Rijetki su primjeri kada ljudi od vlastitog rada i truda mogu živjeti. Vjekoslav Lovošević uzgaja i do 150 tona bukovača i šampinjona godišnje! Ipak, trgovačke marže dižu njihovu cijenu dvostruko više pa je pad potražnje vidljiv, a kupcima je platežna moć ionako sve manja.
Rijetki su u ova vremena primjeri u kojima mali ljudi od vlastitog rada i truda mogu živjeti, reći da su zadovoljni te uz to još i zapošljavati ljude oko sebe. U Golincima, kod Donjeg Miholjca svoje proizvodne hale ima jedan od 10 vodećih proizvođača gljiva u Hrvatskoj. Vjekoslav Lovošević tim se poslom bavi desetak godina, a uzgaja na tone bukovača i šampinjona. Zadnjih je godina i njemu zbog krize sve teže, no osluškuju potrebe tržišta i prilagođavaju ponudu i količine trenutnim uvjetima.
Inače, svojim proizvodima, Fungus Panonia opskrbljuje trgovačke lance, a proizvodnja se odvija u pet proizvodnih hala, s tim da u svaku stane 13 - 15 tona komposta za šampinjon. "Sada kada sam prebacio dio proizvodnje na bukovaču, u prostor stane oko 13 tona supstrata za bukovaču", kaže Vjekoslav Lovošević. Ukupno godišnje proizvede i proda 150 tona šampinjona i bukovača, što ga svrstava u veće hrvatske gljivare.
"2005. godine sam krenuo u proizvodnju isključivo bukovače, nakon toga pokazala se potreba i za šampinjonom, tako da sam dio svojih proizvodnih kapaciteta prebacio na šampinjon. Prodaja šampinjona je puno bolja. U posljednje dvije godine značajan je pad potrošnje pa se proizvodnja mora smanjiti." Bukovača je nešto manje zahtjevna nego šampinjon jer iziskuje puno manje radne snage, manje troškove energenata, no njen ciklus je puno duži pa stoji u prostoru i do tri mjeseca. Manje je tražena, pet puta slabije se prodaje, a stoga se i puno više ljudi odlučuje na uzgoj šampinjona. Dosta ljudi je alergično na sporu bukovače, pa je većina gljivara odustalo od uzgoja.
U gljivarskom su poslu prijetnja i kratki rokovi trajanja, a alternativu sušenja i konzerviranja za sada nema. U kratkom vremenu od berbe do prodaje, sve treba biti precizno usklađeno, kako bi se ostvario profit. O uzgoju gljiva je, kaže, ipak najviše naučio na svojim pogreškama, koje su najskuplje.
Osim vlastitih grešaka, skupe su u gljivarstvu i podloge s micelijem, a apsurdno je to što u našim žitorodnim krajevima, domaćih proizvođača takvih podloga od slame nema pa se uvoze. "Nažalost, iz Italije, Mađarske i Nizozemske, uvozimo i pokrovnu zemlju i kompost pa cijena prijevoza podiže i cijenu konačnog proizvoda!" Zbog krize i pada traženih količna gljiva, Vjekoslav je preustrojio i smanjio svoju proizvodnju.
Pored svih problema, iako je potražnja za gljivama opala, cijene u trgovačkim centrima i dalje su visoke. Kad bi trgovci samo malo snizili marže, pomogli bi mnogim gljivarima koje kriza još uvijek nije slomila, a privukli bi i kupce. Da podsjetimo, pola kilograma gljiva od proizvođača izlaze po devet, a u trgovačkim centrima košta 17 kuna. Ostalo procijenite sami.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com