Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj puževa
  • 24.07.2013.

Potencijal uzgoja puževa u Hrvatskoj

Uzgoj puževa u Hrvatskoj svodi se na nekoliko farmi, većinom zbog nedovoljne informiranosti o ovoj poljoprivrednoj kulturi.

  • 21.608
  • 1.426
  • 0

Uzgoj puževa postaje sve unosniji posao, a kao i većina poljoprivrednih aktivnosti u Hrvatskoj - najbolje se razvija u Istri. Bavljenje ovim poslom ima dosta prednosti, od činjenice da su potrebna mala početna ulaganja za uzgoj, do toga da posao nije radno intenzivan, a tehnologija proizvodnje je poznata i lako dostupna. Najpotrebnije je od svega, kažu - imati strpljenje, izdržati početak i kasnije ubirati unosne plodove svoga rada.

Nutricionistička vrijednost puževa

Potražnja za zdravom hranom u svijetu i EU uzrokuje veliku proizvodnju kako bi se zadovoljile potrebe tržišta, a istovremeno zaštitila prirodna ravnoteža. Potreba za puževima sa farmi je u stalnom porastu na svjetskom tržištu, baš kao i njegova cijena pa je i plasman na tržište relativno lak. Otkupljivači garantiraju otkup, potpisivanje ugovora i plaćanje puževa po trenutnim tržišnim cijenama koje iznose oko 4 eura/kg.

No, upotreba mesa puža u ljudskoj prehrani, u odnosu na ostale vrste mesa, vrlo je mala. Meso puževa je teško klasificirati što utječe na kupca koji misli da je najbolje izbjegavati ono što nije dobro provjereno, a ponuda proizvoda je u isto vrijeme slaba, što otežava unos ovog specijaliteta barem u povremenu upotrebu. Tako meso puža ostaje na glasu kao luksuzna hrana, rezervirana samo za elitu. U Republici Hrvatskoj potrošnja puževog mesa je zanemariva, dok se u svijetu stalno povećava, a u pojedinim zemljama predstavlja nacionalni specijalitet.

Prema kemijskom sastavu mesa i njegovoj probavljivosti svrstavaju se u uravnoteženu, niskokaloričnu prehranu. Ovaj mekušac siromašan je masnoćama, bogat bjelančevinama, a njegovo meso sadrži puno mineralnih soli i esencijalnih aminokiselina. Dakle, puževi se smatraju dijetetskom namirnicom visoke kakvoće. S dijetalne točke gledišta, puž se može jesti i za vrijeme bolničkih liječenja, te u dijetama za snižavanja tjelesne težine. Za puževe se vežu i afrodizijačka svojstva. Iz svega navedenog proizlazi da puž zadovoljava sve uvjete za dobru hranu.

Države članice EU imaju potpunu zabranu sakupljanja puža iz prirode, pa su potrebe za puževima sa farme u stalnom porastu, kao i njihove cijene. Iako ima mnogo vrsta puževa, najčešće se uzgajaju samo dvije vrste, naš poznati puž vinogradnjak (Helix pomatia) i puž primorac (Helix aspersa).

Otvoreni sustav uzgoja puževa

U Hrvatskoj se uzgaja puž vinogradnjak (Helix Pomatia), u otvorenom sistemu koji podrazumijeva da se cijeli biološki ciklus a i sam uzgoj vrši i kontrolira na otvorenoj farmi. Ovakav sistem najviše odgovara našem podneblju i daje izuzetne rezultate ako se pravilno provodi. Puževi su smješteni u parcele zatvoreni sigurnosnim ogradama. Uzgajaju se, reproduciraju i rastu tijekom cijele sezone praktično bez posjećivanja do ubiranja.

U otvorenom sustavu uzgoja količina radne snage i materijala je na minimumu i zato postoje ekonomske prednosti u usporedbi sa ostalim tipovima uzgoja. Nedostatak ovog sustava je što se puževi ubiru samo tijekom par mjeseci sezone rasta i količine proizvoda raspoložive tržištu su prilično ograničene, ali ipak za potrebe izvoza - dovoljne.

​Odakle početi?

Za podizanje same farme puževa potrebne su male površine produktivnog ili neobrađenog zemljišta. Za amatere je dostatan mali pužarnik od 50 m2. Za početak uzgoja je potrebno mjesto u blizini kuće s odgovarajućom vrstom tla u kojem puževi mogu živjeti i rasti, nekoliko vrsta biljaka koje puževi vole jesti, a služe im i za zaklon i materijali za izgradnju pužamika.

Teren za farmersku proizvodnju puževa mora biti bez drveća, a pogodna su ona zemljišta koja su korištena za poljoprivrednu proizvodnju, primjerice kukuruza, pšenice, suncokreta i povrća. Ne mogu se koristiti zemljišta koja su močvarna ili plavna. Oblik parcele, tlo, temperatura i padaline, važni su faktori za odabir lokacije za izgradnju farme. Ukoliko na potencijalnoj lokaciji za uzgoj pronađete barem 20-tak puževa ili njihovih kućica u krugu od 2000 m2, to je dokaz da je to prirodno stanište puževa te je lokacija pogodna za farmu.

U krugu od 50 m ne smiju se nalaziti kulture koje su kemijski tretirane, a farma mora biti barem 150 m udaljena od magistralnih puteva i autocesta. Prije ubacivanja puževa, teren treba raskrčiti, preorati i poravnati.

​Prosječna količina puževa koja se može proizvesti na farmi je 1 kg/m2 ograđene površine farme. U prvoj godini proizvodnje nema berbe jer nema puževa koji su spremni za prodaju, no od druge godine proizvodnje počinje prva berba i to 50-70% od pune berbe. Od treće godine farma ulazi u puni 100%-tni režim proizvodnje.

S obzirom da sve više mladih zazire od tradicionalnog načina poljoprivredne proizvodnje i u tome zbog gospodarskog stanja u zemlji ne vidi smisao, ovo je savršena prilika za početak novoga posla u kojem će ovisiti samo o svojem znanju, strpljenju i upornosti.


Povezana stočna vrsta

Male životinje

Male životinje

Uzgoj malih životinja uobičajeno uključuje uzgoj kunića, golubova, peradi i ptica. Aktivnostima udruga malih životinja upravlja Hrvatski savez udruga uzgajatelja malih životinja... Više [+]

Dokumenti


Tagovi

Uzgoj puževa Potencijal Otvoreni sustav uzgoja Istra


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P