Kako potaknuti potrošnju eko hrane?

Prema Akcijskom planu Vlade Republike Hrvatske do 2016. planirano je povećanje površina za ekološku poljoprivredu za osam posto. Ipak, stručnjaci već sada najavljuju da, ukoliko se sadašnji trendovi povećanja površina nastave, plan neće biti moguće ostvariti. Darko Znaor, konzultant i pionir ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj, smatra da je naš najveći problem koji ograničava rast ekološke proizvodnje upravo nedostatak ljudskih resursa, što uvjetuje činjenicu da pod se pod ekološkom poljoprivredom u nas nalazi tek tri posto ukupnih površina.

Da najveći udio u eko proizvodnji Hrvatske ima vinarstvo i to u iznosu od 15 posto, za poduzetništvo.org navela je Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede, na nedavno održanoj sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora. Iako se do 2011. godine bilježio rast površina pod ekološkom proizvodnjom za 35 posto, posljednjih je godina rast usporen te je kroz nekoliko godina iznosio tek 13 posto. Prema sadašnjim tendencijama, do 2016. godine neće biti moguće ostvariti planirano povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom.

Eko proizvodnja u nas "trinaesto prase"

Nenad Kuftić, predsjednik Udruge ekoproizvođača Istre, smatra da je turizam veliki kanal za distribuciju ekološki uzgojenih proizvoda u Hrvatskoj, osobito povrća. Pri tome je jedini način za pružanje dovoljne količine proizvoda udruživanje proizvođača i osiguravanje kvalitete. Potražnja za proizvodima ovakvog tipa, koji su skuplji od konvencionalnih, budući da je i sama njihova proizvodnja u prosjeku skuplja za 30 posto, može se potaknuti uvođenjem međustope PDV-a, smatra Mario Sever, osnivač prvog ekološkog gospodarstva u Hrvatskoj. Trenutno se najviše površina pod ekološkom proizvodnjom nalazi u Osječko - baranjskoj, Virovitičko - podravskoj i Sisačko - moslavačkoj županiji. No, kako bi naša poljoprivreda stala uz bok brojnim zemljama koje imaju veću poljoprivrednu proizvodnju, a istovremeno se ne mogu pohvaliti ovakvim klimatsko - geografskim uvjetima, važno je imati viziju razvoja te potaknuti razvoj malih i srednjih gospodarstava koja brojnošću dominiraju kako u Uniji, tako i u svijetu.

Na već spomenutoj sjednici Odbora za poljoprivredu, Marin Fucijaš iz Prve ekološke stanice, naveo je kako je u nas ekološka poljoprivreda tretirana kao "trinaesto prase". Navodi da je u zadnjih je deset godina eko znak u nas mijenjan tri puta i tome treba stati na kraj kako bi se mogla osigurati prepoznatljivost. Iako i Europska unija putem Zajedničke poljoprivredne politike članice obvezuje da jedna trećina sredstava mora biti uložena u razvoj ekološke poljoprivrede, kod nas i dalje ideja o ekologiji i ekološkom načinu uzgoja nije zaživjela. Stoga je neophodno pokrenuti i promociju ovakvih proizvoda, kojom bi se ukazalo na važnost ekološke poljoprivrede, održivog razvoja te utjecaja kojeg kupovina domaćih proizvoda ima na gospodarstvo. Pritome ključan čimbenik predstavlja edukacija - kako proizvođača, tako i potrošača, budući da se tek na taj način može ostvariti sinergija proizvodnog lanca i povećati potrošačka svijest.

Foto: depositphotos.com