Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj smokava
  • 22.09.2014. 18:40

Ekološka proizvodnja smokava i internet prodaja

Dalmatinski voćari se sve više vraćaju uzgoju smokava potičući ujedno i ekološku proizvodnju toga voća te prodaju preko interneta!

  • 10.454
  • 600
  • 0

Osim maslina, bajama, višanja, maraske, rogača, šipaka, dalmatinski voćari se sve više vraćaju uzgoju i proizvodnji smokava, posebice oni u ruralnom prostoru gdje je ta voćka oduvijek uspijevala i bila vrlo značajna, čiji su plodovi imali iznimno mjesto u prehrani ljudi. Riječ je o primorskom otočnom, priobalnom i zaobalnom području i cijele Dalmacije, a smokva je bila najviše rasprostranjena u podneblju Dubrovačkog primorja, Neretvanske doline te u zaleđu Grada Ploča i Makarske rivijere, Šibenika i Zadra. No, nigdje na tom području još nisu zabilježeni plantažni nasadi smokava, osim Zemunika gdje je tom voćkom nedavno posađeno oko 20 hektara zemljišta, nego se uzgaja u razbacanim krčevinama, u prikrajcima ili na rubovima vinogorja, u škrapama, kućnim vrtovima, dvorištima, dakako u prisojima jer je ta biljka prilično zimogrozna.

Dalmatinski voćari se vraćaju uzgoju i proizvodnji smokava

Kostanje u omiškoj zagori

Inače, smokva je suptropska voćka dok se područje uspješnog razvoja tog voća proteže do 400 metara nad morem, a slično je i kod uzgoja bajama. Stručnjaci upozoravaju kako se stablo smokve smrzava na temperaturi od -10 do -22 stupnja Celzijevih, čija otpornost ovisi o stanju voćke, njezinoj ishrani, vrsti tla, vlazi, zaštiti. Tvrde kako starija smokvina stabla, bez većih oštećenja, podnose temperaturu od -16 do -17 stupnjeva Celzijevih, dok se mlada stabla smokve smrzavaju na temperaturi od -8 stupnjeva Celzijevih.

Nositelji projekata obnove starih i sadnje novih smokvika u krčevinama krša i ravničastim predjelima, primjerice na rubovima polja, uglavnom su mladi ljudi iz obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova), poput onih u Peračkom blatu, odnosno Baćinskim jezerima, u desnom zaobalju rijeke Neretve, Vrgoračko-neretvanskom polju, Bunini odnosno okolici Grada Vrgorca, u omiškoj i kaštelansko-trogirskoj zagori te na šibensko-zadarskom području.

Tako potomci slijede tradiciju svojih predaka koji su nekada proizvodili i više tona svježih i suhih smokava znajući kako je primorska Hrvatska itekako pogodna za uzgoj te poljoprivredne kulture, baš kao i ine mediteranske zemlje poput Grčke, Španjolske, Italije, Alžira, Maroka, Turske. Stručnjaci ističu kako se u navedenim zemljama proizvodi više od 80 % smokava od ukupne svjetske proizvodnje s oko 1.500.000 tona. Ne tako davno, u Hrvatskoj se, prema neslužbenim podacima, proizvodilo oko 6.500 tona svježih i oko 920 tona suhih smokava. A tada je bilo i znatno manje smokvinih stabala u našoj zemlji, čak na oko 600.000, nego primjerice 80-ih godina minulog stoljeća kada je smokvinih rodnih stabala bilo više od 850.000. No, uvijek ih je bilo teško, gotovo nemoguće točno evidentirati jer smokvina stabla uglavnom rastu pojedinačno, raštrkano, uglavnom u krševitim predjelima.

Teško je evidentirati smokvina stabla jer su raštrkana u dalmatinskom kršu

Sušenje smokava

Čini se kako su mladi ljudi u dolini Neretve, točnije u zaleđu Ploča, kroz marketing svojih OPG-ova našli novi, suvremeniji način prodaje svježih i suhih smokava u odnosu na svoje pretke. O tomu svjedoči i mlada stručnjakinja Andrea Stanić koja se nakon završenog fakulteta s obitelji vratila na očevo poljoprivredno gospodarstvo (OPG) te uzgaja smokve i osušene plodove prodaje preko interneta. Ističe kako svoje kvalitetne, ukusne eko suhe smokve najviše šalje u sjevernu Hrvatsku, u Sloveniju i Austriju, ali svojim smokvama namjerava proširiti internet tržište. Kaže kako se dobro snašla u tom poslu koji joj ide baš od ruke.

"Kako je ove godine urod smokava prilično smanjen, manji nego lani, smokve prodajemo lako – u svježem i suhom stanju. Čini mi se kako bismo sve količine toga voća brzo prodali kad bismo imali suhih smokava još pet puta toliko, a i cijena im je umjerena. Drago mi je što se ljudi u dolini Neretve opet vraćaju uzgoju i proizvodnji smokava - na ekološki proizvod te poznate mediteranske poljoprivredne kulture, koja je svojedobno bila itekako potisnuta", primjećuje Andrea Stanić iz Peraškog blata kod Grada Ploča, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije. No, i ona razmišlja i o inim mogućnostima koje u toj kategoriji voćarstva još nisu iskorištene.

