Magičan svijet gljiva - mali vodič za veliki užitak

Ono što prvo treba naglasiti i što se ne može ponoviti dovoljno puta je da ne berete gljive u koje niste sto posto sigurni. A kamoli da ih jedete. Nije svaka nejestiva gljiva otrovna niti su sve gljive smrtno otrovne. Ali neke jesu, a nalaze se svuda oko nas. Dovoljan je trenutak neopreznosti. Gljivari uvijek naglašavaju da se, ako ste neiskusan i želite naučiti nešto o gljivama, učlanite u lokalni gljivarski klub ili 'u gljive' idete sa nekim tko ih dobro poznaje. A ne bi bilo loše da i vi njega dobro poznajete pa znate da ne glumata dobrog poznavatelja. Sigurnost na prvom mjestu.

Za identifikaciju gljiva definitivno nisu dovoljne fotografije i opisi na Internetu ili u udžbenicima. Oni mogu puno pomoći u vašem gljivarskom obrazovanju, ali sami po sebi nisu dovoljni da im prepustite svoje zdravlje, a možda i život.

U vrijeme kada je gljiva najviše, od sredine ljeta pa do kraja jeseni, čak će i laik tijekom šetnje šumom ili livadom moći pronaći i po dvadesetak različitih vrsta gljiva. Ako sa sobom imate vrsnog poznavatelja, ta će se šetnja kasnije pretvoriti u vrhunski gastronomski doživljaj; vrganji, pečurke, trubače, bukovače, krasnice, djedovi, turčini i još mnoge vrste oduševit će vas svojim okusom. Oni koji gljive ne poznaju moći će uživati u njihovoj raznovrsnosti i ljepoti. Čak će vas i vrlo otrovne gljive poput crvene muhare privući svojom ljepotom, a nejestive šarene gnojištarke šarmirati svojim izgledom. I ljubitelji fotografije doći će na svoje; pod dobrim svjetlom gljive se pretvaraju u prekrasne modele.

Matija Josipović u svojoj knjizi 'Gljive, vodič za prepoznavanje' navodi kako na svijetu ima 611.000 vrsta gljiva, dvostruko više nego biljaka. Ako se potrudite, relativno brzo ćete naučiti razlikovati nekoliko jestivih vrsta i uživati u ovom daru prirode. Ako vas pak branje gljiva ne zanima, uvijek možete uživati u šetnji njihovim staništima. Moderni čovjek premalo vremena provodi u prirodi. Da tome nije tako, možda bi je bolje razumjeli i konačno prestali bespovratno uništavati planet na kojem živimo; naš jedini dom.

10 gljivarskih zapovijedi:

1. Ne beri i ne jedi gljive koje sasvim sigurno ne poznaješ.
2. Ne nosi gljive u zatvorenim torbama, naprtnjačama, kantama, PVC vrećicama i slično. U obzir dolaze samo pletene ili prozračne košare.
3. Ne jedi sumnjive primjerke gljiva: premlade, prestare, promočene, sitne, smrdljive, gorke, ljute.
4. Ne jedi gljive koje si dobio od 'dobrog' samoukog poznavaoca gljiva.
5. Ne miješaj u košari jestive sa sumnjivim ili otrovnim gljivama.
6. Nema ni jednog općeg pravila kojim bi otrovnu gljivu razlučili od jestive. Nisu jestive sve gljive koje rastu na panju, niti sve one koje jedu razne životinje, niti sve one koje ne mijenjaju boju mesa. Beri samo ono što dobro poznaješ.
7. Jela od gljiva pripremi odmah nakon branja, eventualno drugi dan ili gljive odmah očisti pa ih konzerviraj. Ne podgrijavaj jela od gljiva i ne drži gljive sirove ili pripremljene u hladnjaku. Ne jedi gljive u velikim količinama, jer su većinom teško probavljive.
8. Svaku gljivu koju ubereš, još jednom kod kuće na miru pregledaj, konzultiraj stručnu literaturu i ako nisi siguran pitaj stručnjaka za gljive. Ne eksperimentiraj na sebi i svojim bližnjima s jestivošću sumnjive i nedovoljno poznate gljive.
9. Pravi poznavalac i ljubitelj gljiva se postaje polako, istrajnim proučavanjem literature, razmjenom iskustava među gljivarima, pohađanjem predavanja o gljivama i izložbama gljiva u organizaciji stručnih gljivarskih udruženja.
10. Ne smetni nikad s uma da je OPREZ MAJKA MUDROSTI!

Autor: Zoran Stupar

Foto: RGBStock.com