Zvonko Trconić bukovače uzgaja na kombinaciji slame i taloga kave.
Obitelji Zvonka Trconića iz Strošinaca, mjesta u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prije šest godina dogodilo se ono što nažalost nije mimoišlo niti mnoge druge obitelji u Hrvatskoj. I on i supruga mu Grozdana, ostali su bez posla.
A od nečega je ipak trebalo živjeti i osigurati kćerki ono najpotrebnije, pa im se Split učinio kao mjesto u kojemu će, lakše no u Slavoniji, naći barem kakav takav posao.
Tim više što je Zvonko po zanimanju konobar. Nevezano uz to, on se još prije desetak godina počeo interesirati za uzgoj gljiva. Primjerice, klasičan uzgoj šampinjona nije ga previše zanimao, već je svoju pozornost usmjerio prema bukovačama.
Čitao je stručnu literaturu, slušao savjete onih koji su o gljivama i gljivarstvu znali više od njega, ne bi li došao do nekih novih saznanja. I napokon, prije tri godine otvorio je OPG i počeo proizvoditi bukovače na kombinaciji slame i taloga kave. Jako neobično, zar ne?
"Proizvodim svježe bukovače na slami te radim kompost od taloga kave za kupce koji žele sami u svojim kuhinjama proizvoditi svoje vlastite, svježe gljive. Otpočetka mi je bila želja napraviti relativno malu količinu komposta, no opet dovoljnu da se dobije zadovoljavajuća količina gljiva. Na tu sam ideju došao nakon što sam doznao da su početkom 80-tih godina prošloga stoljeća, dva njemačka znanstvenika pokušala proizvesti gljive na kavi. Pokus im je tek donekle uspio, jer nisu u odnosu na utrošenu kavu, dobivali dovoljno gljiva."
Ni Zvonku nisu gljive na slami i talogu kave nicale kao poslije kiše, no nije odustajao dok napokon nije bio zadovoljan postignutim. "Eksperimentirao sam četiri godine, dok napokon nisam pogodio taj pravi omjer proizvedenih gljiva na relativno maloj količini komposta. Kava je dobra, jer ima nutrijente kojima se gljive hrane. Recimo, koristim kutiju široku 15 i dugu 40 cm, kakva bez problema stane na kuhinjski prozor i gljive rastu", priča nam svoju zanimljivu priču Zvonko, koji se za sada u Hrvatskoj jedini bavi takvom vrstom proizvodnje. U poslu mu uvelike pomaže i supruga.
"Nažalost država ne potiče ovakvu proizvodnju gljiva. Zapravo ne potiče proizvodnju gljiva uopće, tako da vlastitim novcem pokušavam proširiti proizvodnju.
Zbog toga ne mogu još niti razmišljati o eventualnom plasmanu ovako proizvedenih gljiva u inozemstvo, iako vjerujem da bi interesa itekako bilo. S nabavljanjem taloga nemam problema. Naravno da ne popijem sam tolike količine kave", šali se Zvonko,
"već ga nabavljam po kafićima, Recimo, u prosječnom kafiću, a kafića ima mnogo, dnevno nastane oko tri kilograma taloga. Ja ih redovno obilazim i uzimam talog. Sam proces proizvodnje je već nešto složeniji. Kava se mora pod određenom temperaturom dezinficirati, pa na određenoj vlazi cijepiti s micelijom i puniti u vrećice. Inkubacija traje pet tjedana tokom kojih se svaki dan provjerava vlažnost. Tek nakon toga vrećice se stavljaju u kutije i šalju kupcima zajedno s dodatnim uputama. Od jedne vrećice može se dobiti kilogram i pol gljiva. Ako ih se kupac drži, prve se gljive dobiju već za desetak dana. Svježe gljive na podlošku prodajem i po trgovinama, kao i kutije. Zainteresirani mogu naručiti i kutije, koje im šaljem poštom po cijeloj Hrvatskoj, a cijena jedne je 40,00 kn.
Gljive se zapravo i same bave recikliranjem na način da koriste druge organizme i tvari te ih ponovno pretvaraju u nutrijente koje koriste drugi organizmi. Drugim riječima, razgrađuju kavu, potom se njome hrane i na kraju postanu naša hrana," pojasnio nam je ovaj Slavonac sa splitskom adresom, koji je svoj hobi uspio pretvoriti u posao od kojega živi.
Da ne spominjemo da inače korisni talog kave, zahvaljujući Zvonku Trconiću, ne završava u smeću, već se koristi kao važan sastojak u proizvodnji hrane. Pitate li se imaju li ovako uzgojene gljive okus po kavi, odgovor je negativan, jer podloga na kojoj gljive rastu djeluje samo na njihovu svježinu.
Tagovi
Autorica
