U proteklih desetak godina broj konja obuhvaćenih uzgojno-slekcijskim radom u Hrvatskoj povećan je četiri puta. Prema podacima Hrvatskog stočarskog centra, 1997. godine u Središnjem registru kopitara RH bilo je 3.373 grla, dok je 2007. godina završena s ukupno 13.578 grla. Uz to, proteklih godina bilježi se stalan rast broja vlasnika i uzgajivača konja te stalan rast broja pasmina i uzgojnih tipova. To su ujedno tri glavne odrednice složenice objedinjene pod pojmom "hrvatska konjička industrija".

Brojke su male uspoređujemo li se sa zapadnoeuropskim uzorima, ali treba imati na umu da je kompletno domaće konjogojstvo do sredine devedesetih imalo uglavnom negativne trendove. Ponovni uzlet i nove okolnosti sada otvaraju prostor za razvoj većeg broja djelatnosti koje će prvenstveno značiti nova radna mjesta. Ipak, ne treba zaboraviti da je konjička industrija složen mehanizam koji traži multidisciplinaran pristup, zato konjičku industriju u zemljama s razvijenim potencijalom često tretiraju i kao posebnu gospodarsku granu.

Učinjen prvi korak

Prvi korak s ciljem podizanja domaće konjičke industrije napravljen je prošle godine osnivanjem Hrvatskog centra za konjogojstvo, ustanove koja bi trebala preuzeti skrb o domaćem konjogojstvu i okupljanjem stručnjaka dati uzlet brojnim neiskorištenim potencijalima.
- Najveći broj novoprijavljenih vlasnika i uzgajivača u 2007. godini zabilježen je na području Zagreba i Zagrebačke županije - 454 nova uzgajivača i vlasnika. Na tom području nalazi se i najveći udio domaćih uzgajivača i vlasnika konja, njih 5.197, što je 13,4 posto ukupnog broja uzgajivača i vlasnika konja u Hrvatskoj. Ti podaci i ne čude, uzimajući u obzir jačanje gospodarske moći u tom području, te porastu interesa stanovnika urbanog centra kakav je Zagreb za kvalitetnom rekreacijom. Porast broja sudionika u konjičkoj industriji vidljiv je i po rastu broja registriranih pasmina i uzgojnih tipova. Različite skupine korisnika imaju i potrebu za različitim pasminama. Tako je u središnjem registru 2003. godine bilo 16 pasmina i dva uzgojna tipa, dok je 2007. broj registriranih pasmina u Hrvatskoj dosegao brojku 30, dok je uzgojnih tipova 19, kaže Mato Čačić, ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo.

Jača konjički sport

Povećanju broja pasmina pridonijelo je i jačanje konjičkog sporta u Hrvatskoj. Discipline poput vožnje zaprega, dresura, galopske i kasačke utrke, prepone i endurance, stalno bilježe porast broja natjecatelja.
- Kod nas je relativno velik broj natjecanja, uzme li se u obzir profitabilnost hrvatske konjičke industrije. Tako da se natjecanja održavaju prvenstveno zahvaljujući sponzorima i entuzijazmu ljubitelja konjičkog sporta koji volonterskim radom daju nemjerljiv doprinos održavanju konjičkih natjecanja. Sport, ali i sve druge aktivnosti u konjičkoj industriji doprinose ukupnoj gospodarskoj aktivnosti, međutim za točno određivanje tih vrijednosti bit će potrebno provesti utvrđivanje činjeničnog stanja. Samo potpune informacije mogu biti osnova za izradu strategije razvoja konjogojstva i konjičke industrije. Ono što želimo od domaće konjičke industruje je da postane nacionalno i međunarodno prepoznatljiva, kao sustav s kvalitetnim servisima. Sport, rekreacija, turizam glavni su pokretači razvoja konjičke industrije. Zato je potrebno raditi na povećanju populacije sportskih konja. Za sve to treba osigurati kvalitetan stručni kadar. Ti ciljevi moći će se postići samo stalnom edukacijom sudionika u konjičkoj industriji, te podupirući je financijski i pokrećući razvojne programe. To znači održivo korištenje zemljišta i vodenih resursa, očuvanje autohtonih pasmina i u konačnici skrb o dobrobiti konja, ističe M. Čačić.

Višestruke koristi

Prikupljanje točnih pokazatelja domaće konjičke industrije bit će ujedno i prvi opsežni posao koji ce HCK raditi u idućem razdoblju. Za potpunu sliku o konjičkoj industriji treba uzeti u obzir i činjenicu da ona ne predstavlja samo poslove izravno vezane uz konje. Konjička industrija otvara prostor i tekstilcima kroz šivanje opreme, kožarima, obućarima, proizvođačima prikolica za prijevoz konja, proizvođačima suvenira...

• Ukupna vrijednost konja u SAD-u procijenjena je na 10,3 milijarde dolara. U održavanje utrka profesionalno ili volonterski uključeno je 941.000 osoba. U sustavu rekreacije konjima profesionalno ili volonterski sudjeluje 4,3 milijuna ljudi, a približno isto toliko ih sudjeluje u organizaciji zabavno - izložbeno - sportskih događanja. Ukupnom nacionalnom gospodarstvu konjička industrija SAD-a pridonese s 112,1 milijardi dolara. Utrke prati oko 40 milijuna ljudi, koji su potrošili u kladionicama 15 milijardi dolara. U ukupnoj populaciji 7,9 posto stanovnika SAD-a sudjeluje u aktivnostima s konjima od rekreacije do natjecanja, a želju da im se pridruži ima još 13,3 posto njihovih sugrađana.
• Cjelokupna konjička industrija u Velikoj Britaniji potroši 3,4 milijarde funti, a ostatak tamošnjeg stočarstva potroši oko 13,4 milijardi funti. Aktivno je 58 hipodroma. Konjička industrija zapošljava izravno 50.000 ljudi i još oko 200.000 neizravno. Procjenjuje se da pet milijuna Britanaca ima stalan interes za konjičku industriju, a 2,4 milijuna stanovnika te zemlje su jahači.
• Konjička je industrija Irske u 2006. godini nacionalnoj ekonomiji donijela 200 milijuna eura. Za nju radi na puno radno vrijeme 5.200 djelatnika od ukupno 12.000 zaposlenika u ovom segmentu. Irci imaju 25 hipodroma na koje su privukli 100.000 turista, koji su na konjičim programima potrošili oko 63,5 milijuna eura.

U proteklih desetak godina broj konja obuhvaćenih uzgojno-selekcijskim radom u Hrvatskoj povećan je četiri puta

Autor: Marijan VRKLJAN