Ekološka proizvodnja smokava i uspješna prodaja preko interneta

Smokve u dalmatinskom kršu

Njezine suhe smokve su zacijelo ekološki poljoprivredni proizvod, uostalom kao i mnogih voćara. Jer, poznato je kako je smokva jedna od rijetkih voćaka, koja se ne tretira zaštitnim sredstvima, što potvrđuju i stručnjaci. Zato se ne treba čuditi što u paleti proizvoda od suhih smokava u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Tome Ostojića, također iz Peračkog blata, nosi popularni i prepoznatljivi eko-znak, koji najavljuje i svoje nove projekte.

"Riječ je o pakiranju suhih smokava u nekoliko varijanti, odnosno najmanje u dvije vrste toga voća. Sada nam je ključna sezona prodaje smokava i seoski turizam. Na tom planu moramo činiti još više kako bi nas turisti i u ovom ruralnom prostoru još više prepoznali. Od Nove godine (2015.) krećemo u sezonu energetskih potreba, također novim projektom na kojemu ćemo se, nadam se, potvrditi", ističe Ostojić, dodajući kako je do sada posve malo učinjeno u preradi smokava primjerice u džemove, marmeladu, napitke, kompote, pravljenje rakije smokovače. Tvrdi kako je iznimno važno sušenje smokava i otprema, pakiranje, odnosno ambalaža tog proizvoda.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i u selima na rubu plodnog Vrgoračko-neretvanskog polja, gdje su poznata vinogorja, breskvici, plantaže jabuka, krušaka i maslinici, dakako i razvijeno povrćarstvo, također sve više okreću uzgoju i proizvodnji smokova. Nastoje obnoviti stare i zasaditi nove smokvike kakvi su izgledali nekada kada su ih mnogi težaci posjekli te njihovo korijenje izvadili iz zemlje – sve u korist uzgoja i proizvodnje inog voća, povrćarskih kultura i vinograda. Računa se kako će poljoprivrednici odnosno voćari s tog područja ove godine na tržište plasirati više od 50 tona suhih smokava. No, to su tek minimalne količine u odnosu na one od prije nekoliko godina, čak i desetljeća.

Više činiti na preradi smokava – u džemove, marmeladu, napitke, kompote

Sušenje smokava 2014.

Proizvođači i otkupljivači tržišnih viškova kažu kako bi njihove kvalitetne smokve trebale naći siguran put do kupca odnosno potrošača, jer ih je manje u odnosu na godinu 2013. kada su mali OPG-ovi iz Vrgoračko-neretvanskog polja i zaleđa Grada Ploča tržištu ponudili više od 80 tona tog voća. I te sve količine, prema nepotvrđenim podacima, prodane su po cijeni od 20 do 30 kuna za kilogram. Očekuje se da će suhe smokve ove godine biti na cijeni, skuplje, a o tome naslućuje tek podatak kako su se suhe smokve na splitskoj tržnici nudile po cijeni i do 50 kuna za kilogram. Ni to ne začuđuje potrošače jer im je poznata i ovogodišnja cijena svježih smokava koja se sada, u rujnu, u nekim prodavaonicama ili na tržnicama nudi od po 15-20 kuna za kilogram.

Poznati voćar iz omiške zagore Ivo Begić, vlasnik OPG Ivo Begić, iz Kostanja poviše kanjona rijeke Cetine, nadomak autoceste i lokalnih prometnih priključaka koji to naselje vežu i s Jadranskom magistralom turističkim destinacijama na Makarskoj rivijeri i na području Grada Omiša, također se tuži na neorganiziranost otkupnih viškova i prodaju voća na tržištu. Njegov je OPG u dalmatinskom kršu, zahvaljujući marljivim članovima obitelji, ove godine proizveo oko 15 tona različita voća, a od toga neusporedivo više tona kvalitetna povrća – u plasteniku i na otovenome.

OPG Ivo Begić proizveo više od 15 vagona kvalitetna voća u dalmatinskom kršu

Sušenje smokava u Dalmaciji

"Desetljećima tradicionalno uzgajamo i proizvodimo smokve. Iako je njihov urod ove godine u odnosnu na 2013. bio nešto lošiji, ubrat ćemo više od 1.000 kg na 120 stabala, od čega smo veće količine prodali u svježem stanju, ali ćemo nešto i osušiti.

Smokvina stabla smo zasadili u krčevinama, škrapama u samom kršu. Ubrali smo i oko 2,5 tone kvalitetnih trešanja na 120 stabala koja smo također zasadili u krčevini. Na oko 400 stabala jabuka ubrali smo više od 10.000 kg odnosno malo više od vagona kvalitetna ploda od kojeg pravimo jabučin ocat, pečem rakiju, hranim svinje, a tek ću nešto prodati. Na 25 stabala mandarina ubrat ćemo oko 1.000 kg ili tonu kvalitetna ploda.

Tako ćemo ukupno imati oko 15 i pol tona voća – smokava, trešanja, jabuka, mandarina na ukupno 647 voćaka, ne računajući u to plodove masline, šljive, grožđe. Voća bismo imali puno više da je siguran otkup tržišnih viškova i prodaja na tržištu. Tijekom ove godine smo u sklopu svog OPG-a proizveli i velike količine različita povrća u obiteljskom plasteniku koji smo proširili i na njivama", ističe Ivo Begić, tvrdeći kako je i još jedan projekt njegova OPG-a iznimno značajan, a odnosi se na razvoj seoskog turizma.


Fotoprilog


Tagovi

Ekološka proizvodnja smokava Internet prodaja Uzgoj smokve Bajami Trešnje Plantažni nasadi Projekti obnove Marketing Andrea Stanić OPG Urod Cijena Seoski turizam Ambalaža Tomo Ostojić Zaštitna sredstva Jabuke Džemovi Marmelade Suhe smok

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]