Pretraga tekstova
Pčelarske vage konitnuirano motre količine meda u košnicama, vanjsku temperaturu, vlažnost, atmosferski tlak i o tome izvještavaju pčelare putem sms-a
Jedno od pomagala u radu pčelara je i pčelarska vaga. Pčelarske vage kontinuirano motre količine meda u košnicama i šalju pčelarima obavijesti putem sms-a. Od velike su pomoći onim pčelarima koji često sele svoje košnice od paše do paše jer mogu na velikoj udaljenosti kontrolirati pčelinjake ili nadzirati pogodnosti svake pojedine lokacije gdje se nalaze pčele.
Pčelarska udruga "Zlatna dolina" iz Požege okuplja 65 članova. Jedan od njih je i g. Ivica Targuš koji proizvodi med, propolis, suhi cvijetni prah, medenu rakiju i voštane svijeće. G. Targuš svojim proizvodima predstavlja pčelarsku udrugu čiji se članovi jedini u Hrvatskoj bave motrenjem košnica elektronskim vagama.
Svaki pčelar može putem svog mobilnog uređaja pratiti koliki je unos meda u košnici, također je na prikazu moguće vidjeti i padaline, vlažnost zraka, temperaturu legla, brzinu vjetra. Ovime se vrši monitoring pčelinjih paša te time svaki pčelar dobiva pravovremenu informaciju o stanju svake pojedine košnice. Uvođenjem pčelarske vage smanjuju se troškovi jer više nema potrebe za čestim obilascima pčela na velikim udaljenostima radi provjeravanja količina meda. Sada je omogućena jednostavnije provjeravanje stanja košnica na ispašama koje se nalaze na širokom zemljopisnom području.
Udruga posjeduje 22 elektronske vage koje je nabavila uz pomoć Europske unije. Spomenute vage pčelarima znatno olakšavaju posao i smanjuju troškove. Sami troškovi vage nisu veliki: potrebno je nadopunjavati karticu mobitela kako bi vage mogle slati sms-ove, a to na godišnjoj razini iznos oko 150kn.
Prodaja samoga meda ide dobro, jer krajnji kupci prepoznaju kvalitetan proizvod. Jedini problemi koji muče pčelare su bolesti pčela. Pčele su jako osjetljive, malo nepažnje može donijeti velike štete u pčelinjaku. Ulaganjem u pčelarsku elektrnosku vagu višestruko će se vratiti, osim smanjenja troškova pčelari dobivaju i 50 posto povrata sredstava uloženih u pčelarsku opremu.
U nastavku možete pogledati video prilog Televizije Požega
Autor: M.B., Foto: Stock.xchng
Partner
Poljoprivredna televizija
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Znate li da je proizvodnja na ribnjaku Grudnjak započela davne 1912. godine i traje kontinuirano i danas? I to na čak 900 od 950 hektara koliko je ukupna površina ovog ribnjaka u sastavu Agro Invest Grupe. Odgovor na pitanje zašto ne na svi... Više [+]
Znate li da je proizvodnja na ribnjaku Grudnjak započela davne 1912. godine i traje kontinuirano i danas? I to na čak 900 od 950 hektara koliko je ukupna površina ovog ribnjaka u sastavu Agro Invest Grupe. Odgovor na pitanje zašto ne na svima je - zbog ptica. Da bi imale slobodan, miran prostor za gniježđenje jer i njihova zaštita i bioraznolikost dio su ove zaokružene priče koja ide doslovno od polja (preko ribnjaka) do stola. Glavni proizvod je omiljeni šaran, a koje su tu još ribe te koje smo još zanimljivosti doznali - čitajte uskoro. :)
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Neznam ja ništa, vidio jesam ali se nesječam ničega 🤷🤷🤫🤫 Neznam ja ništa, vidio jesam ali se nesječam ničega 🤷🤷🤫🤫