početka vegetacije, kad stabla još miruju prska se u koncentraciji 80 g na 10 l vode, a kasnije, u fazi mišjeg uha, ide 25 g na 10 l vode. Protiv štetnika koji prezime na drveću na početku pupanja se prska prirodnim uljnim insekticidom na bazi ulja uljane repice. Zimska jajašca štetnika u tom razdoblju prskaju se koncentracijom pripravka 300 ml na 10 l vode. Na stablima se u razdoblju rasta pojave brojne grinje protiv kojih se može učinkovito primijeniti prirodni insekticid na bazi ulja uljane repice u koncentraciji 100-200 ml na 10 l vode.

Sprečavanje bolesti prirodnim biljnim ekstraktima

U ekološkoj zaštiti stabala voćaka dobar učinak ima prskanje prirodnim biljnim sredstvom na bazi poljske preslice. Kada se pokaže prvo lišće stabla se prskaju u koncentraciji 0,1 posto svakih 7-10 dana. Osobito je značajno sprječavanje primarnih zaraza, koje prouzrokuju najveću štetu. Svi raspoloživi ekološki pripravci za jačanje drveća imaju isključivo kontaktno djelovanje, sredstvo mora biti nanešeno prije nastupanja infekcije.

Mehaničko istrebljivanje štetnika na stablima voćaka

Tri tjedna pred cvatnju na stabla se mogu staviti bijele ljepljive ploče pomoću kojih se učinkovito smanji napad osica, koje na početku cvatnje polažu u cvijet jajašca iz kojih se razviju gusjenice. Gusjenice se zariju u mlade plodove i u njima se razvije crv. Bijele ljepljive ploče djeluju na osnovi bijele boje i odraza svjetlosti te ne smiju biti u sjeni i moraju visjeti na vidljivim mjestima. Nakon cvatnje na stabla se objese žute ljepljive ploče koja ih učinkovito štite od raznih letećih štetnika. Na taj način se smanjuje napad lisnih ušiju, trešnjine i maslinove muhe te drugih štetnika koji lete. Na stablo se objesi 5-10 ljepljivih ploča ovisno o veličini stabla. Ljepljiva traka može se naljepiti i oko debla drveća pa tvori prepreku raznim štetnicima koji bi puzali po deblu prema gore i prepriječi put mravima koji u krošnje stabla prenose uši.

Najčešće bolesti i štetnici na stablu i njihovo suzbijanje

Krastavost, baršunasto sivkaste pjege na gornjoj strani listova na jabuci i na donjoj strani kod kruške, kraste na plodovima. U razdoblju mirovanja drveće se prska bakrenim pripravkom, a kad se pojave prvi listići, prska se prirodnim sredstvima na osnovi preslice. Stabla se sade na prozračne otvorene položaje, biraju se otporne sorte, te se pazi na prozračnost krošnje i na razmak između stabala.

Pepeljasta plijesan, pepelnica, sloj plijesni na izdancima i lišću na jabuci. Krošnja mora biti dobro osvijetljena, prehrana stabla harmonična, a u proljeće odrežu se napadnuti dijelovi izdanaka, pretproljetno se prska bakrenim pripravkom, a za vrijeme vegetacije redovito se preventivno prska prirodnim sredstvom na bazi preslice.

Pepeljasta plijesan, pljesnive presvlake na izdancima i lišću kod jabuke. Krošnja treba biti dobro osvjetljena, harmonična prehrana stabla, na proljeće se odrežu napadnuti dijelovi izdanaka i pretproljetno prska bakrenim pripravcima. Za vrijeme vegetacije redovito se preventivno prska prirodnim sredstvima na osnovi preslice ili prirodnim sredstvom na bazi sojinog lecitina.

Ribizova hrđa, na lišćću ribizla na donjoj strani nastanu smećkaste mrlje i ležišta spora, a lišće otpadne. Tranzitni domaćini bolesti su petoigličasti borovi na kojima nastanu narančaste nabrekline. Ugrožene biljke su crni ribiz, ponekad i crveni i petoigličasti borovi i ne sade se zajedno. Pored ribiza sadi se pelin, oboljelo lišće se brzo uništi i redovito se prska prirodnim sredstvom na osnovi preslice.

Monilija, nakon cvatnje posuše se cvjetovi i vršni izdanci, voćna monilija oštećuje plodove koji trunu i ostanu na stablu. Cvjetna monilija napada koštunićavo voće (marelica, trešnja, višnja, breskva, šljiva), a voćna monilija i jezgričavo voće (jabuke, kruške, dunje). Oko stabala se sadi hren, trulo voće se ujesen uništi, a oboljeli izdanci odrežu.

Ličinke trešnjine muhe se zariju u meso trešanja i one trunu. Na stabla nakon cvatnje objese se žute ljepljive ploče. Uši sišu sokove iz lišća, uzrokuju savijanje i deformaciju lišća i prenose virusne bolesti. Ugrožene su sve vrste voća. Na stabla se objese žute ljepljive ploče, a zimska jajašca uši se unište s koncentracijom prirodnog biljnog insekticida. Osica oštećuje plodove odmah nakon što se razviju, zato prije vremena otpadnu i postanu crvljivi. Tri tjedna prije cvatnje na stablo se objese bijele ljepljive ploče. Grinje crvenog voćnog pauka isisavaju lišće, a kako je ono jako pogođeno, smanji se dotok asimilata u plodove, što se odražava na lošiju obojenost i okus plodova. Ugrožene su jabuke i kruške. Predproljetno se prska prirodnim biljnim insekticidom da se unište jajašca. Štite se prirodni neprijatelji (grabežljiva grinja, najeznice).

Foto: depositphotos.com